Hutbe

Hutba, 09. mart 2007.


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je svoju hudbu ovog petka održao o Božijem atributu Malikijjat (odlika da je Gospodar). Huzur je rekao da je održao izlaganje o Božijim atributima u predodžbenom i razboritom slijedu kako se oni pojavljuju u suri Al-Fatiha. Malikijjat je četvrta odlika i nakonost Allahova i razlika između ove odlike i Rahimijjata je da, dok Rahimijjat poklanja uspjeh kroz molitvu, Malikijjat daje svoje plodove i manifestuje Allahove moći onima koji se Njemu okrenu sa iskrenošću.
Kao što je uobičajeno, Huzur je objasnio opseg pojma i značenja ovog predmeta pozivajući se na pisanja ranijih pobožnih osoba. Imam Ragib je rekao da je Gospodar Sudnjeg dana Onaj ko po svojoj volji upravlja poslovima masa. Navodeći ajet 17 sure Al- Mumin (40:17): ‘Čije je kraljevstvo ovog dana! To je Allah, Jedan, Najuzvišeniji’, Huzur je objasnio da je u terminu ‘Gospodar Sudnjeg dana’ uzeto izvođenje zaključka ovih dviju arapskih riječi Maalik (Gospodar) i Malik (Kralj).
Huzur je rekao da je On Kralj kraljeva i zaista je Gospodar Sudnjeg dana, On je Gospodar cijelog stvaranja.
Hazret Muslih Maud r.a. je rekao da Gospodar Sudnjeg dana znači da je On Gospodar vremena nagrade i kazne i Gospodar je vremena Šerijata i religije, u tome da Allah postavlja temelj religije i Šerijata u Svom svojstvu kao Gospodar. On je Gospodar dobra i grijeha u tome da On izražava Svoj Malikijjat slanjem reformatora i poslanika i On kroz Svoj Malikijjat nagrađuje one koji svoje stanje održavaju u skladu sa Njegovim naredbama.
Obećani Mesija a.s. je rekao da je prema leksikonu Malik Onaj ko ima potpuno vlasništvo stvaranja i ima ovo vlasništvo bez pomoći bilo kakavog partnerstva i da ovo nije primjenjivo ni za koga osim Allaha.
Imam Razi je objasnio da Gospodar Sudnjeg dana je Onaj ko je Gospodar oživljavanja i Dana nagrade i kazne. Neophodno je da razlučimo između pobožne osobe i griješnika a ovo može biti učinjeno na Sudnjem danu kao što je objašnjeno u suri AN-Nadžm (53:32), u suri Sad (38:29) i suri Taha (20:16).
Neki učenjaci riječ Malik zaključuju iz termina Gospodar Sudnjeg dana. Maalik (Gospodar) kad se usporedi sa riječi Malik (Kralj) je onaj od koga čovjek traži sve. Upotrebljavajući termin Maalik Bog iznosi da je On odogvoran za sve, uključujući hranu, nagradu, kaznu. Odlika Maalik, upoređena sa odlikom Malik, potiče i zastupa obilje milosti i sažaljenja. Dok je Malik pridjevna odlika, Maalik je odlika djela. Huzur je rekao da termin Gospodar Sudnjeg dana ne znači da se Allah ne bavi svijetom osim nagrade i kazne. Zapravo prema zakonima prirode i u skladu sa Njegovim drugim atributima nije neophodno da On nadoknađuje na ovom svijetu, međutim, na Sudnjem danu niko nikome neće biti od koristi kao što se navodi u suri Al-Infitar (82:18-20); isto tako tu je radosna vijest za one koji čine dobro kao što navodi sura Al-Hadž (22:57).
Huzur je rekao da uloga Boga nije kao nekog kraljevstva ovog svijeta; zapravo ta uloga ima potpuno vlasništvo i kontrolu. Bog nam je objasnio dobra i loša djela i dao nam je slobodnu volju na ovom svijetu i također nam rekao da On ima pravo da kazni, i da je odluka da kazni ili oprosti na Njemu; da On daje radosne vijesti o Bašćama blaženstva onima koji čine dobra djela ali upozorava griješnike na kaznu kao što je navedeno u suri Al-Mutaffifin (83:8).
