Hutbe

Hutba, 26. januar 2007.


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je u hudbi danas nastavio sa temom Bo‘ije odlike Rahmanijat i
objasnio ovaj predmet pozivajuæi se na hadis. Huzur je iznio primjedbu
da nas Allah, citirajuæi ovaj hadis omoguæi da upijemo sjaj odlike
Rahmanijata, i da nas takoðer omoguæi da se dalje okrenemo Bogu i sa
svakim djeliæem svoga biæa budemo zahvalni Njemu. Da nas takoðer
oni, koji su nama, poniznim ljudima, kroz savjetovanje i blagoslovljeni
uzor Èasnog Poslanika s.a.v.s. dali pronicljivost da uspostavimo veze s
Milostivim Bogom, omoguæe da prizivamo blagoslove na njega, koji je
bio ”Milost za cijeli svijet”.
Obeæani Mesija a.s. objašnjava ”odsjaj odlike Rahmanijata” i ka‘e da
je Èasni Poslanik s.a.v.s. bio savršena manifestacija Rahmanijata.
Muhammed znaèi Onaj Ko je visoko cijenjen, a Rahman znaèi Onaj Ko
daje bez tra‘enja; jasno je da æe onaj ko daje bez tra‘enja biti hvaljen.
Prema tome, Èasni Poslanik s.a.v.s. je imao ovo ostvarenje u svojoj osobi.
Ovakvo je neusporedivo rasuðivanje koje je Obeæani Mesija a.s. imao o
svom uèitelju.
Èasni Poslanik s.a.v.s. je rekao da je Allahova milost oduzeta samo
od vrlo nesretnih i nevaljalih. Huzur je dao primjedbu da je u tome
radosna vijest Allahove neogranièene milosti. Drugi hadis navodi da,
kad bi vjernik shvatio Allahovu kaznu, on ne bi imao nade o D‘ennetu
i kad bi nevjernik znao o velièini Allahove milosti, on bi imao nade o
D‘ennetu. Objašnjavajuæi ovo Huzur je rekao da, kad vjernik stvarno
ne bi imao nade onda niko nikada ne bi imao vjere. Zbog njegove
bogobojaznosti vjernik ima shvatanje o Allahovim drugim atributima
takoðer, i ima strah od kazne za bilo kakav prijestup; zato vjernik uvijek
moli Boga da bude upuæen na pravi put kao u ajetu 24 iz sure A’raf
(7:24). Istinski vjernik je onaj koji ima strah od Boga uprkos toga što
zna da Bo‘iji atribut milosti nadvladava sve drugo. Zaista, pozivajuæi se
na ovaj Kur’anski ajet Obeæani Mesija a.s. je rekao da ljudi treba da
neprestalno tra‘e istikfar od svih vrsta grijeha, javnih i tajnih. Gornja
dova je bila prihvaæena prema tome, dok èovjek treba da bude bri‘ljiv
on takoðer treba da takoðer ima nadu da nas je Bog uèio molitvama da
privuèemo Njegovu milost.
Èasni Poslanik s.a.v.s. je rekao da Allah ima stotinu milosti od kojih
je jednu podijelio meðu svim stvorenjima i da kroz ovo oni vole jedan
drugog i imaju nje‘nost i saosjeæanje. @ivotinje takoðer pokazuju ljubav
za svoje mlade kroz ovu milost. Allah je èuvao devedesetdevet preostalih
milosti za Sebe i kroz njih æe On imati milost na Sudnjem danu.
16
Èasni Poslanik s.a.v.s. je rekao da u ranija vremena jedan bogati èovjek
koji je imao djecu bio je na samrtnoj postelji i pitao svoje sinove kakav
im je on otac bio. Sinovi su odgovorili: ”Najbolji”. Meðutim, ovaj èovjek
je rekao da on nije uradio nikakava dobra koja bi predstavio Bogu i da
se boji da æe biti ka‘njen. Zato je rekao da poslije smrti on treba da
bude spaljen i njegov pepeo da bude razbacan u jak vjetar. Njegovi sinovi
su uradili kako je on tra‘io. Meðutim, kad je ovaj èovjek bio predstavljen
pred Bogom, On ga je pitao šta ga je navelo da tra‘i da bude spaljen
poslije smrti, èovjek je odgovorio: ”Strah od Tebe”. Allah je napravio
naknadu za njega, imao milosti prema njemu i oprostio mu.
