Hutbe

Hutba 09. 01. 2009. – Finansijsko žrtvovanje u kontekstu nove godine Vakf-e-džedid programa;


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Prije oslovljavanja glavne teme današnje hudbe, Huzur a.t. je ‘elio
da objasni o hudbi prethodne sedmice, koja se odnosila na va‘nost
uèenja salavata (daruud šerifa) u mjesecu Muharemu od strane šija i
sunni muslimana jedni drugima. Vijesti u sredstvima informisanja su
omoguæile još više evidencije onome što je Huzur rekao u pogledu ovoga.
Mi treba da zapamtimo da su obje ove grupe koje se bore jedna protiv
druge ukljuèene u muslimanski ummet, i da je Èasni Poslanik s.a.v.s.
rekao da je musliman onaj od èijih ruku i jezika su drugi muslimani
sigurni (Muslim, zbirka hadisa). Ako slijedimo ovu praksu, krvoproliæa
4
i mnogi sukobi æe biti sprijeèeni. Zaštita koju je Èasni Poslanik s.a.v.s.
poklonio muslimanima je tako velikog stepena da, ako neko uèi kelimei-šehadet,
èak ako je to uèinjeno pod pritiskom, on postaje musliman i
nikome onda nije dozvoljeno da ga ubije ili proganja. Zbog toga, ove
grupe koje tvrde da su muslimani, pa ipak ratuju jedna s drugom zaista
treba da razumiju znaèenje salavata (darud šerifa), tako da ovi sukobi
mogu biti sprijeèeni i mir ponovo uspostavljen.
S druge strane, predmet uèenja daruud šerifa (salavata) je takoðer
direktno povezano sa statusom poklonjenim Obeæanom Mesiji a.s. od
strane Èasnog Poslanika s.a.v.s. lièno, pošto je on bio ukljuèen kao najviši
meðu duhovnom porodicom Èasnog Poslanika s.a.v.s. U pogledu Imama
Mehdija, naš voljeni Uèitelj s.a.v.s. je rekao: ’Kad ga vidite (Imama
Mehdija), onda mu dadnite zavjet (bai’at) èak ako budete morali iæi na
koljenima preko zaleðene planine zato što æe on (Imam Mehdi) biti Bo`iji
Halifa.’ Obeæani Mesija a.s. je tvrdio da je ovako poštovan (i cijenjen)
polo`aj njemu bio poklonjen kao rezultat ogromne ljubavi koju je imao
za Èasnog Poslanika s.a.v.s. i zbog obimnosti daruud šerifa koje je uèio.
Vizija koju je Obeæani Mesija a.s. do`ivio gdje hazreti Fatima r.a. dr`i
njegovu glavu u svom krilu (poziv na hudbu prethodne sedmice) takoðer
ukazuje na èinjenicu da je on bio ukljuèen u duhovnu porodicu Èasnog
Poslanika s.a.v.s. Jednom prilikom, kad je Obeæani Mesija a.s. bio
bolestan, prije njegove tvrdnje da je Mesija, bilo mu je objavljeno da
treba da uèi salavat (daruud šerif). Ovo je još jedan dokaz da je Obeæani
Mesija a.s. direktno povezan sa Èasnim Poslnaikom s.a.v.s. u Bo`ijim
oèima i sa Èasnim Poslanikom s.a.v.s. lièno. Huzur a.t. je podsjetio da
D`emat Ahmadija prema tome postaje uveliko odgovoran da obilato
uèi daruud šerif zato što mi vjerujemo u Imama ovog doba, koji je bio
dio porodice Èasnog Poslanika. U pogledu trenutne Palestinsko-Izraelske
krize koja se dogaða i koja rezultira u ogromnom gubitku `ivota na
Palestinskoj strani, Huzur a.t. je izrazio svoje gledište govoreæi da ni
jedna muslimanska nacija nije izrazila nikakav prigovor protiv ove
brutalne nepravde koja je uèinjena. U par prilika, kad je ovakav prigovor
bio uèinjen, date su uglaðene i strašljive izjave koje nisu jednake
nikakvom glasu uopæe. Za razliku od toga, neke grupe u zapadnim
zemljama su izrazile stroge osude protiv Izraela i organizovale sna`ne
demonstracije. Izgleda da su muslimanski narodi postali neosjetljivi do
stepena izvan zamisli na pogibiju svoje braæe, i zbog toga, obavezujuæe
je na D`ematu Ahmadija da obilato uèimo daruud šerif (salavat) s ciljem
5
da pomognemo muslimanskom ummetu i da molimo Boga, jer je dova
jedino oru`je da postigne pobjedu islama.
