Hutbe

Hutba 24. novembar 2006. – Božiji atribut Rabb (Gospodar)


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je u svojoj današnjoj hudbi nastavio govor na temu Bo‘ijeg atributa Rabb (Gospodar). Huzur je poèeo sumirajuæi isjeèak iz pisanja Obeæanog Mesije a.s. koji je Huzur proèitao u svojoj zadnjoj hudbi. Huzur je rekao da je Gospodar svih svjetova ono Biæe koje ima sve atribute (èovjeku) poznate i nepoznate i ovi atributi su dostigli svoju taèku vrhunskog savršenstva u Njemu. Naš Gospodar je slobodan od svih mana i Njegova èista ljepota je dostigla izvanrednu finoæu (èistoæu). Njegova ljepota i Njegove blagodati su oèite iz Njegovih atributa. Èovjek èak ne mo‘e ni obuhvatiti Njegove blagodati a da i ne govorimo o uzvraæanju Njegovih blagodati. Ova odlika da udjeljuje blagodati je objašnjena izrazom ’Gospodar svih svjetova’ jer sva (nama) poznata i nepoznata stvorenja imaju koristi iz te odlike Rabbubijjat. Huzur je rekao da mu mnogo ljudi pišu navodeæi izvanredne dogaðaje u svojim `ivotima, kao što su èudni naèini na koji su izbjegli saobraæajne udese itd., koji skreæu pozornost na Gospodara koji uvijek pazi na Svoje stvaranje. Huzur je rekao da je u toku njegovog boravka u Gani on lièno do`ivio mnoge takve zgode kad u nepovoljnim (neprijateljskim) okolnostima neophodne stvari nisu bile na raspolaganju, ali je Bog uzdr`avao i hranio Huzura i njegovu porodicu na zaèuðujuæe naèine. Huzur je rekao da se ovo dogaða svakome i da je to Bo`iji atribut Rabb koji zaštiæuje osobu od mnogih stvari za koji je èovjek du`an zahvalu. Gospodar svih svjetova ne izvodi èovjeka jednostavno iz teškoæe, zapravo kroz ovaj atribut su na njega takoðe prosute na blagodati. Obeæani Mesija a.s. je rekao da je uvjet ovog postupka blagodati od Allaha, onog postupka blagodati koji je dostigao taèku savršenstva, da vjernik usredsredi pa‘nju na Bo‘ije Biæe i obo‘ava Ga na naèin koji je roðen iz ‘ara i gorivosti same duše. Takav treba da bude izraz zahvalnosti Rabbubijjatu. Meðu ranijim komentatorima Allama Razi je pisao da je Allah Gospodar svih svjetova zato što je On Taj koji poklanja ‘ivot svemu. On je rekao da postoje dvije vrste murrabi (onoga ko odgaja, hrani) oni koji hrane i odgajaju da se oni okoriste i druga vrsta je kad je hranjenje i odgajanje uraðeno samo da koristi primaocu. Sva stvorenja dolaze pod prvu kategoriju i samo je Allah Subhan Ta’ala što pripada drugoj kategoriji. Osim Allaha svi dobroèinitelji su ljuti kad je onaj koji tra‘i uporan dok je postupak i pristup Allaha posve suprotan; On voli onog èije molitve su uèinjene sa samilošæu i koje su ponavljane. Osim Allaha 21 dobroèinioci su oni koji daju samo kad je od njih tra‘eno dok Allah daje bez tra‘enja. Osim Allaha, blagodati dobroèinitelja su ogranièene zbog okolnosti ili smrti dok se Allahove blagodati nikada ne završavaju. Osim Allahovih, blagodati dobroèinitelja sti‘u narod, ili ljude uopšteno i za njih nije moguæe da je oni poklone cijelom univerzumu, dok Allahove blagodati sti‘u sve. U zadnjim suretima Èasnog Kur’ana spominjanje Bo‘ijeg atributa Rabb obavještava nas da je Allah Biæe èiji Rubbubijjat i blagodat i milost nikada neæe prestati i dokrajèiti se za èovjeka. Huzur je dodao da zadnja taèka takoðer oznaèava da je Bo‘ije saopštavanje i dalje otvoreno i da Allah i dalje mo‘e slati poslanike. Obeæani