Èasni Poslanik s.a.v.s. je takoðer rekao o jednom Israiliæanu koji je,
pošto je ubio 99 ljudi, pitao unaokolo kako da se pokaje. Pitao je monaha,
koji mu je rekao da pokajanje nije bilo moguæe za njega pošto je ubio 99
ljudi. Onda je ovaj èovjek ubio monaha, tako je imao 100 ubitstava.
Meðutim, on je nastavio da pita o naèinima pokajanja. Neko mu je rekao
da ide u odreðeno selo i pita nekog svetog èovjeka. Dok je bio na svom
putu za selo, zadesila ga je smrt. Baš kad je shvatio da æe umrijeti okrenuo
je svoja prsa prema selu gdje se bio uputio. Kad je umro meleki milosti
i kazne su došli i raspravljali se oko tra‘enja oprosta za njega i ranijim
okrutnostima. Allah je naredio selu gdje se ovaj èovjek bio uputio da se
pribli‘i i naredio je mjestu odakle je otišao da se udalji. Onda je naredio
melekima da izmjere razliku. Razdljina izmeðu sela gdje je bio krenuo
je bila tek pedalj manji od druge razdaljine. Allah mu je tako oprostio.
Huzur je objasnio da uprkos što je Allah sveobuhvatne milosti onaj
ko je izuzetno tvrd na griješenju takoðer je bio upozoren o kazni. Ideja
je u tome da èovjek zapoène korake prema popravljanju i poslije osjeæanja
pokajanja za svoje grijehe, tra‘i oprost, samo onda on treba imati nadu
kao što je navedeno u ajetu 54 sure Al Zumar (39:54).
Èasni Poslanik s.a.v.s. je savjetovao da budemo uslu‘ni prema drugima
da bi primili Allahovu milost i savjetovao nas da oprostimo drugima da
bi tra‘ili Allahov oprost. On je rekao da je uništenje za one koji se ne
obaziru na savjetovanje. On je takoðer zapovjedio da Allah neæe imati
milosti na onoga ko nema saosjeæanja na druge. Huzur je rekao da je
ovo bio istaknut savjet u rijeèima o bliskoj rodbini, prijateljima i
komšijama.
Huzur je rekao da æe napraviti jedno razjašnjenje u tome da oni koji
su ukoreni (pod upravnim sistemom zajednice) ponekad prigovaraju o
tome da, dok se dr‘e govori o milosti i saosjeæanju, prema njima nije
17
pokazano nikakvo saosjeæanje. Huzur je rekao da je Èasni Poslanik s.a.v.s.
savjetovao milost i saosjeæanje u opæim terminima i opæenito govoreæi
upravni sistem zajednice, kao i trenutni Halifa, oproste. Meðutim, kad
je neko ukoren on to treba prihvatiti. Kao primjer Huzur je naveo kako
je Èasni Poslanik s.a.v.s. kad bi nekoga ukorio on ostao na svojoj odluci.
Èasni Poslank s.a.v.s. je rekao da æe biti tri vrste stanovnika D‘enneta:
upravljaè koji je pravedan, mudar i daje sadaku; osoba koja je uslu‘na
prema rodbini i muslimanima, i èovjek koji je u potrebi, ali ne tra‘i i
daje sadaku.
U drugom hadisu Èasni Poslanik s.a.v.s. je rekao da onaj ko nije
uslu‘an prema mladima i nije pokoran prema starijima nije izmeðu
nas. Huzur je dodao da svaki Ahmadi musliman treba da pokazuje vrline
uslu‘nosti prema mladima i starijim.
