Hutbe

Hutba 22. septembar 2006. – Značaj i filozofija dove (molitve)


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur ajedeulla teala bines heril aziz (a.b.a.) je rekao da je obavezujuæe za vjernika koji ima savršenu vjeru u Allaha da tra`i od Allaha u svako doba potrebe, èak kad ima potrebu za neèim toliko malim kao što su sveze za cipele. Huzur ajedeulla teala bines heril aziz(a.b.a.) je savjetovao da molimo Allaha da nas èuva od zla i da budemo u stanju da èinimo dobro, jer bez Njegove dobrote i milosti niti osoba mo`e biti zaštiæena od zla niti mo`e postiæi D`ennet na ovom svijetu i na ahiretu. Kako to onda postaje neophodno da Njega spominjemo u sva vremena i da uvijek tra`imo od Njega! Navodeæi ajet 78. iz sureta Al Furkan (25:78) Huzur a.b.a. je rekao da nam je Obeæani Mesija a.s. objasnio da je Allahov zakon da Njegova posebna milost bude podarena onome ko iskreno posvaja Bo`ije jedinstvo i molitvu; Allah nema potreba; ako mi ne prihvatimo dobre puteve i ne budemo trošili vrijeme u Njegovom spominjanju, On nema brige. Ovaj ajet razjašnjava drugi Kur’anski ajet koji objašnjava svrhu stvaranja èovjeka (51:57) i dokazuje da se Allah ne `uri da uništi one koji nisu nemarni prema vjeri. Obeæani Mesija a.s. je zapovijedao da je ovo bila najva`nija naredba. Allah sluša i prihvata molitvu koja je uèinjena sa potpunom iskrenošæu, uèinjena da tra`i Njegovo zadovoljstvo i sa oslanjanjem na Njega. Navodeæi ajet 61. iz sureta Al Mu’min (40:51) Huzur a.b.a. je ponovo, rijeèima Obeæanog Mesije a.s. objasnio da je stvar principa da æe osoba koja nije shvatila suštinu i stvarnost molitve biti u gubitku. Bog i Njegovi robovi imaju meðusobnu moæ spajanja; u vrijeme molitve ova odlika stvara neobiènu okolinu. Iskreni Bo`iji rob kao da nestaje u savršenoj 31 predanosti Bogu i ovo je to stanje kad on posti`e izvanrednu Bo`iju blizinu i njegovo biæe se potpuno pokorava svom Bogu. Huzur a.b.a. je rekao da ako je osoba svjesna suštine molitve onda on mora takoðe biti svjestan njene moguænosti prihvatanja. U uzajamnoj sposobnosti sjedinjavanja izmeðu Boga i Njegovog roba Bog je taj Koji u tom prethodi sredstvima manifestacije Svog atributa Rahmanijjat (Bo`ija odlika da je milostiv) i oprema èovjeka sa nebrojenim blagoslovima na svakom koraku. Kad Njegov rob postaje predan svom Gospodaru èisto u ime Boga i sa potpunom iskrenošæu, Allah dolazi još bli`e. Kad Bog dolazi tako blizu Svom robu da stanje sjedinjavanja bude upotpunjeno, tada je tim molitvama poklonjeno èudesno prihvatanje. Huzur a.b.a. je objasnio da èak u svakodnevnom `ivotu kad obièna osoba poziva Boga u nevolji, on to èini u stanju velike poniznosti i zbog svojih teškoæa, i zato je svjedok primanja dove. Huzur a.b.a.je rekao da vrlinom Bo`ije odlike Rahmaniyyat Bog stavlja sva zemaljska i nebeska sredstva u slu`bu èovjeka. Huzur a.b.a. se pozvao na svoju nadavnu hudbu o prihvatanju molitvi nekih pobo`nih starijih i rekao da su ovi ljudi sigurno postigli napred spomenuti polo`aj. Huzur a.b.a. je rekao da mi danas takoðe imamo takve ljude u našoj Zajednici. Sve što je potrebno je da budemo u dodiru s Njim sa iskrenim srcem. Navodeæi ajet 111. iz sureta Bani Israel (17:111) Huzur a.b.a. je objasnio da Allah proglašava da mi treba da Njega pozivamo sa Njegovim razlièitim