Hutbe

Hutba, 26. oktobar 2007.


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

U svojoj hudbi danas Huzur je rekao da je jedan od najveæih prigovora,
koji kritièari islama podi‘u, da Èasni Kur’an predstavlja – neuzubillah –
shvatanje Boga Koji je okrutan, i samo ka‘njava, i nareðuje svojim
sljedbenicima nasilje – da u islamskim naredbama nema mudrosti.
Mnogi ljudi koji su u središtu pa‘nje javnosti, ukljuèujuæi i Papu, dali
su takve izjave o islamu. Oni zakljuèuju da je, zbog svog uèenja, islam
religija sile i da je to razlog što su muslimani naklonjeni agresiji.
Huzur je rekao da je predrasuda ovih ljudi takva da je jasno da oni ili
nisu èitali Kur’an ili nisu nastojali da ga razumiju. Èinjenica je da islam
34
predstavlja najljepši i besprimjeran koncept Boga kroz primjere. Sama
prva sura Kur’ana ovo rasvjetljava, i da, kao što Obeæani Mesija a.s.
objašnjava, Kur’an jedino pripisuje ime Allah vrijedno svih savršenih
odlika. Njegov atribut je An Nur (Svjetlo) kao što je opisano u 24:36:
’Allah je svjetlo nebesa i zemlje…’ i svako drugo poznato svjetlo je odraz
Allahovog svjetla.
Ako drugi ne vide ljepotu u ovome ili ne prepoznaju Bo‘ije biæe onda
je greška na gledaocu. Da bi osoba vidjela prelijepi koncept Boga koji
islam predstavlja trebala bi biti bez predrasuda.
Kao što je Obeæani Mesija a.s. objasnio Allah ima mnogobrojne milosti
(odlike, dobrohodnosti), ali da ima èetiri glavna atributa. Prvi je, kako
je spomenuto u suri Fatiha, u atributu Rabb ul Alemin, (Gospodar svih
svjetova) i kroz ovo proizlazi Njegova odlika Rubibijjat, kroz koju On
stvara i omoguæuje sve što je potrebno da hrani i odr‘ava ‘ivot. Ova
milost djeluje u cijelom svemiru i sve stvoreno ima koristi od toga. Njegov
Rabubijjat dakle hrani sve što postoji, meðutim, kao milost, ljudski rod
dobiva najveæu mjeru toga i iz tog razloga se ljudi podsjeæaju da je Bog
Gospodar svih svjetova.
Druga vrsta milosti je Rahmanijjat. Bog je nazvan Rahman zato što
On svim ‘ivim stvarima poklanja oblik i karakteristiku, upravo kao što
je ljudima poklonio njihovu snagu i moæ. Ljudski rod ima najveæi udio
ove milosti jer sve drugo funkcioniše za dobro ljudi.
Treæa vrsta milosti je Rahiimijjat. Bog je nazvan Rahiim odlikom Svog
prihvatanja molitvi i dobrih djela ljudi, i time što ih èuva sigurnim od
nesreæa. Ova milost je iskljuèivo za ljudski rod.
Èetvrta milost je tijesno povezana sa (izrazom) ’Gospodar Sudnjeg
dana’, Njegovim Malikijjatom. Razlika izmeðu Malikijjata i Rahiimijjata
je da Allah prima molitve i poklanja uspjeh kroz Rahiimijjat dok odlikom
Malikijjata On udjeljuje nagradu.
Huzur je objasnio da je ovo osnovni koncept Boga u islamu. Sva
djela su nadoknaðena u podudarnosti (njima); Allah ne dodjeljuje
okrutnost. Zaista, èovjek treba da slijedi uputu i funkcioniše unutar
mjerila ovih naredbi. Na ovom svijetu èovjek slijedi zakon napravljen
od èovjeka, i pravila, i pazi da ih ne naruši, meðutim, èovjek ‘eli da
ogranièi Boga.
Kršæani predstavljaju argument da su èovjekovi grijesi iskupljeni
drugim (èovjekom). Ovo nije razumno stanovište. Bi li oni ustrajali na
35
ovom pravilu u ovosvjetskih poslovima? Zašto je onda ovo besmisleno
stajalište ugurano u Bo‘iji zakon?
Bog je Gospodar, uprkos Njegovog pravila da èovjek mo‘e biti ka‘njen
za svoja djela,Bog ima moæ da oprosti i On je proglasio da Njegova
milost prevladava nad svim.
Pripovijedanje o svim ranijim Bo‘ijim poslanicima govori nam da
Bo‘ija kazna doðe samo onda kad prekršaj preðe sve granice.
Huzur se pozvao na zadnji petak i svoje izlaganje o Bo‘ijem atributu
Al Aziz (Moæni). On je objasnio da uprkos ovog atributa, Bog nije ni
nagao u ka‘njavanju niti je On u potrazi za tim da kazni. Njegova milost
prevladava nad svim Njegovim drugim atributima. Njegov atribut Al
Aziz je spomenut u Èasnom Kur’anu veæinom skupa sa Njegovim
atributom Al Hakiim (Mudar) – oznaèavajuæi da su sve Njegove odluke
s mudrošæu. Al Aziz je takoðer spomenut sa Al Rahiim (Najmilostiviji),
Al Hamiid (Hvale vrijedan), Al Vehab (Darovalac ili Al Kariim
(Plemeniti).
Kad se Kur’an govori o Bogu kao Onom Ko ka‘njava, dati su razlozi
