Hutbe

Hutba 31. 10. 2008. – Atribut ‘Razzak’ (Opskrbljivač) i trenutna globalna ekonomska kriza


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

(Sura 30, ajeti 38 do 41):
“Zar ne vide da Allah uveæava opskrbu kome On hoæe, i da umanjuje?
U tome su, uistinu, znakovi za ljude koji vjeruju. Zato podajte
bli‘njima njihovo pravo, i siromasima, i putnicima. To je najbolje
za one koji tra‘e Allahovo zadovoljstvo, i oni su ti koji æe uspjeti. To
što vi dajete radi kamate, da se poveæa imetkom drugih ljudi, to se
ne poveæava kod Allaha; a što dadnete kao zekat, tra‘eæi Allahovo
24
zadovoljstvo – oni su ti koji æe (ovo) poveæati. Allah je Taj koji vas
je stvorio, i onda vas je opskrbio; i onda æe vas usmrtiti; i onda æe
vas o‘ivjeti. Ima li ijedno od vaših bo‘anstava koje èini nešto od
ovoga? Slavljen neka je On i uzvišen od onih što oni pridru‘uju.”
(30:38-41)
Huzur a.b.a. je prouèio ove ajete poslije sure Al Fatiha i otvorio
današnju hudbu podsjeæajuæi nas da je Alla Razzak tj. Opskrbljivaè. On
je taj Koji èini da se imetak poveæava ili smanjuje. Istinski vjernik nikada
nije uznemiren i zabrinut ovim usponima i padovima; zapravo je povod
napretka u njegovoj vjeri kad Bog Svojom milošæu manifestuje ove
atribute.
Finansijska kriza je ovih dana obavila cijeli svijet. Sve nacije svijeta,
razvijene i nerazvijene, uhvaæene su u klopku u ovoj zapletenoj
komplikovanoj stvari. Neke zemlje koje su prethodno u‘ivale jake
ekonomske uvjete, u tolikoj mjeri da su vjerovali da mogu upravljati
svijetom zato što posjeduju najrazvijenije tehnologije (nauke, hrane,
oru‘ja, medicine) i da æe drugi narodi zauvijek biti ovisni o njima za
svoje postojanje, vide da se njihova ekonomija ruši pred njihovim
vlastitim oèima. Istina je da su ove ekonomije bile bazirane na krhkoj
politici koja se srušila, rezultirajuæi u globalnoj ekonomskoj krizi. Istinski
kontrolor je zaista Bog, ali ove nacije supersila propuštaju da priznaju
ovu èinjenicu. Rješenje koje oni sada iznose da spase svoju ekonomiju
ponovo nisu dugotrajni, nisu pouzdani. Stvarno rješenje je samo u
postizanju blizine Bogu i slijeðenju Njegovih uèenja. Na‘alost,
muslimanske nacije su takoðer upetljane u sliène prakse umjesto
slijeðenja uputa izlo‘enih u Èasnom Kur’anu, i ove nacije nemaju osjeæaja
krivnje ili stida. Voðe ovih zemalja su krajnje sebièni i zainteresovani
su za punjenje svojih liènih bankovnih raèuna. Zemlje Srednjeg istoka
(zemlje bogate naftom) uspjele su da za sebe izgrade najmoderniju
infrastrukturu, ali svoje bogatstvo nisu koristile onako kako je Bog
naredio, tj. da poma‘u siromašnijim muslimnskim nacijama. Umjesto
toga, oni su svoju zaradu i višak imetka investirali u zapadnim zemljama
tako da mogu nakupiti kamatu na svoje uloge. S druge strane, oni su
razvili sistem islamskog bankarstva u svrhu pokazivanja u svojim
zemljama, što je zapravo samo šlagom oblo‘ena etiketa data istom
sistemu kamate i zelenaštva, i ne slijede istinska kur’anska uèenja.
