Hutbe

Hutba 29. decembar 2006. – Gradnja džamija


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Nastavljajuæi svoju posjetu Njemaèkoj, Huzur je svoju današnju hudbu odr‘ao na temu gradnje d‘amija. Huzur je rekao da je po ovom vremenu otputovao u Njemaèku pošto je Amir Sahib izrazio ‘elju da Huzur obavi otvaranje novoizgraðenih 38 d‘amija. Huzur je rekao da se on prethodno slo‘io o posjeti radi otvaranja pet d‘amija izgraðenih u toku godine, dok su u ovoj godini izgraðene samo tri d‘amije. Meðutim, njegova posjeta nije znak da je on zadovoljan sa tri d‘amije, zapravo je svrha i ‘elja koja ga je dovela u Njemaèku bila da polo‘i kamen temeljac d‘amije u Berlinu. U historijskim terminima, kao i u sadašnjoj situaciji, gradnja ove d‘amije je bila izazov za Zajednicu. To je bila velika ‘elja Hazreti Halifatul Mesiha II r.a. da izgradimo d‘amiju u Berlinu i bili su skupljeni prilozi za ovu svrhu. Meðutim, zbog politièke situacije u to vrijeme ovaj prilog je upotrebljen za izgradnju Fazl d‘amije u Londonu. Huzur je rekao da su, kao što je prije bilo objašnjeno, ovi prilozi bili skupljeni od ‘ena u Indiji, pogotovu u Kadianu. U to vrijeme je hiljadu rupija bio veliki iznos i vaæi dio ovoga je došla od ‘ena u nepovoljnom polo‘aju iz Kadiana koje su dale svoje kokoši i koze i druge kuæne stvari. Huzur je rekao da je današnja ekonomska situacija ljudi nesumnjivo bolja pa ipak oni vjerovatno ne mogu odgovarati nivou ranijih ‘rtvovanja. Huzur je spomenuo da mu je predsjednik Ansar-ullah Njemaèke poslao pisanu molbu za zajam za fond za izgradnju d‘amija da nadoknade za manjak izazvan nekim drugim troškom. Huzur im je rekao da ne oèekuju nikakvu takvu pomoæ zato što bi to bilo poticanje nezdrave prakse, i da sami treba da prikupe hrabrost. Huzur je rekao da je ovakav zahtjev bio ponovljen on je namjeravao odgovoriti da æe pitati Ahmadi muslimane Pakistana da pomognu svoju dobro stojeæu braæu i sestre dajuæi svoje penije. Meðutim, Ansar Njemaèke je poveo raèuna o Huzurovom odgovoru. Huzur je rekao da d‘amija u Berlinu ima veliki znaèaj za njega jer je poslije desetina godina stanje stvari takvo da nam je dopušteno da poènemo njenu izgradnju. Kad je pao Berlinski zid, Allah je stvorio okolnosti da ispuni našu ‘elju i mi treba da budemo pripravni (brzi) da iskoristimo prednost ove sporazumne situacije. Direktno se obraæajuæi skupu kao i Ahmadi muslimanima širom svijeta preko MTA Huzur je tra‘io da uèimo dove da sve proðe dobro drugog januara 2007. godine kad je planirano sveèano otvaranje. Iako je tra‘ena saglasnost vlade, postoji izvjesna opozicija od nekih lokalnih nacionalistièkih grupa. U svjetlu ovog protivljenja Amir Sahib Njemaèke je izrazio zabrinutost o tome da Huzur polo‘i kamen temeljac. Meðutim, Huzur je rekao da æe on, ako Bog da, polo‘iti kamen temeljac i da æe Allah pomoæi. Najviše 39 što oni mogu uraditi je da bace nekoliko kamenica. Iako je Huzur dodao da mu je bilo reèeno da Nijemci ne bacaju kamenje, oni bacaju paradajz. Uprava je odatle zabrinuta no, svrha za gradnju d‘amije je dobra, ona se gradi da širi ljubav i mir. Zato, ako se okrenemo Bogu, imajuæi na umu da je On Taj koji ima svu moæ i da nas je uvijek spašavao iz svih teškoæa, On æe to pomoæi i olakšati. Huzur je savjetovao da u toku gradnje d‘amije treba da budu napravljeni svi napori da se ne stvaraju bilo kakve neugodnosti i treba da se dr‘imo strpljenja. Kao primjer je Huzur rekao da, kad je d‘amija u Hartlepoolu bila graðena u VB neke protivnièke grupe su izrazile svoje neprijateljstvo bacanjem kamenja na d‘amiju i slièno. Meðutim, primjeren odgovor Zajednice je primorao komšije da govore u našu odbranu i sada oni tvrde da smo mi uspjeli da za njih izbrišemo loš dojam o islamu. Huzur je rekao da treba da budu napravljeni napori da se ovim ljudima objasni da mi gradimo ovu d‘amiju po uzoru prve Bo‘ije kuæe u toku èije su gradnje otac i sin u timu (hazreti Ibrahim i hazerti Ismail a.s.) uèinili Kur’ansku dovu (2:129). U njoj je molitva Allahu da ih omoguæi da ispune du‘nosti prema Allahu i du‘nosti prema Allahovom stvaranju, da prenese ovu dobrotu na njihove buduæe generacije i za njih da budu meðu onima koji æe u ovome dati veliko uèešæe. Ova molitva tra‘i naèin obo‘avanja koji æe postiæi Bo‘iju ljubav. Navodeæi ajet 128 iz sure Al Bakara (2:128) Huzur je rekao da mi treba da najavimo da naše d‘amije, gdje god su izgraðene, izgraðene su na nalogu te Kuæe da tom mjestu donese mir i bratstvo. Huzur je molio Boga