Hutbe

Hutba 17. 10. 2008. – Otvaranje Hatidža džamije, Berlin, Njemačka


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je odr‘ao današnju historijsku hudbu iz Berlina, Njemaèka,
na otvaranju Hatid‘a d‘amije.
Huzur je citirao ajet 18 i ajet 71 iz sure Teuba.
“Jedino onaj odr‘ava Allahove d‘amije ko vjeruje u Allaha, Sudnji
dan, i obavlja namaz, i daje zekat, i ne boji se nikog osim Allaha;
veæa je moguænost da su ovi ljudi meðu upuæenim. (9:18)
A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima. Oni nareðuju dobro,
13
i zabranjuju zlo, i obavljaju namaz, i daju zekat, i pokorni su Allahu
i Njegovom Poslaniku. To su oni za koje æe Allah sigurno imati milosti.
Sigurno je Allah moæan (i) mudar.” (9:71)
Huzur je rekao: “Sva hvala pripada Allahu da se jedna kap Njegove
kiše blagoslova ostvarila u formi Hatid‘a d‘amije, prve d‘emije u
istoènom dijelu ove zemlje. Berlin ima svoj vlastiti znaèaj. Historija
Zajednice u ovoj zemlji, i posebno u ovom gradu, stara je osamdeset
šest godina. Ahmadi misionari su došli ovdje u doba Hazreti Halifatul
Mesiha II r.a. Njihovi izvještaji su vidjeli Njemaèki narod da ima osjeæaj
popuštanja da posveæuju pa‘nju razumijevanju istinskog islama.” Huzur
je rekao da su trud i nastojanja ranih misionara vezani uz gradnju ove
d‘amije i o tome mladima i novopridošlim treba biti kazivano, tako da
oni mogu èiniti dove za njih i isto tako za prve misionare koji su otišli u
razne dijelove svijeta. Prvi misionari u Njemaèku bili su optimisti o
ovoj zemlji i ovom gradu. U 1922. godini Hazreti Halifatul Mesih II r.a.
je premjestio Maulvi Mubarak Ali Bangali sahiba iz Londonske misije u
Berlin. U 1923. godini Hazreti Halifatul Mesih II r.a. je poslao Malik
Ghulam Ferid sahiba za Berlin da pomogne Maulvi Mubarak sahibu. U
svojoj hudbi u petak, 2. februara 1923. godine, Hazreti Halifatul Mesih
II r.a. je rekao da su izvještaji iz Berlina bili krajnje optimistièni sa
prijedlogom da trebaju biti napravljeni aran‘mani da se izgradi d‘amija
i kuæa. Zapravo je on èak predlo‘io da Hazreti Halifatul Mesih II r.a.
treba lièno otiæi u Berlin. Dok Halifa tog vremena nije bio siguran o
ovom drugom, on nije previdio i zanemario prethodni dio prijedloga.
Odmah je savjetovao da se kupi komad zemlje. Bio je kupljen komad
od dva jutra. U istoj hudbi Hazreti Halifatul Mesih II r.a. je pozvao
Ahmadi ‘ene da sakupe sumu od 50,000 za tri mjeseca u svrhu izgradnje
d‘amije u Berlinu. U to vrijeme ujedinjene Indije, ovo je bio prvi takav
program povjeren Leðna Imaillah od njihovog poèetka. Usrdnost,
gorivost i predanost sa kojom su one odgovorile ovom pozivu bila je
izvanredna i jedinstvena. One su stvorile revulucionarnu situaciju takve
vrste koju zapa‘amo kod prvih muslimana. One su zaista primjeri takvog
osjeæaja ‘rtvovanja koji treba da se vidi i danas. Poklanjajuæi gotovinu
i nakit Ahmadi ‘ene su skupile 8,000 u gotovini i u prvom danu obeæale
sumu od 45,000 koja je skupljena za dva mjeseca. Kad je izgledalo da
æe troškovi biti veæi od poèetno predviðenih poveæan je cilj na 70,000
kao i rok. Na kraju je bio skupljen ukupan iznos od prosjeèno 72,000.
