Hutbe

Hutba, 16. novembar 2007.


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je prouèio slijedeæe ajete:
“I pitaju te o siroèadi. Ti reci: ’Njihovo unapreðivanje je dobra stvar.’
A ako se sa njima izmiješate, oni su vaša braæa. A Allah zna
8
razliku izmeðu smutljivca i onog koji unapreðuje. A da je Allah
htio, On bi vas, sigurno, stavio u teškoæe. Sigurno je Allah moæan,
mudar.” (2:221)
“A oni od vas koji umru i ostave iza sebe ‘ene, za njih je oporuka da
imaju opskrbu za godinu dana (u svojim domovima) i da ne budu
istjerane. A ako one same iziðu, neæe biti grijeha na vama šta god
one na ugodan naèin za sebe odluèe. A Allah je moæan, mudar.”
(2:241)
“A razvedene ‘ene treba da èekaju tri menstruacije; i nije im
dopušteno da skrivaju ono što je Allah stvorio u njihovim
maternicama, ako vjeruju u Allaha i Sudnji dan; a njihovi mu‘evi
imaju najveæe pravo da ih uzmu natrag ako ‘ele popravak. I one
(‘ene) imaju pravo nad muškarcima kao što oni (muškarci) imaju
nad njima; inaèe, muškarci imaju jednu vrstu prednosti nad njima.
A Allah je moæan, mudar.” (2:229)
Zatim je Huzur dao izlaganje o pravima ranjivih grupa društva:
siroèadi, hudovica i razvedenih ‘ena. Huzur je rekao da je vjernicima
data svijest o njihovim obavezama prema ovim ranjivim grupama da
osiguraju da ove grupe ne razviju osjeæaj izolovanosti i osjetljivosti i iz
ovog razloga se svaki od gornjih ajeta završava Bo‘ijim atributima Al
Aziz (Moæni) i Al Hakim (Mudri). Ovo je zato da usadi osjeæaj meðu
ranjivim da, ako oni koji su na vlasti nisu pošteni prema njima, tu je
Moæni i Mudri Bog nad njima Koji zgrabi i ka‘njava one koji se ogriješe,
da je On Glavno vrelo sve moæi i da æe On osuditi one koji se ogriješe.
Tako su oni koji vjeruju u Kur’an bili upozoreni da je, nakon što
tvrde da imaju vjeru, za osudu ne ispunjavanje onoga što pripada
ranjivim. Zbog toga su oni koji su odgovorni da prave društvenu
harmoniju ali to ne odr‘e zaslu‘ni kazne za bilo kakvu uznemirenost ili
negativan odgovor koji dolazi od ranjivih grupa u društvu. Gornji ajet
se obraæa onima koji uzurpiravaju ili ne ispunjavaju ono što je dug
prema njima, i ka‘e da uvijek vode raèuna da Moæni Mudri Bog motri
nad svim.
Prvi od tri ajeta je o siroèadima. Kur’an sadr‘i mnoge naredbe o
pravima siroèadi i mnoge naredbe o samilosti prema njima. On ih
usporeðuje s našom braæom naglašavajuæi tako znaèaj brige o njima.
Zaista je èovjek najviše bri‘an za fizièku, moralnu i duhovnu dobrobit
9
svoga brata; èovjek je nejuznemireniji ako je njegov brat bolestan; slièno
tome Allah ka‘e da su siroèadi kao naša braæa i njihovo zdravo odgajanje
treba da uvijek bude na umu i treba da se borimo da ih uèinimo
dinamiènim dijelom društva. Islamsko uèenje je uèenje o ljubavi ali i
èvrstoæi kad je potrebno, i uvijek je namjera aspekt popravljanja i
poboljšavanja. Braæi siroèadi treba da bude dat isti tretman upravo onako
kako tretiramo svoje najbli‘e roðake. Citirajuæi ajet 10 iz sure An Nisa
(4:10) Huzur je rekao: vodite brigu o siroèadima tako da Allah zaštiti
vas i vaše potomstvo od svake ‘alosti.Vodite brigu pogotovu o djeci
onih koji su svoje ‘ivote dali za put vjere i koji su ubijeni kao šehidi
tako da potomci ubijenih razviju osjeæaj ponosa, uvijek treba da bude
uèinjeno da takva djeca osjeæaju da su oni sa cijelom zajednicom i da se
o njima brine baš kao što brat brine o bratu, oni treba da imaju osjeæaj
udovoljenja da ih je Zajednica odgojila na zdravim moralnim
vrijednostima.