Allah, Opskrbljivaè, upozorava vjernike da troše na svoje bli‘nje,
na siromašne i na putnike, s ciljem da postignu Allahovo zadovoljstvo
25
i da duhovno napreduju kao i materijalno. Istinski vjernik nije onaj ko
tek ustima izgovara prazne rijeèi, nego je to onaj ko ima èvrstu vjeru u
Boga – koji obezbjeðuje za sve njegove potrebe, i on od svoje zarade
troši u skladu sa Bo‘ijom voljom. U svjetlu ovoga, mi moramo zapamtiti
da je musliman brat drugog muslimana. Slièno tome, muslimanske
nacije su du‘nošæu obavezane da treba da pomognu druge siromašne
muslimanske nacije a ne da ovu pomoæ smatraju sadakom, nego
ispunjavanjem svojih vjerskih odgovornosti. Da su imuæne muslimanske
nacije ispunile svoju odgovornost umjesto investiranja u zapadne zemlje
da zarade kamatu, oni bi zaradili Bo‘ije zadovoljstvo, ali oni su
propustili da to uèine i sada pate negativne uticaje globalne ekonomske
krize.
Huzur a.t. je onda objasnio jednostavnim rijeèima korijen i uzrok
ove ekonomske krize, istièuæi èinjenicu da vodeæe institucije u zapadnim
zemljama zapravo koriste fondove deponovane od njihovih imuænih
mušterija i prosljeðuju ovaj novac kao zajmove onima koji ‘ele da kupe
kuæu ili druge liène stvari. Ovaj novac je jedva posuðen za produktivne
projekte, što zapravo mo‘e ojaèati ekonomiju stvaranjem više bogatstva.
Ovi zajmovi se izdaju na lahkim uvjetima (kao podmukla isplata, i u
nekim sluèajevima 0% depozita). Pozajmljivaè ne obraæa pa‘nju na iznos
novca koji æe plaæati u kamati u toku trajanja uvjeta ugovora. Pošto je
njegov prihod ogranièen, i skupa sa otplatom zajma mora da vodi
kuæanstvo, on se naðe da tone sve dublje u ponor duga, i praveæi ga da
u izvjesnim sluèajevima za njega postaje nemoguæe da otplati zajmove.
Kad isplata od ovakve mušterije stane, banka zaustavi davanje novca
zato što fondovi koji bi bili spremni nisu na raspolaganju. Rezultat je
globalna ekonomska kriza. Bilo koja zemlja koja tvrdi da nije pod
uticajem ove krize (kao što su tvrdile zemlje Srednjeg istoka) daju la‘ne
izjave, prvo zato što su njihova strana ulaganja smanjena po vrijednosti
i drugo zato što je vrijednost prirodnog bogatstva prema kojem su tako
puni pouzdanja tj. nafta je takoðer uveliko smanjena. Nedavni uvodnik
pod naslovom ’More duga’ tvrdi da se ekonomija SAD zarila do takvih
dubina da je nemoguæ lahak oporavak. Zapravo, cijeli svijet se suoèava
sa sliènom situacijom. U SAD, pretjerana upotreba kreditnih kartica je
pokvarila pojedince do mjere da su bili upleteni u nesmotreno trošenje.
Sada kad fondovi nisu tako spremno na raspolaganju i više je ogranièenja
od strane kompanija koje daju kreditne kartice, ovi pojedinci se
uzdr‘avaju od trošenja. Prodaja automobila je pala do rekordne niskog
stepena i putovanja avionom su takoðer u opadanju. Ovo je rezultiralo
26
u manjem trošenju nafte što je uzrokovalo pad cijena nafte. Uz to,
pojedinci troše manje na sve što dolazi pod kišobran liène razonode,
što æe opet rezultirati u porastu depresije (deprimiranosti) tj. mentalno
zdravlje æe biti ugro‘eno.
Zbog toga Allah ka‘e da oni koji uzimaju kamatu kao formu prihoda
slièni su onima koje je šejtan izbezumio.
“Oni koji jedu kamatu ne staje drugaèije osim kao osoba koju je
šejtan izbezumio (svojim) dodirom.” (2:276)
Na drugom mjestu, Allah je proglasio kamatu ’haramom’
(nedopuštenom). Upotreba kamate uzrokuje da èovjek padne u zaèarani
krug, praveæi krajnje teškim da se od toga otkine. Huzur a.t. je naveo
šalu o ovome: ’Ako moj komšija izgubi posao, to je recesija (lakša kriza).
