Hutbe

Hutba, 20. juli 2007.


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

U svjetlu ðelsa salane VB koja poèinje narednog petka, Huzur je u
svojoj hudbi danas dao izlaganje o stvarnim vrijednostima (biti)
gostoprimstva.
Huzur je rekao da je sa sjedištem Halife u Britaniji u posjednjih 24
godine, ðelsa salana VB poprimila status internacionalne ðelse.
Huzur je rekao da je Halifatul Mesih IV (r.a.) radio vrlo naporno da
lièno obuèi d‘emat VB o tradicionalnim naèinima pripremanja i
organizovanja ðelse i uz to što je uzimao lièni interes u stvarima on se
savjetovao s onima u Rabvi koji su bili dobro upuæeni i krajnje iskusni u
ðelsa organizaciju. Huzur je rekao da je po njegovom mišljenju d‘emat
sada dovoljno obuèen da dobro organizuje ðelsu i bez ikakvog osjeæaja
uzrujanosti ili organizacionog propusta.
Huzur je dodao da se ponekad osjeæa zabrinut o organizacionom
aspektu odr‘avanja ðelse u Pakistanu. Kad se ako Bog da situacija tamo
popravi, bit æemo u stanju odr‘avati ðelsu. Oni koji su slu‘ili u vrijeme
posljednje ðelse odr‘ane 1983. godine sada su stariji i neki su otišli sa
ovog svijeta dok je nova generacija potpuno neiskusna. Meðutim, Huzur
je rekao da je unatoè tome ohrabren naèinom kako je Allahova milost
29
obasula zajednicu Obeæanog Mesije i da æe, zaista, uviðanjem potpune
predanosti Ahmadi muslimana Allah omoguæiti organizaciju ðelse tamo.
Huzur je rekao da æe današnja hudba biti usredsreðena, kao što je
tradicionalno prije ðelse, na aspekte ðelse za dobrovoljne radnike. On
je rekao da muškarci, ‘ene, stariji, djevojèice i djeèaci u d‘ematu VB
sada dobro razumiju zadatke u pogledu ðelse i shvataju svoje du‘nosti.
Meðutim, kako je podsjeæanje nareðeno tako da bilo kakav nedostatak
mo‘e biti uklonjen, to takoðer omoguæava priliku da blagoslovljeni uzor
Èasnog Poslanika s.a.v.s. bude opet ponovljen kao i takoðer da primjeri
njegovog istinskog i revnog predanika, Obeæanog Mesije a.s. bude
istaknut.
Huzur je rekao da je znaèaj gostoprimstva u islamu ogroman, on je
citirao ajet 70 iz sure Hud (11:70) i rekao da je osjeæaj gostoprimstva
taj da kad gosti tamo sti‘u ne smije biti nikakvog nezadovoljstva, zapravo
šta god se najbolje mo‘e urediti treba da bude ponuðeno gostima. Huzur
je rekao da ovaj ajet ni na koji naèin ne ukazuje na to da hrana
pripremljena za goste treba da bude raskošna. Ajet govori o vremenu
kad su ljudi dr‘ali koze i ovce i ovo je bio izvor hrane koja je bila lahko
na raspolaganju.
Istinska islamska uslu‘nost što se tièe gostoprimstva je da slu‘imo
gostima sa zadovoljstvom. Svi muslimani treba da usvoje ovu uslu‘nost
i Ahmadi treba da tome posvete posebnu pa‘nju, pogotovu prema onima
koje æe stizati kao gosti Mesije. Mi uvijek treba da vodimo raèuna o
tome da su nama najdra‘i ljudi koji dolaze radi ðelse; ako svaka osoba
slu‘i sa ovim ‘arom zadovoljstvo koje æe dobiti bit æe besprimjereno.
Huzur je rekao da je sreo nekoliko gosta koji su došli na ðelsu koji su
prvi put putovali iz Pakistana, koji ovdje nemaju rodbine i putovali su
iskljuèivo radi ðelse i da se sretnu sa sadašnjim Halifom. Oni su
jednostavni ljudi sa sela i imat æe poteškoæa sa jezikom itd. Meðutim,
oni su vrlo iskreni ljudi i sve zapreke treba da budu uklonjene u slu‘enju
ovim ljudima.
Huzur je citirao nekoliko hadisa da objasni koncept gostoprimstva.
Zaista, Èasni Poslanik s.a.v.s. je rekao da je gostoprimstvo vanjski znak
vjere. Huzur je rekao da ovo stajalište nije ogranièeno samo na neèiju
rodbinu i njegove drage, nego je zapravo svaki gost, bez obzira na vjeru,
bio je poslu‘en dobro i voðena je briga o njemu. Èasni Poslanik s.a.v.s.
je takoðer imao goste koji su boravili dugo vremena, ljudi koji su primili
30
blagoslove iz njegovog gostoprimstva danima. Meðutim, ovakvi primjeri
su bili bez formalnosti i šta god je bilo na raspolaganju bilo im je
poslu‘eno i ponuðeno. Huzur je objasnio da poslije pobjede Meke kad