Roditelji nekih siroèadi ostave imetak iza sebe, i njihovim najbli‘im
roðacima je nareðeno da nemaju planova nad njihovim imetkom.
Citirajuæi dio ajeta 7 iz sure An Nisa
“I ispitujte siroèad dok ne dorastu za brak; onda, ako u njima uvidite
zrelost, dajte im njihov imetak; i nemojte ga jesti rasipnièki i u
‘urbi od straha da oni ne odrastu. A ko je bogat, neka se uzdr‘i (da
ne jede njihov imetak); a ko je siromašan, neka jede (od toga)
pravièno. A kad im vraæate njihov imetak, onda neka budu svjedoci
s njima. A Allah je dovoljan za obraèunavanje.” (4:7)
Huzur je rekao da ponekad roðaci èak ne predaju imetak siroèadi
kad oni dostignu godine zrelosti. Allahu je ovo neizmjerno mrsko.
Odgajanje siroèadi treba da bude sa èistim namjerama, ako ovo nije
sluèaj onda, za vrijeme dok je imetak siroèeta korišten u njegovom
odgajanju takoðer ga koristi staratelj za svoje svrhe. Kad siroèe bude
upoznato o ovom kad dostigne godine zrelosti tu je onda nesloga i
sukob izmeðu bliske rodbine, stvari doðu do suda. Ponekad su prepirke
podnesene Zajednici, neki ljudi, koji ‘ele da to riješe privatno, pišu
svoje oèajnièke sukobe Huzuru. Zaista kao što prvi citirani ajet kazuje,
da je Allah htio On je mogao staviti ljude u teškoæu u pogledu podizanja
siroèadi, ali ako postoji potreba, njihov imetak mo‘e biti upotrebljen za
njihovo uzdizanje, meðutim ništa od toga ne smije biti upotrebljeno
lièno za staratelja.
10
Zaista kao što ajetu 11 iz sure An Nisa (4:11) ka‘e da oni koji izjedaju
imetak siroèadi gutaju vatru u svoje stomakove.
Najglavnije je uèiniti siroèad aktivnim, korisnim dijelom društva.
Upotreba Bo‘ijih atributa Moæni i Mudri na kraju ajeta (2:221) ukazuje
da, premda su siroèad ranjivi i nejaki no društvo treba da vodi raèuna o
Moænom i Mudrom Bogu Koji ima Svoju bri‘nu ruku nad njima.
Drugi citirani ajet na poèetku hudbe je bio 2:224 i spominje drugu
ranjivu grupu društva – hudovice. Društva u zemljama u razvoju èesto
ne vode brigu o ovoj ranjivoj grupi, èak su obrazovani meðu njima
nepravedni. Muslimanima je posebno propisano o pravima ‘ena pošto
je Kur’an objasnio ova prava prije 1400 godina dok su ovi ljudi tek sada
potakli prava ‘ena. Pozivajuæi se na ajet citiran na poèetku (2:241)
Huzur je rekao da islam daje pravo hudovici da ostane u kuæi svog
umrlog mu‘a godinu dana ako ona ‘eli, i ovo je pored propisanog
perioda od èetiri mjeseca i deset dana poslije smrti njenog mu‘a. Ideja
je da hudovici treba biti dato koliko god je moguæe susretljivosti u
sluèajevima kad je, na primjer kuæa umrlog oporuèena nekom drugom
osim hudovice, i toj osobi je nareðeno da strpljivo èeka godinu dana i
da ni na koji naèin ne uznemirava hudovicu. Meðutim ako ona ‘eli da
napusti kuæu sama od sebe ona to mo‘e uèiniti. Ovo je naredba Moænog
i Mudrog Boga i ako nije stavljena u praksu onda je ta osoba za osudu.
Drugi ukaz u ovom ajetu je da ako hudovica napusti kuæu zbog ponovne
udaje onda je to njena poštena i prikladna odluka. Nekim dijelovima
zajednice nije po volji da se hudovica ponovo uda iako je udavanje
hudovica po‘eljna praksa. Huzur je objasnio da je Halfatul Mesih I r.a.
rekao da se u nekim društvima, kao na indiskom podkontinentu, udaja
hudovice smatra gubitkom ugleda i protiv èasti, meðutim, u ovom ajetu
Allah nas podsjeæa da je Njegovo ime Al Aziz i da On ima najveæu èast
i On ka‘e da se hudovica treba ponovo udati; u tome je podsjeæanje za
one koji se kose s Njegovom zapovjedi.