da minareti naših d‘amija isijavaju duhovno svjetlo Allahovog zadnjeg i najsavršenijeg šerijata. On je rekao da mi treba da ovim ljudima ka‘emo da nema ništa zbog èega oni treba da nas se boje, mi smo oni koji su poslani da uklone strah i mi smo oni koji su napustili svoja vlastita prava da ispunimo prava drugih. Huzur je rekao da æe ovo rezultirati u tome da æe pošteni meðu njima izaæi u našu odbranu, baš kao što se dogodilo prije. Uslov je da idemo napred i da uèinimo ‘rtve sa apsolutnom iskrenošæu, onda mo‘emo ne samo izgraditi jednu nego mnoge d‘amije u Berlinu. Huzur je rekao da je stvarna finanasijska ‘rtva kad èovjek stavi sebe pod prinudu i daje na Allahovom putu i da su u Njemaèkom d‘ematu mnogi koji slijede ovo pravilo, ali ima prostora za popravak. Huzur je objasnio povezanost Ahmadijata sa Njemaèkom u historijskoj perspektivi i naveo dogaðaj u toku ‘ivota Obeæanog Mesije a.s.. Jedna 40 ‘ena Njemica je èula o tvrdnji Obeæanog Mesije a.s. i poslala mu pismo na adresu koja je jednostavno glasila: ’Kadian, Kašmir oblast, Indija’. Njeno pismo je bilo smjerno (pokorno) i tra‘ilo je dalju komunikaciju. Huzur je rekao da je ovo bilo vrijeme kad su sredstva komunikacije bila skoro nikakava. Danas je na hiljade Ahmadi muslimana u Njemaèkoj i premda je svijet uveliko naklonjen materijalizmu takoðer postoji naglašeni nemir. Huzur je savjetovao da dokazivanjem izuzetnosti islama mi treba da nastojimo da uklonimo nemir svijeta. Zaista je Obeæani Mesija a.s. rekao da æe nam gradnja d‘amija slu‘iti kao predstavljanje svijetu. Huzur je ponovio primjedbu da je Hazreti Halifatul Mesih II r.a.namjeravao da izgradi glavnu d‘amiju u Berlinu za svrhu širenja poruke islama, ali se situacija promijenila i bilo je odluèeno da se usredsredi na London kao središte izaslanstva. Danas uz Allahovu milost pripreme za Berlinsku d‘amiju su u toku, ovaj blagoslov treba da nas dalje nakloni prema zahvalnosti i naše gledište treba da ovu d‘amiju uèini simbolom mira. Citirajuæi ajet 18 sure Al Teuba (9:18) Huzur je rekao da ovo objašnjava karakteristike onih koji su vrijedni da odr‘avaju Allahove d‘amije. Temeljna karakteristika meðu ovima je iman u Allaha. Huzur je rekao da je ovo pouka da svi Ahmadi muslimani uvijek treba da imaju na umu nekoliko nabrojanih zahtjeva imana. Citirajuæi dio ajeta 166 sure Al Bakara (2:166) Huzur je rekao da je jedna karakteristika da volimo Allaha više od bilo èega drugog i od svega drugog. O onima za koje su sva bogatstva svijeta, odnosi i djeca beznaèajni u poreðenju sa Allahom mo‘e biti reèeno da oni imaju iman. Onda su tu oni èija srca drhte kad se Allahovo ime spomene (8:3) i koji paze kad je rijeè o Allahovim naredbama. Huzur je rekao da ima nekih, nije va‘no koliko malo, koji su prividno redovni u slušanju hudbe petkom, ali je njihova praksa suprotna. Svaka osoba treba da se zamisli o sebi i odredi da li je sa svakim danom koji promièe njihova vjera poveæana ili nije. Treæi znak onih koji imaju iman je da oni èuju i oni se pokoravaju (2:286). Bez ovoga, Huzur je rekao, znaèi da stanje imana nije savršeno i takvi ljudi ne mogu uèiniti da d‘amije cvjetaju. Ovaj Kur’anski ajet se takoðer odnosi na vjerovanje u drugi svijet. Huzur je dalje, kroz pisanja Obeæanog Mesije a.s. objasnio znaèaj vjerovanja u drugi svijet. On je rekao da bez vjerovanja u drugi svijet èovjek nema imana. Vjerovanje u drugi svijet je to koje èovjeka okreæe 41 ka izvoru duhovnog oštroumlja i unapreðuje odliku obo‘avanja Boga i ljudi koji se ovoga dr‘e su oni kroz koje d‘amije cvjetaju. Huzur je rekao da su ovo ljudi koji uèvrste molitvu i jednostavno se ne zadovoljavaju davajuæi novac za gradnju d‘amija. Oni su redovni u davanju zekata i obraæaju pa‘nju na trošenje na Allahovom putu. Oni su primaoci milosti i blagoslova Allahovih i posti‘u uspjeh u svojih ciljevima. Huzur se ukratko dotakao pitanja d‘amija koje su uzrok nereda u svijetu. U pogledu na hadis Huzur je objasnio da æe d‘amije odreðenog doba izgledati napunjene, ali æe biti lišene ikakave upute. Sigurno se namaz obavlja u takvim d‘amijama, meðutim, ne prihvatajuæi Imama ovog doba oni ne ispunjavaju uvjet imana. U zakljuèku je Huzur rekao da nas je Allah blagoslovio da smo prihvatili Imama ovog doba, i da bi nastavili ovaj slijed blagoslova mi treba da obavljamo iskreno obraæanje Bogu. Mi danas gradimo nove d‘amije u skladu sa Allahovim naredbama. Mi takoðer èinimo da ove d‘amije cvjetaju u skladu sa Njegovim naredbama. Da Allah ovo pomogne.