Hutbe

Hutba 12. januara 2007.


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

U svojoj hudbi ovog petka Huzur je citirao ajet 275 iz sure Al Bakara
i najavio novu Vakf i d‘adid godinu.
7
Huzur je dao kratki historijski pregled Vakf i d‘edid programa. Ovaj
program je 1957. godine zapoèeo Hazret Muslih Maud r.a. samo za
Ahmadi muslimane Pakistana, za dvije posebne svrhe. On je odredio
Hazret Halifatul Mesiha IV (rahimullah) èlanom ovog programa i
posebno mu dao upute da se usredsredi na, prvo, moralnu obuku i na
propagiranje islama meðu seoskim d‘ematima Pakistana; drugo, on mu
je dao upute da se usredsredi na prenošenje poruke hindu zajednici u
Sind provinciji Pakistana. Po svojoj poèetnoj procjeni Hazret Halifatul
Mesiha IV (rahimullah) je otkrio da je vjerska svijest u seoskim oblastima
Pakistana bila u u‘asnom stanju. Bila je zapoèeta njihova obuka i onda
slanje mualima (uèitelja i tutora) u seoske dijelove Pakistana. Ovo je
bio naporan zadatak koji je bio postignut èinjenjem ogromnih ‘rtava.
Hindu zajednica u Sind provinciji je bila siromašna i prema njima su
muslimanski zemljoposjednici loše postupali i eksploatisali ih. Videæi
ovo, kršæanski misionari su im ponudili finansijsku pomoæ i tako uticali
na njih da ih naklone prema kršæanstvu. Vakf i d‘adid je obavio ogroman
zadatak uvoðenja ove zajednice u Ahmadijat i nastavlja to do danas. U
ranom dobu d‘emat je bio osnovan u Tharu i graniènim oblastima, i
mnogi meðu njima su postali vakf e zindagi (posvetili su svoj ‘ivot
slu‘enju islamu). Huzur je rekao da je on opazio njihovu izvanrednu
iskrenost kad bi dolazili na ðelsu u Rabvu.
Govoreæi o ranim mualimima koji su otišli u seoske dijelove Pakistana,
Huzur je rekao, oni su nosili sa sobom lijekove za svoju upotrebu kao i
za ljude koje su sretali. Sada su tamo pokretni dispanzeri i doktori obave
mnogo posjeta. Ahmadi Pakistana su napravili ogromne ‘rtve za ovaj
program, za njihovu moralnu obuku i širenje poruke islama, i nastavljaju
to i dalje. Ovaj zadatak se sada uveliko poveæao.
Huzur je skrenuo pa‘nju Ahmadi zemljoposjednika Sind provincije
da iska‘u susretljivost prema hindu zajednici koja je siromašna i u
nepovoljnom polo‘aju, ili onima meðu njima koji su sada postali
muslimani. Huzur je rekao da ovi ljudi napuštaju svoje kuæe i izlaze u
oblasti gdje postoji moguænost vode da zarade sredstva za ‘ivot. Huzur
je rekao da mi treba da pridobijemo njihova srca sa ljubavlju i nje‘nošæu.
Pošto je, 1985. godine Halifatul Mesih IV (rahimullah) odredio da
ovo bude svjetski program, Huzur je dao ovaj kratki uvod koji je
namijenjen mlaðim ljudima, kao i onima koji su nedavno došli u
zajednicu. D‘emat u Pakistanu je sada sam sebi dovoljan; meðutim,
1985. godine ovaj program je bio proširen na cijeli svijet tako da uz
8
pomoæ doprinosa svih, pogotovu d‘emata u zapadnim zemljama, mogao
je biti stavljen u pokret vakf i d‘adid u Indiji. Hazret Halifa tul Mesih IV
(rahimullah) je izrazio veliku zabrinutost nad nekim anti Ahmadija
pokretom u Indiji u to vrijeme i odluèio da se tome suprotstavi primjenom
vakf i d‘adidi programa.
Huzur je rekao da, kao što znamo, Zajednica napreduje velikom
brzinom. Kao rezultat ovoga naše potrebe takoðer rastu. Allahovom
milošæu ljudi Zajednice su takoðer bili pojedinaèno blagoslovljeni. Zato,
kao i uvijek, treba da vodimo raèuna o finansijskim ‘rtvama i da
finansijski pomognemo slabe d‘emate. D‘emat u Indiji kao i oni u Africi
èine nastojanja, ali oni trebaju pomoæ d‘emata zemalja sa jakim
ekonomijama. Pozivajuæi se na Kur’anski ajet prouèen na poèetku, Huzur
je rekao da Allah proglašava da je nagrada onih koji daju na Njegovom
putu jedino kod Njega i ovi ljudi nikada ne treba da se boje da æe im
davanje izazvati manjak u njihovom bogatstvu. Na drugim mjestima
Kur’an iznosi da æe njihova nagrada biti 700 puta veæa. Zaista, Obeæani
Mesija a.s. je rekao da finansijsko davanje ojaèava vjeru. To je preduvjet
ljubavi Obeæanog Mesije a.s. za svakog Ahmadi muslimana, kao i uvijek,
da istupi u finansijskom davanju i da obuèi nove Ahmadi da i oni tako
èine.