Ako ja izgubim posao to je depresija (te`a kriza).’ Ova šala samo istièe
sadašnju štetnu globalnu situaciju gdje je hiljade za hiljadama poslova
bilo izgubljeno. Huzur a.t. je upozorio svijet strogim rijeèima, govoreæi
da, ako postoji i trunka osjeæaja preostalog u vama, napustite upotrebu
kamate. Umjesto toga, investirajte u zanate koji su islamski sposobni
da se razvijaju, predla`uæi da muslimanske nacije treba da uzmu voðstvo
u ovome. Huzur a.t. je onda dao primjer zemalja kao što je Pakistan i
neke afrièke nacije, gdje su voðe zemalja postali krajnje iskvareni i
nelojalni svojim zemljama, dolivajuæi ulje na vatru. Takve nacije
pre`ivljavaju na zajmu od bogatijih zemalja, ali nemaju pokazatelja o
tome kako æe ovi zajmovi biti plaæeni. Ove zemlje su blagoslovljene
prirodnim bogatstvima, ali je postala njihova bestidna praksa da stalno
prose za fondove. Istina je u stvari da su oni zaboravili uèenja
svemoguæeg Boga i navuæi æe veæi Bo`iji gnjev. Huzur a.t. je rekao da
sistem kamate/zelenaštva stvara jaz koji se stalno širi izmeðu bogatih i
siromašnih; no, islamski sistem tj. sistem zekata stvara sklad izmeðu
svih èlanova društva. Huzur a.t. je savjetovao da svaki pojedinac,
posebno muslimani treba da prestanu uzimati zajmove, ovo æe sprijeèiti
da takve ekonomske krize ponono iskrsnu svakih nekoliko godina.
U ajetima citiranim na poèetku hudbe, Huzur a.t. je podsjetio da
Allah ne samo da nas je stvorio nego je obeæao da æe obezbjediti za
Svoje stvaranje, pod uvjetom da slijedimo Njegove naredbe. Nestabilnost
i razoèaranost i osjeæaj bliskog rata koji postoji u svijetu danas rezultat
je što se svjetsko bogatstvo obræe samo meðu malim brojem bogatih,
dok ih siromašni mogu jedino gledati sa daljine, nikada ne obezbjeðujuæi
27
udio za sebe. Drugi razlog za uništavanje svjetskog mira takoðer potjeèe
iz èinjenice da bogate nacije upiru oèi prema prirodnim bogatstvima
nerazvijenih zemalja da bude upotrijebljeno za njihovu korist. Islamske
tradicije ovo strogo osuðuju. Huzur a.t. je rekao da svijet mora shvatiti
slijedeæa zlatna pravila da zaustavi ovakve ekonomske krize:
1. Da nauèe da ostanu unutar svojih sredstava, na liènom i
nacionalnom nivou. Budite zadovoljni sa onim što s lahkoæom mo‘ete
priuštiti i nemojte biti zaslijepljeni velikim kuæama i veæim autima
tjerajuæi se u sistem duga.
2. Uzdr‘ite se od kamate.
3. Imuæne nacije treba da se uzdr‘e od nastojanja da postignu
kontrolu nad prirodnim bogatstvima drugih zemalja. Siromašne zemlje
treba da imaju povjerenje u to da æe njihova bogatstva biti upotrijebljena
samo za korist njihove zemlje èak kad je tu meðunarodna intervencija.
4. Voðe nacije treba da budu lojalni i patriote svojoj zemlji.
5. Prava i obaveze siromašnih moraju biti ispunjeni.
Ova pravila su bazirana na islamskim uèenjima, zbog toga je islam
taj koji predstavlja najzdravije rješenje za krizu s kojom se svijet danas
suoèava. Huzur a.t. je rekao da je bogobojaznost neophodna ako ‘elite
da napredujete. Nema spasa ako ne povedemo raèuna o Bo‘ijoj Rijeèi i
ako ne vjerujemo u Imama doba. Huzur a.t. je proèitao iz pisanja
Obeæanog Mesije a.s. gdje nas je on podsjetio da treba da budemo
zahvalni Svemoguæem Allahu da nas je On blagoslovio otkrivajuæi
duhovno svjetlo koje tako oèajno trebamo za svoj spas u ovo doba.
Huzur a.t. je molio da Allah uputi svijet Pravom putu i osposobi ih da
praktikuju istinska uèenja islama. Amin.