i objašnjenja o tome zašto je data kazna, i takvih spominjanja je samo
deset do dvanaest po broju u cijelom Kur’anu. Bilo koja poštena osoba
nema izbora nego da bude sklona tome da je Bo‘iji atribut Rahiimijjat
najnadmoæniji (najprete‘niji) Bo‘iji atribut u Kur’anu.
Meðutim, kad se Bo‘iji zakon stalno krši, i kad su prekoraèene sve
granice, i takoðer kad su Bo‘iji miljenici odbijeni onda dolazi Bo‘ija
kazna s ciljem da reformiše ljude ili kao upozorenje za dolazeæe
generacije.
Huzur je objasnio da Kur’an na èetiri mjesta spominje Boga kao
’Posjednika moæi da uzvrati’ ili kao ’Gospodara osvete’. Prvo u suri Ali
Imran (3:5) gdje su spomenuti raniji narodi koji su odstupili od uèenja
koja su za njih bila objavljena, onda u suri Al Maida (5:90) vjernicima
se obraæa rijeèima kazne za kršenje Bo`ijeg zakona. U suri Ibrahim
(14:48) Bo`ijim Poslanicima i njihovim sljedbenicima je dato uvjerenje
da bez obzira koliko njihovi protivnici budu nastojali do`ivjet æe tu`an
kraj. Onda je u suri Az Zumar (39:38) vjernicima ponovo dato uvjerenje
da æe neprijatelji biti ka`njeni.
Huzur je rekao da Kur’an takoðer navodi da je Moæni (Silni) Bog
kaznio narod hazreti Saliha a.s. koji ga je odbio i prešao sve granice u
griješenju. On takoðer navodi narod Faraonov u suri Al Qamar (54:43)
36
i kaznu koju su do‘ivjeli. Huzur je objasnio da su ovi kur’anski ajeti
upozorenje da æe era Èasnog Poslanika s.a.v.s. sada trajati do Kijametskog
dana i da je njegova poruka raširena do krajeva svijeta kroz njegovog
istinskog i revnog poklonika, i da zato odustanu od toga da im zadaju
bol. Da radije imaju strah i strahopoštovanje prema Bogu nego da
prigovaraju Bogu islama i Poslaniku islama. Pojam Boga, kako je
predstavljeno islamom je (pojam) Boga Koji je spasio sve poslanike od
njihovih neprijatelja. Zaista, da Allah nije oèitovao Svoju snagu i moæ,
svijet bi se preokrenuo u koban svijet.
Huzur je takoðer spomenuo posebne ajete sure Al Had‘
Dozvoljena je (borba) onima protiv kojih se ratuje, zato što su im
uèinjena nasilja – zaista je Allah kadar da ih pomogne – one koji su bili
nepravedno istjerani ih svojih domova samo zato što su govorili: “Naš
Gospodar je Allah’’ – a da Allah nije odbranio neke ljude od drugih
ljudi, doista bi bili porušeni manastiri, i crkve, i sinagoge, i d`amije, u
kojima se èesto Allahovo ime spominje. A Allah æe sigurno pomoæi onoga
ko Njemu poma`e. Allah je zaista silan, moæan – (22:40-41) gdje je
muslimanima dato odobrenje da se bore pod strogom uputom. Huzur
je ukratko objasnio islamsko uèenje o oèuvanju religiskih zgrada i mjesta
obo`avanja èak u toku ratnog vremena. Huzur je rekao u situaciji kad je
mir svijeta u opasnosti, i uèinjen napad, i kad je prisutno stalno
proganjanje, zar nije prikladno podiæi oru`je da se odbraniš? Je li
naredba da se borimo da zaustavimo prekršaj i da se odbranimo lišena
mudrosti?
Što se tièe muslimana, oni su u Kur’anu, u suri Al Bakara (2:210)
podsjeæeni o atributu Al Aziz, i nareðeno im je da idu putem Njegove
naredbe, da ojaèaju svoju vjeru jer su bili osposobljeni da vjeruju u
Mudrog i Moænog Boga. Ako oni posrnu i odmetnu se mo‘da budu
ka‘njeni, no ova kazna neæe biti èin tlaèenja nego zapravo sredstva za
popravljanje.
Huzur je rekao da je obaveza svakog Ahmadi muislimana da
predstavlja istinski koncept Moænog i Mudrog Boga da rasprši pogrešna
shvatanja; Bog je bez premca u Svojoj ljepoti i uzvišenosti, Koji, ako
ka‘njava grijehe, èini tako s ciljem da utemelji mir i sigurnost. Mi treba
da raspršimo ova pogrešna shvatanja i uz to takoðer treba da ovu poruku
uputimo muslimanima kao vjernicima u Moænog Boga – da je dio Njegove
poruke da ne posrnemo kad smo vidjeli znakove istine. Da Allah osposobi
muslimane da ovo razumiju i da nas osposobi da ovu poruku dalje
uputimo tako da vidimo pobjedu islama.
37
Zatim je Huzur tra‘io da èinimo dove i rekao da veæ neko vrijeme ima
problem sa ‘u~nom kesicom i doktori su odluèili da to operišu. Operacija
je planirana za slijedeæu sedmicu. Huzur je tra‘io da èinimo dove da mu
Allah pokloni aktivan ‘ivot, ‘ivot koji tra‘i Njegovo zadovoljstvo i da Allah
èuva Huzura na putevima Njegovog zadovoljstva. Amin.