Èasni Poslanik s.a.v.s. je rekao da onaj ko nije zahvalan za malo nije
zahvalan ni za mnogo i onaj ko nije zahvalan ljudima nije zahvalan
Bogu, i da je D‘emat ili Zajednica Allahova milost. Huzur je rekao da
ovo otvara još jedna vrata Allahove uslu‘nosti na nas u tome da imamo
blagoslov svoje Zajednice. Mi mo‘emo izraziti svoju zahvalnost za ovo
predajuæi ovu poruku drugima i moleæi se za njih. Èasni Poslanik s.a.v.s.
je rekao da su svi vjernici kao jedno tijelo u terminima uzajamne ljubavi,
nje‘nosti i saosjeæanja i kad jedan dio tijela je bolestan cijelo tijelo pati.
Huzur je rekao da je takvo uèenje Èasnog Poslanika s.a.v.s. za islamsko
društvo.
Zatim je Huzur citirao nekoliko hadisa objašnjavajuæi saosjeæanje
Èasnog Poslanika s.a.v.s. prema ‘ivotinjama, èak onima koje su bile
namijenjene za klanje, i kako je jedanput, kad je vidio uznemirenu pticu
koja je oblijetala iznad njega naredio da njena jaja budu vraæena u
gnijezdo. Kad je od njega tra‘eno da proklinje odreðeno pleme ili osobu,
Èasni Poslanik s.a.v.s. bi se uzdr‘ao i umjesto toga je molio za njih. Èak
kad je od njega tra‘eno da proklinje idolopoklonike, Èasni Poslanik
s.a.v.s. bi rekao da njegov dolazak nije bio da proklinje, nego je njegov
dolazak bio kao milost za cijelo èovjeèanstvo. Huzur je dodao: kad bi
samo muslimanski ummet slijedio njegove blagoslovljene korake i
tretirao svakoga sa uslu‘nošæu tako da bude primalac Allahovih
blagoslova.
Huzur je objasnio kako bi on uvijek molio za svoje drugove (da Allah
bude zadovoljan s njima) prije napuštanja skupa i rekao slijedeæe: ”O
Allahu, podari nam takvo strahopoštovanje i strah o Tebi koje æe sprijeèiti
18
prolaz izmeðu nas i neposlušnosti Tebi. Omoguæi nas da imamo poslušnost
koja æe nas odvesti Tvom D‘ennetu. Daj nam takvu sigurnost koja æe svjetske
teškoæe olakšati za nas. Sve dok nas ostaviš u ‘ivotu, pokloni nam korist
od naših ušiju, oèiju i sposobnosti, i pokloni nam nasljednike od ovih
sposobnosti. Osveti se u naše ime takvoj osobi koja nas ugnjetava. Pomozi
nas protiv onoga koji je u neprijateljstvu s nama. Nemoj nas staviti u
teškoæu o našoj vjeri i nemoj uèiniti ovaj svijet našom najveæom
preokupacijom. Nemoj uèiniti da onaj ko nam daje znanje bude bolest za
nas i nemoj nametnuti osobu nad nama koja nije uslu‘na prema nama.”
Huzur je rekao da svi Ahmadi muslimani koji ‘ive pod nepravednim
i ugnjetaèkim vladama treba da ovu dovu uèe mnogo puta.
Huzur je naveo nekliko hadisa objašnjavajuæi saosjeæanje Èasnog
Poslanika s.a.v.s. prema djeci i drugima. Huzur je rekao da je Èasni
Poslanik s.a.v.s. sigurno iskazao poèast sposobnosti da je bio milost za
cijelo èovjeèanstvo kao što ga je Milostivi Bog poslao. On je, zaista,
postigao savršenstvo u drugim odlikama takoðer, ali je nalagao da æe
èovjekova djela, ukljuèujuæi sebe, donijeti spas za njega, dodajuæi da æe
se to dogoditi ”samo ako me Allahova milost obavije.”
Iako mu je kroz Èasni Kur’an Allah najavio: ”Moja molitva i moje
‘rtvovanje i moj ‘ivot i moja smrt sve je za Allaha, Gospodara svih svjetova”
(6:163) on je i dalje tvrdio da samo Allahova milost mo‘e da ga osigura.
Huzur je rekao da, u cilju da zaokupimo Allahovu milost najva‘nije
je da Bo‘ija odlika Rahmanijata uèini da se vjernici još više okrenu Njemu
i da tra‘e Njegovu milost. Huzur je molio da nas Allah omoguæi da to
uèinimo.