bi delegacije uglednika došle da upoznaju Èasnog Poslanika s.a.v.s. on
bi njihovu hranu i smještaj dodijelio meðu svojim drugovima i kasnije
bi pitao da li su gosti bili zadovoljni boravkom. Huzur je rekao kad bi
gost stigao on bi prvo pitao svoje ukuæane da li je bilo opskrbe za goste,
ako nije, onda bi pitao svoje drugove o tome ko æe preuzeti odgovornost.
Citirajuæi nekoliko drugih primjera o uzvišenom osjeæaju
gostoprimstva drugova Èasnog Poslanika s.a.v.s. uprkos njihovih vrlo
oskudnih sredstava, Huzur je naveo ajet 10 iz sure Al Hashr (59:10)
koja je objavljena u vrijeme jednog ovakvog primjera.
Pozivajuæi se natrag na goste ðelse Huzur je rekao da su ovo gosti
koji dolaze da sudjeluju u duhovnoj hrani, dobrobiti koje ih ovosvjetske
vlade lišavaju, tako, s ciljem da zadovolje ovu potrebu ovi ljudi su
poduzeli finansijske teškoæe. Oni niti imaju materijalne koristi niti bilo
kakve ovosvjetske zarade na umu, neki nemaju nikoga da im izaðu u
susret u ovom cilju, neki su mu, Huzur je rekao, rekli da su pokušavali
godinama da dobiju vizu koju su na kraju dobili. Kad se sretnu sa
Huzurom oni su krajnje uzbuðeni i pokazuju izvanrednu iskrenost i
predanost.
Huzur je rekao da dobrovoljci radnici na ðelsi treba da budu
zadovoljni da im je Allah dao priliku da zarade nagradu. Gost treba da
bude poslu‘en bez obzira na njihov izgled ili društveni status, zapravo
treba da imate u vidu iskrenost sa kojom su oni putovali na ðelsu.
Huzur je naveo nekoliko dogaðaja iz ‘ivota Obeæanog Mesije a.s.
koji pokazuju njegov izvrstan osjeæaj gostoprimstva. Huzur je rekao da
svaki dobrovoljac na ðelsi treba da slu‘i goste sa osjeæajem da ispunjava
svoju du‘nost gostoprimstva i bez ikakvog obzira za svoju neudobnost,
zato što, Huzur je rekao, s ciljem da ispunimo prava moramo se odreæi
udobnosti.
Huzur je rekao da su pred nama izvanredni primjeri Èasnog Poslanika
s.a.v.s. i primjeri Obeæanog Mesije a.s. tako da se mo‘emo truditi (i
nastojati) da ih uvijek èuvamo ‘ivim. Zaista je Allahova samilost na
nama da nas je On omoguæio da budemo primaoci blagoslova koje je
On odredio za slu‘enje ovakvih gosta. Zbog toga svaki pojedinac –
31
dobrovoljac radnik treba da poka‘e vrhunsku uslu‘nost svakom gostu s
kojim se sretne u toku svoje du‘nosti.
Sigurno, Huzur je rekao ponekad nerazumijevanje mo‘e voditi goste
da budu nedolièni. Meðutim, radnici trebaju zadr‘ati odva‘nost.
Huzur je objasnio da neki gosti mo‘da nenamjerno pogrešno
upotrijebe neke ureðaje pošto nisu navikli na njih. Na primjer èišæenje
zahoda itd., treba da bude predano radnicima dobrovoljcima, radije
nego da objašnjavate da su gosti napravili nered. Huzur je rekao da
nam je bio ostavljen uzor Èasnog Poslanika s.a.v.s. koji je sam oprao
upraljanu posteljinu – koju je ostavio gost koji nije bio musliman – zato
što je, kako je rekao, to ostavlio njegov gost.
Ukratko, osnovno za svakog dobrovoljca radnika je strpljenje,
odva‘nost i uslu‘nost u dodatku sa najva‘nijim aspektom – dovom,
zato što bez dove ne mo‘emo ništa obaviti. Huzur je takoðer savjetovao
da ne propustimo ni jedan namaz u toku du‘nosti. Huzur je èinio dovu
da Allah omoguæi svakog pojedinca da svoju du‘nost obavi sa prijaznošæu
i da gosti budu zadovoljni radnicima i da radnici budu zadoovljni
gostima.
Huzur je rekao da postoji zabrinutost zbog trenutnog kišnog vremena
pošto je zemlja u Hadiqatul Mehdi mehka. Huzur je objasnio da je
njegovo zakašnjenje danas na d‘umu takoðer izazvano kišom koja je
izazvana haos u saobraæaju.
Huzur je zamolio da èinimo dove za Pakistan gdje se situacija svakim
danom pogoršava, stotine su bili ubijeni, musliman ubija muslimana,
uprkos toga što je u hadisu reèeno da musliman koji ubije drugog
muslimana ne ostaje musliman. Da im Allah dadne osjeæaj (èulo) i da
On spasi ovu zemlju. Kad se pojavi unutrašnja nesloga oni izvana koriste
situaciju. Da Allah zaštiti ovu zemlju na svaki naèin i da Allah dadne
èulo onima koji pripremaju svoje vlastito uništenje.