Huzur je rekao da je u sadašnje vrijeme veliki broj ljudi za koje treba
poduzeti moralnu obuku na širokoj skali i za ovo je potrebna ogromna
kolièina fondova. Zajednica nastoji da iskoristi svoje fondove na
najekonomièniji naèin. Veæina naše zajednice je društveno zapostavljena
zato na svakom stepenu uprava D‘emata treba da vodi raèuna da su ovi
fondovi upotrebljeni da se tra‘i Allahovo zadovoljstvo i da se pomogne
Njegovom stvorenjima. Sve dok koristimo ovaj princip, naši fondovi æe
biti blagoslovljeni.
Mali broj ljudi u zajednici koji su uticajni ne èine odgovarajuæe
novèane doprinose i vjeruje se da oni smatraju da je zajednica dosta
imuæna. Bilo da je zajednica imuæna ili nije, to sigurno izgleda tako
kritièarima i protivnicima. Huzur je rekao da æe uvijek biti programi
finansijskog davanja da se sakupe fondovi da bi se proveli naši planovi.
Kad se fondovi koriste da ojaèaju vjeru i kad je tu Bo‘ije uvjerenje da je
nagrada za to kod Njega i da ljudi koji daju neæe imati straha, kakvu
bolju nagradu neko mo‘e po‘eljeti za svoje pare? Ako ikada bude
propusta u korištenju fondova, osoba koja je dala veæ je zaradila svoju
nagradu kod Allaha. Ako bilo koji Ahmadi musliman ikada osjeæa bilo
kakavu sumnju, on treba da se toga oslobodi.
9
Obraæajuæi se d‘ematu Indije Huzur je rekao da, iako su im bili
obezbjeðeni fondovi ima prostora za popravak u njihovoj moralnoj obuci,
i programima za širenje poruke islama. Oni treba da ovome priðu sa
obnovljenom energijom i ‘arom. Izgleda da su napravljena neka
razmatranja pošto je u vakf i d‘adid programu ove godine poveæanje u
broju uèesnika za 4000, i takoðer poveæanje u doprinosima po osobi.
Meðutim, treba da bude posveæena dalja pa‘nja pošto Indija zadovoljava
samo 3 % svojih potreba dok je 97 % obezbjeðeno iz drugih zemalja.
Huzur je rekao da on navodi ove èinjenice i brojeve zato da se d‘emat u
Indiji mo‘e dalje usredsrediti. Huzur je rekao da, pošto vakf i d‘adid
doprinosi jedva da mogu zadovoljiti potrebe Indije, potrebe Afrike
moraju biti podmirene iz drugih sredstava. Bogati d‘emati treba da
vode raèuna da pomoæ treba biti obezbjeðena d‘ematima u Indiji i u
Africi. Èesto su predstavljeni izgovori da je pa‘nja ili usreðenost davanja
bila usmjerena na druge projekte. Huzur je rekao da je situacija u
Pakistanu takva da, što je d‘emat u gorem stanju, to bude veæi njegov
duh davanja. Izgleda da ih teška situacija dalje podstakne prema
ogromnim davanjima. U drugim zemljama gdje zajednica prolazi kroz
stalno ote‘avajuæe prilike, nivo davanja se takoðer poveæava. Druge
zemlje ne treba da sjede i èekaju na problem prije nego što poveæaju
svoja ‘rtvovanja.
Navodeæi pojedinaène proraèune vakf i d‘adid doprinosa iz zemalja
Huzur je zapoèeo sa Kanadom i rekao da su veæina njih iz Pakistana sa
korijenima u Indiji i oni imaju veliku obavezu prema Indiji. Huzur je
rekao da njihov doprinos po osobi treba da se poveæa. Iznos od 15 eura
po osobi za Njemaèki d‘emat nije dovoljan, iako je broj onih koji daju
doprinos solidan. Doprinosi po osobi za d‘emat Amerike je 37 dolara i
tu ima prostora za poboljšanje. U Velikoj Britaniji po osobi doprinos je
34 funte, što dolazi na 2.75 funti mjeseèno. Odnos ovoga bi bio da èips
koji ljudi kupe da obraduju svoju djecu košta više od ovoga. Meðu
regionima Velike Britanije procenat uèešæa je najbolji u Škotskoj, iza
koje slijedi jugozapad, dok ju‘ni region ima najmanje procentualno
uèešæe. Opet, meðu UK d‘ematu, oblast Londonske d‘amije je prvi što
se tièe doprinosa po osobi, iza kojeg slijedi Worcester Park.