Petog augusta 1923. godine bio je polo‘en kamen temeljac za d‘amiju
i ovoj sveèanosti je prisustvovao ministar za unutrašnje poslove i mnogi
14
uglednici visokog polo‘aja, i sredstva informisanja su redovito o tome
izvještavala. Broj gostiju je bio oko èetiri stotine dok je Ahmadi
muslimana bilo samo èetiri; takva su bila nastojanja i trud misionara
tog vremena. Ekonomska situacija tog vremena je postala vrlo mraèna
i slijedila je lakša kriza. Proraèunati troškovi za gradnju d‘amije su
porasli izvan bud‘eta zajednice i Hazreti Halifatul Mesih II r.a. je smatrao
da æe biti vrlo teško voditi dva centra (Berlin i London). Zbog
pogoršavanja situacije u Njemaèkoj misija u Berlinu je bila zatvorena i
fondovi su poslani u London. Kroz Allahovu milost sa ovim fondovima
je 1924. godine izgraðena d‘amija u Londonu.
Godine 1948. Sheik Nasir sahib je došao u Berlin i misija je bila
o‘ivljena. U ovo vrijeme ljudi su putovali morem. Malik Ghulam Feridu
je trebalo dvadeset dva dana da stigne u Berlin. Zaista, on je uèenjak
koji je preveo Èasni Kur’an na engleski sa kratkim komentarom. On je
takoðer napravio komentar Kur’ana u pet tomova i, iako je postojao
odbor odreðen za ovaj zadatak, veæinu posla je on uradio. On je bio
uèenjak sa vještinom u engleskom jeziku. On je takoðer sastavio rijeènik
rijeèi Kur’ana koji je po prvi put objavljen prošle godine. On je bio drug
Obeæanog Mesije a.s. Maulvi Mubarak sahib je dao svoj bai’at na ruci
Hazreti Halifatul Mesiha I r.a. Kad je Hazreti Halifatul Mesih II r.a.
napravio program ’Vakf-e zindagi’ (da se posveti cijeli ‘ivot za slu‘enje
islamu) u 1917. godini, Maulvi sahib je bio jedan od mladih ljudi koji
su ponudili svoja imena za to. On je umro 1969. godine u Bangladešu.
Huzur je rekao murabii i misionari danas treba da vrše samopreispi/
tivanje i èitaju o prvim misionarima. Ove starješine su napravili marljive
i revne napore.
Huzur je rekao da zbog tih okolnosti d‘amija nije mogla biti izgraðena
u Berlinu u to vrijeme, ali ‘rtve uèinjene od Leðna (‘enske organizacije)
Indije nisu bile uzalud i bila je izgraðena Al Fazl d‘amija. Zaista historijski
znaèaj koji je postigla Fazl d‘amija je sada svima poznat. Huzur je rekao
on smatra istinskim i iskrenim ‘rtve i dove Leðne tog vremena, da je
ova d‘amija bila izgraðena s njihovim naporima i da su danas mo‘da
njihovi potomci uzeli uèešæe u doprinosu izgradnji ove d‘amije. Usrdnost
i revnost koje su one imale još se do neke mjere mo‘e vidjeti kod Leðne
(organizacije ‘ena). Leðna je sakupila 1,7 miliona eura za d‘amiju u
Berlinu od èega je 400,000 eura bilo poklonjeno od Leðne VB. Ako se
ovaj iznos pretvori u pakistansku valutu to bi bilo prosjeèno 19 karora
(190 miliona). Huzur je rekao ova d‘amija je izgraðena na komadu
zemlje od samo preko jednog jutra. Uprkos ogranièenjima itd., bila je
15
dobivena dozvola za minaret od 13 metara visok. D‘amija ima dvije
sale, sprat, kuæu za goste, biblioteku i sobu za konferencije. Postoje
planovi da se takoðer napravi park. Suprotstavljanje d‘amiji se
postepeno hladi i InšAllah æe prestati kad poruka mira poène stizati
ljude odavde. Huzur je rekao zaèuðujuæa je sluèajnost da se danas
ponovo svijet suoèava sa ekonomskom krizom. Izgradnja d‘mije u
Berlinu nije mogla biti provedena zbog krize 1923. godine. Meðutim,
Allah je htio da ovaj blagoslov dadne Zajednici Obeæanog Mesije a.s. i
danas je njena gradnja završena prije nastupa sadašnje ekonomske krize.