Mesija a.s. je rekao da upravo kako je Allah uvijek osiguravao za èovjeka u fizièkom svijetu, On je slièno tome slao reformatore u svim dobima. Oni ljudi ili religije koje smatraju da su odabrani u smislu da Bo‘iji poslanici mogu jedino biti uzdignuti meðu njima ne prepoznaju Allaha kao Gospodara svih svjetova. Bog islama je Gospodar svih svjetova i zato Èasni Kur’an ovo spominje na samom svom poèetku i ponavlja to kroz cijeli sadr‘aj da Bog nikada nije zapustio bilo koji narod ili ljude (35:25) – sure Al Fatir, ajet 25 – tako da oni ne mogu imati razlog prigovora da njima nije poslana Knjiga ili uputa ili poslanik. Huzur je rekao da smo mi Ahmadi muslimani sretni u tome da u sadašnje doba imamo dobroèinstvo (dobrotvornost) Obeæanog Mesije a.s. koje takoðer stavlja velike odgovornosti na nas. U brojnim prilikama u Èasnom Kur’anu Allah proglašava da je On naš Gospodar i nareðuje nam da budemo naklonjeni Njemu, i da se okreæemo Njemu (40:61). Zatim je Huzur naveo slijedeæih pet ajeta istog sureta (40:62, 63, 64, 65 i 66) i objasnio da Allah skreæe našu pozornost na zahvalnost; da nebrojeni aran‘mani koje je On obezbjedio za nas zahtijevaju da budemo Njegovi zahvalni robovi. On nam takoðer nareðuje da su njegove blagodati nebrojene i da mi ne treba da tra‘imo drugog boga i da treba da se klonimo šejtanskog poticaja i ne treba da budemo nepokorni. On nas podsjeæa ponovo da je jedini On ‘ivi Bog i da æe sve drugo nestati i da je naše fizièko i duhovno pre‘ivljavanje u vraæanju Njemu. Naš Gospodaru, koji si najdra‘i zato nam poka‘i puteve našem pozitivnom i dobrom kraju. On nema potrebe za bilo èim, i premda je On sretan kad se mi Njemu okreæemo, On sigurno nema potreba za našom predanošæu, pa ipak kad se èovjek okreæe Njemu sa iskrenošæu, mjera Njegove sreæe je daleko veæa od one kod majke koja naðe svoje dugo izgubljeno dijete. U hadisu nas Èasni Poslanik s.a.v.s. upozorava da 22 pomoæ samo hurme date iz èiste zarade je od Allaha prihvaæeno sa desnom rukom i On nastavlja da to uveæava dok to ne stigne velièinu planine. Huzur je rekao da su ovakvi uzori blagodati našeg Gospodara. Hoæe li èovjek ‘eljeti da napusti takvog Gospodara i iæi negdje drugo? Meðutim, ponekad mi nehotice posrnemo, zato uvijek treba da tra‘imo Njegov oprost. On je Taj koji nas je uèio naèine i sredstva da tra‘imo oprost – On ka‘e, nastavite da budete zauzeti u istigfaru i Ja æu vas obasuti blagodatima. Huzur je rekao da je u ovo doba širk (pripisivanje partnera Allahu) dostiglo svoju krajnju granicu, odbijanjem Imama ovog doba, muslimani su sami sputali i ogranièili Bo‘iji atribut Rabb sa shvatanjem da nikakav reformator ili poslanik i dalje ne mo‘e biti uzdignut i zbog ovog pogrešnog mišljenja oni podnose posljedice. U ovoj situaciji Ahmedi musliman je taj koji ima ispravno zamjeæivanje i shvatanje Rubbubijjata i tako i treba da bude. Ako mi ne cijenimo i ne poštujemo blagodat na nama – koja je u formi Obeæanog Mesije a.s. – i ako se mi ne dr‘imo njegovih uèenja onda naše tvrdnje da smo prepoznali svog Gospodara su prazne tvrdnje i Allah ne poklanja dalje blagodati na prazne tvrdnje. Huzur je završio dovom da budemo oni koji istinski prepoznaju našeg Gospodara tako da mi mo‘emo obavijestiti druge o Njegovoj ljepoti tako da veliki broj onih koji obo‘avaju jednog Boga doðu da budu i mir bude utemeljen.