imenima pozivajuæi se na i u skladu sa svojim potrebama, jer On ima veliko poštovanje prema svojim imenima, koji su odraz Njegovih atributa. Mi smo uèeni svim ovim Bo`ijim imenima da nas osposobe da se molimo Njemu, i za prihvatanje naših molitvi. Mi zato treba da nastojimo da postignemo shvatanje i pojam o ovim imenima i onda da pozivamo Njega pozivajuæi se na Bo`ije atribute. Zatim je Huzur a.b.a. objasnio neke Kur’anske ajete da tra`imo Bo`iju blagodat. Objašnjavajuæi, Huzur je rekao da niko ne treba da gaji ponos nad visoko uticajnim poslom ili naprednim biznisom, ili otmjenom lozom ili svojim, zaista umišljenoj intelektualnoj sklonosti. Huzur je naveo ajet 102. iz sureta Jusuf koje je molitva zahvalnosti Bogu za dobro podareno na ovom svijetu i o nadi za smrt u stanju pokornosti. Huzur je rekao da ova Kur’anska molitva nije jednostavno da objasni dogaðaj, zapravo to vjernici treba da stave u praksu tako da mogu biti ubrojani meðu bogobojazne u smrti. 32 Huzur je objasnio neke od neizmjernih blagoslova koje je Bog smjestio u nebesima i zemlji za korist stvorenja, kao dan i noæ, vremenska doba, vegetaciju itd. i rekao da oni koji razmišljaju nad ovim blagoslovima i zahvalni su Bogu, takoðe razmišljaju o ahiretu i mole za oprost. Huzur je naveo ajet 192. iz sureta Al Imran (3:192) u ovom primjeru, i u objašnjavanju citirao Obeæanog Mesiju a.s. da ovaj ajet govori o ljudima koji, za razliku od svjetskih ljudi, ne gledaju samo na fenomene prirode u materijalnom smislu, zapravo se oni zamišljaju nad svojim dalekose`nim koristima za ljude i nad Stvoriteljem i ovo ih ojaèava u njihovoj vjeri. Zatim je Huzur naveo ajete 84. do 86. iz sureta Al Šura koje sadr`i molitvu za mudrost i da budemo ubrojani meðu bogobojazne, za dobar ugled nakon što umremo i najznaèajnije – za uzvišen polo`aj na ahiretu. Huzur se pozvao na ajet 75. iz sureta Al Furkan (25:75) i detaljno govorio o znaèaju molitve za svoju djecu da budu bogobojazni i pobo`ni. Navodeæi iz pisanja Obeæanog Mesije a.s. Huzur je rekao da èovjek ne treba da svoju `elju da ima djecu ogranièi na biološku `elju – svrha èovjekovog stvaranja je da obo`ava Boga – zato ako osoba sama ne slijedi put upute, njegova `elja da ima djecu æe tek povu}i za sobom to da æe on ostaviti nasljednika ovim lošim naèinima `ivota; on je povezao `elju da ima dijete zato da dijete mo`e odrasti da bude uspješna osoba bez izbjegavanja du`nosti i rekao da `elja za djecom treba da bude samo da poluèe dobro. Huzur je rekao da su ovo standardi koje je Obeæani Mesija a.s. `elio da vidi u svim Ahmadi muslimanima u pogledu njihove djece. U svjetlu Kur’anskih uèenja, on je uveliko isticao moralnu obuku djece i o tome da molimo za njih. Huzur je rekao da za svakog Ahmadi njegovo ili njeno dijete je povjerenje Zajednice; što se tièe onih èija su djeca u waqf e Nau programu, oni su oèevi djece koji su sebe ponudili na pojmu Ismaila a.s. i zato ovi oèevi treba da pokazuju model Ibrahima a.s. Huzur je rekao da ako molimo s tim da ispunjavamo zahtjeve (uvjete) namaza onda æe naše molitve postiæi prihvatanje. Huzur je molio da budemo u stanju da uzdignemo svoje standarde molitvi s tim da shvatimo filozofiju molitve. Zatim je Huzur najavio da æe poslije d`ume namaza klanjati nekoliko d`enaza u odsutnosti. Veselam