Huzur je rekao da, naravno ne pretpostavlja se da èovjek preoptereti
sebe i treba da pazi na potrebe svoje porodice. Meðutim, porodièni
troškovi ne treba da budu neogranièeni i ne treba da budu pohranjivani
besramnim komercijalizmom. Djeca treba da budu poduèena u davanju,
10
da daju od svog d‘eparca, tako da u buduæe to postane njihov kljuèni
prioritet.
Huzur je rekao da je izraèunao da, ako familija koja ‘ivi na zapadu,
koja povremeno obraduju svoju djecu burgerom i sliènim, radije nego
da jedu napolju umjesto toga uštede te pare dva puta mjeseèno da to
daju za vakf i d‘adid, tu bi bilo poveæanje u doprinosima za 20 do 30 %.
Huzur je rekao da ‘eli da najavi da d‘emati na zapadu treba da
povjere vakf i d‘adid program svojoj djeci. To neæe biti teret. Oni treba
da budu obuèeni da uštede na malim stepenima i tako æe potrebe Indije
i Afrike biti zadovoljene.
Dajuæi posebne èinjenice brojeva vakf i d‘adid godine 2006. Huzur
je rekao da ukupni primljeni doprinosi iznose 2,225.000 funti sa
Pakistanom na prvom mjestu, iza njega slijede Amerika i onda Velika
Britanija.
Huzur je rekao da, uprkos pada u teèaju (mijenjanju novca) Pakistan
je uspio da odr‘i svoje prvo mjesto. Teèaj amerièkog dolara je takoðer
opao, ali duh ‘rtvovanja siromašnih je pobijedio. Huzur je rekao d‘ematu
Pakistana da ovaj duh davanja uvijek èuvaju ‘ivim.
Huzur je rekao da Ahmadi nikada ne treba da se umore od davanja
i ne treba da malaksaju poslije pravljenja odreðenih doprinosa za neki
poseban program, i misao da jedan veæi doprinos za odreðeni projekat
zadovoljava nikada ne treba da uðe u njegove misli. Bogatstvo koje æe
biti od neke koristi na drugom svijetu bit æe ono koje je potrošeno na
Allahovom putu.
Huzur je rekao da je danas mnogo usredsreðenosti na gradnju
d‘amija širom svijeta. Pa‘nja za bilo koji drugi projekat ili program ne
treba da odvrati od cilja izgradnje d‘amija. U Velikoj Britaniji je plan da
se izgradi pet d‘amija u godini, i ovaj zadatak treba da bude proveden
istovremeno sa drugim zadacima. D‘amije su ogroman izvor moralne
obuke.
Izvještavajuæi o svojoj nedavnoj posjeti Evropi Huzur je rekao da je
glavna svrha ove posjete bila polaganje kamena temeljca d‘amije u
Berlinu. Huzur je ukratko objasnio suprotstavljanje lokalnog stanovništva
gradnji d‘amije, s kojim su se suoèili u Berlinu i kako je na dan kad je
kamen temeljac bio polo‘en Allah omoguæio da druga grupa lokalnog
stanovništva sprijeèi protest grupe protivnika. Kao što je u zadnjoj hudbi
Huzur ponovio da je bila velika ‘elja Hazret Muslih Mauda r.a. da imamo
d‘amiju izgraðenu u Berlinu, iznenaðujuæe je primijetiti dalekose‘no
11
planiranje koje je imao za d‘amiju. Pored toga što su trenutne cijene
zemljišta vrlo visoke, mi smo bili u stanju da dobijemo komad od oko 5
duluma za d‘amiju. Za sada, d‘amija æe imati kapacitet za 500 klanjaèa
i ako Bog da, ima moguænost za proširenje kasnije.
Kako su poèetni fondovi za Berlinsku d‘amiju bili skupljeni prije
desetina godina, ovog puta takoðer Leðna Njemaèke sakuplja novac za
gradnju ove d‘amije. Huzur je molio da im Allah omoguæi da ispune
svoje obeæanje. Ova d‘amija je nazvana ”Hatid‘a d‘amija”, po pobo‘noj
‘eni koja je bila prva da primi vjeru u Èasnog Poslanika s.a.v.s. i koja je
‘rtvovala sav svoj imetak na ovom putu.
Huzur je molio da ove ‘ene koje su postavile uzvišene uzore u
finansijskom davanju takoðer postave uzore bogobojaznosti i da isto
tako uèine da ova d‘amija cvjeta i da u širenju Bo‘ijeg jedinstva do svih
uglova svijeta ispune svrhu dolaska Obeæanog Mesije a.s.
Da Allah uskoro dovede taj dan kad æemo biti oèevici kad da je svijet
okupljen pod zastavu Èasnog Poslanika s.a.v.s. i da bude naklonjen
Jednom Bogu.