Huzur je rekao uprkos nedavnog ’kreditnog škripca’ Ahmadi muslimani
nastavljaju da èine finansijske ‘rtve sa velikm ‘arom. Nadat se je da æe
Allah blagosloviti novac Ahmadi muslimana. Huzur je rekao da mu je
neko rekao da struènjaci za takse nisu mogli dokuèiti da su troškovi
nekih Ahmadi domaæinsatva manji od njihovog doprinosa za èlanarinu.
Takav je duh, Huzur je rekao, koji privlaèi Allahovu milost. Obaveza je
svakog Ahmadi muslimana da odr‘ava ovaj duh i da bude zahvalan za
to. Sigurno istinski vjernik ne dopušta da ovaj duh oklijeva i ne osjeæa
ponos nad tim. Mi treba da nastojimo i s ovim duhom lièno ispunimo
du‘nosti prema gradnji ove d‘amije i da to takoðer usadimo u našu
buduæu generaciju.
Huzur je rekao da Ahmadi ‘ene treba pogotovu da vode raèuna o
tome da æe ‘rtve koje su one napravile istinski biti od koristi kad nastave
s nastojanjem, i izvuku dobrobit iz toga, i da æe jedino biti uspješne u
svojim naporima kad svoju djecu podignu u skladu s tim. Huzur je
skrenuo pa‘nju muškaraca na potporu ‘ena u izgradnji d‘amije njima.
Muškarci æe jedino biti u stanju da uzvrate ovu naklonost ako ispune
du‘nosti d‘amije. Nakon što je ova d‘amija izgraðena, ‘ene su dale
poruku svojim muškarcima da one ‘ele da oni obo‘avaju Allaha. Da
mogu, one bi svuda izgradile d‘amiju. On je rekao da je primio slièan
zahtjev iz Kanade. Huzur je rekao da su muškarci ti kojima je nareðeno
da dolaze u d‘amiju. ‘ena mo‘e, ako tako izabere doæi na d‘umu (namaz
petkom) ili ne doæi. @rtva za gradnju d‘amije od strane ‘ena je
svjedoèenje da su je one izgradile èisto i najiskrenije radi Allahovog
zadovoljstva. Huzur je rekao da se nada da ovo nisu samo njegove
pobo‘ne ‘elje i da su ‘rtve napravljene od strane ‘ena bile bazirane
samo na ovim mislima.
Pozivajuæi se na ajet citiran na poèetku (9:18) Huzur je rekao poslije
gradnje d‘amije najva‘nija obaveza i za muškarce i za ‘ene je da usade
vezu sa d‘amijom u svojoj djeci. Jedino ovo ukljuèuje vjerovanje u
16
Allaha i Sudnji dan (kao što ajet citira). Strahopoštovanjem nadahnjujuæe
je kad ozbiljno razmislimo o stanju svog vjerovanja. Je li naše vjerovanje
vrijedno da bude istinsko vjerovanje i da li spadamo u kategoriju istinskih
vjernika? Zaista, mi smo krajnje sretni da smo ušli u zavjet bai’ata
Obeæanog Mesije a.s. koji je obezbjedio uputu za nas na svakom koraku
puta. Huzur je proèitao isjeèak iz pisanja Obeæanog Mesije a.s.
objašnjavajuæi definiciju istinskog vjernika i onda dodao da èak ako
postoji najmanji nedostatak u našem moralu Obeæani Mesija a.s. ‘eli
od nas da posvetimo pa‘nju tome jer to mo‘e voditi slabljenju našeg
vjerovanja. Ako naša rijeè i djelo su radi Allahovog zadovoljstva onda
se mo‘emo nadati da æe On Svojom milošæu ukloniti naše slabosti.