Treæi ajet citiran na poèetku je o razvedenim ‘enama. U sluèaju
razvoda islam nareðuje propisani period èekanja za ‘ene poslije kojeg
su slobodne da se ponovo udaju. Na drugim mjestima je u Kur’anu
reèeno da nikakva zapreka ne treba da bude stavljena u njihovoj
ponovnoj udaji, da su one u stanju da naprave svoju vlastitu odluku.
Ako poslije razvoda ‘ena spozna da je trudna onda ona treba da to
dadne na znanje svom mu‘u. Moguæe je da muškarac osjeæa samilost u
11
takvim primjerima i ‘eli da se pomiri. Bliskoj rodbini je nareðeno da se
ne upliæu i da ne spreèavaju pomirenje, kako se nekad dogaða. Huzur
je rekao da je ponekad porodica djevojke ta koja stvara zapreke u
pomirenju protiv ‘elje djevojke. On je rekao da prima pisma od djevojaka
koje govore da su njihove porodice voðene la‘nim osjeæajem ponosa i
u svom postupanju razaraju njihov brak. Huzur je rekao ovaj poseban
ajet ka‘e da muškarci i ‘ene imaju jednaka prava jedno nad drugim.
Na bazi odnosa koji je formiran na obeæanju i zakletvi obome je – i
mu‘u i ‘eni – nareðeno da ispunjavaju prava jedno drugog. Islamske
naredbe kao što su ove je bilo to što je preokrenulo društvo jer ni jedna
druga religija nije ‘enama dala prava na ovaj naèin.
Huzur je rekao da u ovo vrijeme razvod postaje vrlo uobièajen.
Muškarci treba da naprave svoje odluke poslije mnogo razmišljanja.
Ozbiljno i stalo‘eno (trezveno) razmišljanje nad ovim stvarima mo‘e
preokrenuti kuæanstva u kolijevke mira, ljubavi i sklada. Huzur je rekao
da ovaj ajet takoðer objašnjava da u nekim stvarima muškarci imaju
nadmoænost (prednost), prvenstvo (prioritet) nad ‘enama zbog njihovih
obaveza i odgovornosti, i zbog toga ‘ene treba da im dozvole slobodan
prostor. Huzur je rekao da su muškarci odreðeni bri‘nicima nad ‘enama
meðutim s ovim oni imaju odgovornost da paze na svoju porodicu, što
je propis od Moænog i Mudrog Boga. On je taj Koji je utemeljio prava
muškaraca i ‘ena, i govoreæi da je On Moæni i Mudri, On je pojasnio da
iz ovog prvenstva koje je dato muškarcima nad ‘enama ne treba da
bude uzeta bilo kakva neopravdana prednost jer Moæni God stra‘ari
nad njima. Oni treba da upotrijebe svoju prednost na ‘enama samo
toliko koliko se tra‘i (koliko je potrebno) dok ispunjavaju svoje obaveze.
Ako tako èine samo onda æe steæi od mudrosti Mudrog Boga. Ovo je
propis Moænog Boga, propis koji širi dobro, i ako nije stavljen u praksu
uništen je društveni mir, i oni koji su krivi podlo‘ni su kazni Moænog
Boga.
Huzur je molio Boga da svi budemo u stanju da shvatimo ovo
pronicljivo uèenje.
Zatim je Huzur tra‘io da èinimo dove za Pakistan. On je rekao da je
situacija tamo svima jasna; vlada, politièari i takozvane vjerske voðe,
svi su se izgleda nagnuli ka uništavanju zemlje. Da Allah zaštiti ovu
zemlju, zemlju do koje se došlo sa mnogim ‘rtvama. Ahmadija zajednica
je takoðer napravila mnoge ‘rtve za stvaranje Pakistana. Huzur je rekao
12
da je dug ljubavi prema domovini nala‘e za sve Pakistance koji su
smješteni u inostranstvu da mole Boga za Pakistan. Ova zemlja kreæe
prema potpunom razaranju; da Allah dadne osjeæaj onima koji ovo
rade i ako nije u njihovoj sudbini da onda ljudi koji imaju samilosti za
mase doðu na vlast.