Huzur je zaključio da je On zaista Maalik i Malik koji ima potpunu autonomiju u Svojoj kontroli. Zapravo kao što se navodi u suri Al-Maida (5:41) zaključak je da na Konačnom danu neće biti prilike za žalbu, zato, On privlači našu pažnju prema dobrim djelima na ovom svijetu i naređuje da ojačamo svoju vjeru. Huzur je rekao kako bi, u svjetlu hadisa koji navodi da Allahova milost preteže nad Njegovim prokletstvom, bilo žalosno da ipak navučemo na se Njegovu kaznu. Obećani Mesija a.s. je rekao da atribut Gospodar Sudnjeg dana zahtijeva da se okrenemo Njemu sa krajnjom i najvećom poniznošću, iskrenošću i mehkoćom. Oni koji se okreću Allahu na način kao potpuno bespomoćni i slabi, i stvarno i iskreno vjeruju u svoju potpunu nemogućnost kad čine dove, nalaze dobrotvornost od ove Božije odlike. Svijest o atributu Malikijjat čovjekovo srce čini dobrim uz strah od kazne i tako pokreće istinsku pronicljivost.
U pogledu dosljednog reda Božijih atributa Hazret Muslih Maud r.a. je rekao da prvo odlikom Rububijjata Allah oblikuje okruženje za stvaranje i hranjenje, onda ove aranžamne predaje čovjeku kroz Svoj atribut Rahmanijjat tako da tu može biti duhovni napredak. Kad čovjek izvlači korist od ovoga, Allah daje izvanredne rezultate kroz Svoj Rahimijjat i poklanja primanje molitvi. Poslije neprestalne manifestacije ovih rezultata odlikom Njegovog Malikijjata Allah poklanja pobjedu na ovom svijetu – takva je sudbina Božijih zajednica koju je Allah odredio.
U pogledu čovjekovog poprimanja ovih Božijih atributa na ljudskom nivou, Hazret Muslih Maud r.a. je rekao da je ovaj red drugačiji.
Prvo čovjek poprima atribut vladavine tako da može činiti pravdu i izbjegavati zlo. U ovom svojstvu on također prelazi preko pogrešaka drugih bilo iz milosti ili opraštanja. Drugo atribut Rahimijjata rađa vrijednost i razumijevanje za njegovo okruženje i on čini dobro za svoje okruženje. Napredujući od ovog stanja, on poprima Rahmanijjat, kad njegovim bližnjima kao i drugima bude data korist od njegove dobrote. Onda poprimajući odlike Gospodara svih svjetova on nastoji da stvara okruženje gdje sve druge odlike i njihove dobrobiti mogu cvjetati.
Huzur je dao primjedbu da ove čovjekove odlike samo dolaze do izražaja kad je on na vlasti, i ima kontrolu nad nečim. Čovjekove dobre moralne odlike i uslužnost samo dolaze u fokus kad mu je dat neki položaj. Huzur je savjetovao da mi treba da poprimimo odlike Malikijjata unutar svog domašaja i djelokruga. On je rekao da je krajnje važno da se zamislimo nad ovim Božijim atributima i da ih poprimimo. Huzur je molio da Allah nastavi da nas blagoslovi i da budemo primaoci Njegove milosti na Sudnjem danu.
Zatim je Huzur rekao da je prethodnog petka previdio da spomene ime ubijenog Ahmadi muslimana o kome je izvijestio; njegovo ime je Muhammed Ashraf.
Huzur je izvijestio o tužnoj smrti veterana misionara Zajednice Chaudry Munira Ahmada Arifa koji je imao 78 godina. On je obavljao službu u Burmi i Nigeriji i predavao je u Džamiji Ahmadija skoro 27 godina. Osoba blage naravi on je bio u Qadha odboru u Rabvi i aktivno je obavljao svoju dužnost, uprkos slabog zdravlja, do dana prije smrti. Huzur je molio da Allah oprosti njegove grijehe i pokloni mu uzdignut status u Džennetu, i najavio da će klanjati dženazu poslije džume namaza.