Huzur je rekao nekada je jednostavno èovjek nesvjestan i nemaran, i
neznajuæi popusti u obo‘avanju i nesvjesno posvaja štetne stvari. Ako
nastavi da bude bezbri‘an i ne ispunjava zahtjeve vjere to vodi slabljenju
vjerovanja i širku (pridru‘ivanju partnera s Allahom).
Huzur je objasnio profinjenu taèku datu od strane Obeæanog Mesije
a.s.. Pozivajuæi se na ajet 5 iz sure 2, èiji prijevod glasi:
“I koji vjeruju u ono što je objavljeno tebi i ono što je objavljeno prije
tebe, i onima koji èvrsto vjeruju u ahiret (ili u ono što æe tek doæi).”
Obeæani Mesija a.s. je rekao da se on pitao: ako je bila navedena
objava Kur’ana zašto onda nije navedeno o objavama koje je on primio.
Allah ga je nadahnuo prema naprijed spomenutom ajetu i objavio mu
da navod u njemu: ’što je bilo obavljeno tebi’ oznaèava kur’anske objave
a pozivanje na: ’što je objavljeno prije tebe’ oznaèava objave ranijih
knjiga, pošto izraz ’što æe tek doæi’ ukazuje na objave Mesije. Dakle, ovo
se odnosi na Bo`ije objave koje su trebale biti objavljene poslije objave
Èasnog Kur’ana. Zaista arapska rijeè ’Aahira’ spomenuta u ovom ajetu
takoðer znaèi Dan odmazde; meðutim, i objašnjenje Obeæanog Mesije
a.s. se pokazalo istinitim.
Dok je krajnje ohrabrujuæe da je Zajednica Obeæanog Mesije a.s. ta
koja istinski ispunjava du‘nosti prema izgradnji i nastanjivanju d‘amija,
ona takoðer smatra predmetom brige o tome da li ispunjavamo druge
du‘nosti? Ovaj ajet se poziva na obavljanje namaza. Ljepota d‘amije je
u tome da bude nastanjena i ona je nastanjena kad se u njoj obavlja pet
dnevnih namaza. Lokalni stanovnici su prigovarali da u ovoj oblasti ne
‘ivi veliki broj Ahmadi muslimana, zašto onda da se gradi d‘amija?
Huzur je rekao ovaj prigovor mo‘e biti uklonjen ako ljudi doðu da
17
redovno obavljaju namaz u d‘amiji i nastane je. Allah se takoðer poziva
na davanje zekata u ovom ajetu. Huzur je rekao da su ovi ljudi zapanjeni
da smo mi svoje d‘emije izgradili èinjenjem finansijskih ‘rtava. U
èinjenju ovih ‘rtava vjernikovo potpuno povjerenje je u Allaha, za razliku
od prevladavajuæeg finansijskog sistema baziranog na kamati itd. Vjernik
sve radi iz ljubavi, straha i strahopoštovanja prema Allahu, i zadovoljan
je da u skladu sa Njegovim obeæanjem On obdari bilo koju ‘rtvu koja je
napravljena radi Njega i On zaista naknaðuje. Huzur je rekao u mnogim
zemljama svijeta kad Ahmadi muslimani èine takve ‘rtve one su istinski
u duhu njihovog zavjeta ’‘rtvovanja ‘ivota, imetka i èasti’. Oni su tako
osposobljeni zato što su upuæeni nakon prihvatanja Obeæanog Mesije
a.s..
U drugom ajetu koji je Huzur citirao (9:71) Allah spominje
prijateljstvo izmeðu vjernika i vjernica. Zapravo ovo je prijateljstvo koje
utemeljuje odnos baziran na nepovredivosti da èine ‘rtve jedno za drugo.
Ove veze jubavi (naklonosti) rastu kad se klonu i izbjegnu uzajamne
pritu‘be i svaka osoba odluèi da napravi napor da èini svaki mali èin
(djelo) pobo‘nosti i da postavi velièanstveni primjer odnosa jednog
Ahmadi muslimana s drugim. Svaki od nas treba da vodi d‘ihad protiv
bolesnog razmišljanja o drugima i pravljenja negativnih pretpostavki o
drugima. Mnogo zla je bazirano na negativnim pretpostavkama. Mi
treba da podignemo standarde u tome da govorimo istinu i da to
napravimo svojim posebnim obilje‘jem da uvijek govorimo istinu. Naš
osjeæaj zahvalnosti treba biti takav da nam svaki trenutak donese radosne
vijesti o Allahovoj milosti i blagoslovu. Oprost i strpljenje trebaju biti
naš put. Naši standardi pravde trebaju biti tako visoki da nadiðu polazište
uljudnosti i dostignu mjerilo ’davanja kao bli‘njem’. Ispunjavanje
obeæanja treba biti naša odlika i naš identitet u tolikoj mjeri da nam
svijet vjeruje sa zatvorenim oèima. Èuvanje èasti drugih i svetost
(nepovredivost) trebaju biti naš put, i muškarci i ‘ene treba da se dr‘e
uzdr‘avanja oèiju i da to uèine svojom odlikom. Amadi ‘ene treba da
nose pokrivalo i da budu svjesne da druga odjeæa bude umjerena. Treba
da posvetite pa‘nju pravima susjeda. Susjed ne znaèi jednostavno onaj
ko ‘ivi do vaših vrata, nego ljudi s kojima putujete, s kojima radite i
èlanovi zajednice.
Huzur je rekao ako ove društvene bolesti i slabosti budu uklonjene
bit æemo opravdani da se zovemo vjernicima u praktiènom smislu rijeèi.
Ovaj ajet onda citira obavljanje namaza i plaæanje zekata na koje se
Huzur veæ pozvao. Ovaj ajet govori o jaèanju zajednice ispunjavanjem
18
prava prijateljstva jedni drugih. On nareðuje dobro i zabranjuje zlo i
navodi poslušnost Allahu i njegovom Vjerovjesniku. Huzur je rekao
korist dolaska u zavjet (bai’at) Imama ovog doba i izgradnje d‘amija æe
samo biti od koristi kad se ovo ispunjava. Za one koji su generacijama
Ahmadi muslimani – kroz osjeæaj pokornosti naših predaka mi smo danas
tako blagoslovljeni. Svaki Allahov blagoslov treba da našu pa‘nju skrene
na pobo‘nost naših predaka što nas je osposobilo da u‘ivamo plodove
tih blagoslova, da Allah uzdigne njihov polo‘aj u D‘ennetu. Na kraju
ovog ajeta navedeno je da oni koji se pokoravaju su oni na koje Allah
daje Svoju milost. Zaista, kad je Allah milostiv On takoðer obdaruje.
Da nas sve Allah uèini da i dalje imamo udjela u Njegovoj milosti. Da
budemo u stanju da ispunimo du‘nosti prema d‘amiji. Mi treba da
maksimalno iskoristino izvještavanje sredstava informisanja koje æe
d‘amija primiti. Ova prednost je u tome da smo u stanju da ispunimo
oèekivanja koje æe ljudi imati od nas. Uvijek nastojte da postignete
blagoslove ove dobrotvornosti a to æe se jedino dogoditi kad budemo
obo‘avali Allaha, kad postavimo pobo‘ne primjere i usadimo istinski
duh za islam i Ahmadijat, i ljubav prema Bogu i Njegovom Poslaniku u
svoju djecu. Da nas Allah osposobi da tako èinimo.