Huzur a.t. se onda okrenuo glavnom predmetu današnje hudbe koja
je da najavi novu godinu vakf-i-d‘edid programa. Huzur a.t. je
predstavio du‘nosti muslimana u terminima finansijskog ‘rtvovanja u
pogledu Kur’anskih uèenja. Huzur a.t. je prvo prouèio slijedeæi ajet:
“Muškarci koji daju milostinju, i ‘ene koje daju milostinju, i oni koji
Allahu daju lijep zajam – njima æe to biti uveæano, i za njih æe biti
nagrada plemenita.” (57:19)
Obeæani Mesija a.s. objašnjavajuæi ovaj ajet rekao je da Bog ne treba
novac, nego On uzima na Sebe da nagradi one koji èine ‘rtve na
Njegovom putu da izrazi Svoju ljubav za takve ljude. Zbog toga On
uveliko vrednuje bilo koju ‘rtvu napravljenu radi Boga, i pogotovu je
‘rtva koja je napravljena radi propagiranja vjere visoko vrednovana u
Bo‘ijim oèima, pod uvjetom da je ovo uèinjeno èisto da zadovolji Allaha.
Od Allaha su nagraðeni oni koji èine takve ‘rtve, i mi smo svjedoci
ovoga i do‘ivljavamo ovo u svojim svakodnevnim ‘ivotima, što je po
sebi Bo‘ija naklonost za one koji uðu u zavjet (bai’at) Imama ovog
doba. Ahmadi muslimani treba uvijek da budu zahvalni Allahu, i rezultat
ove zahvalnosti je to što mi napredujemo u finansijskim ‘rtvama uprkos
teške ekonomske situacije. Mi nikada ne smijemo postati nemarni u
svom obo‘avanju ili u svojim finansijkim ‘rtvama, ili u bilo kojim drugim
naredbama, zato što je svrsishodan ‘ivot onaj koji se ‘ivi da postigne
blizinu Allahu. Huzur a.t. je onda prouèio slijedeæi ajet:
“Znajte da je ‘ivot ovog svijeta samo igra i zabava, i ispunjavanje
‘elja duše koje vas èine nemarnim prema glavnom cilju, i ukras i
meðusobno hvalisanje i nadmetanje u bogatstvu i djeci; (ovaj ‘ivot
je) kao kiša èije rastinje veseli (srca) nevjernika. Ono brzo raste i
onda ga vidiš po‘utjelog; zatim to postaju polomljeni komadiæi. A
na Drugom svijetu je oštra kazna (odreðena), a i oprost od Allaha,
i zadovoljstvo. A ‘ivot ovog svijeta samo je jedna privremena varljiva
korist.” (57:21)
Jedini je Ahmadija D‘emat taj koji u svijetu danas èini znaèajne
finansijske ‘rtve, dok drugi muslimani troše rasipno na isprazne obièaje.
Na ovome mjestu je Huzur a.t. takoðer skrenuo pa‘nju Ahmadi
muslimana da ne smiju zaboraviti svoje ciljeve bai’ata kao posljedice
6
pritiska gledanja na druge. Ako popustimo ovakvim pritiscima, bit æemo
meðu onima koji su naklonjeni prema ovosvjetskim te‘njama, koje nas
udaljavaju od cilja našeg stvaranja i zbog toga æemo propustiti da
postanemo primaoci Allahovih blagoslova. Bog iskušava svoje ljude
dajuæi im, i onda ‘eli da vidi kako je taj imetak potrošen. Ako je potrošen
na Bo‘ijem putu, ubrane su nagrade. Meðutim, ako je potrošen u
ovosvjetskim te‘njama, onda moramo zapamtiti da je ovo privremeno
boravište. Bog slika sliku u Kur’anu uporeðujuæi ovo sa krasnim bujnim
poljem plodova, èiji vlasnik u‘iva u dobiti svoje ‘etve. Meðutim, prije
nego što ljetina mo‘e biti ubrana, uništena je sna‘nim vjetrovima ili
drugim prirodnim nesreæama. Ovo je parabola da uèi vjernike da su
ovosvjetske te‘nje samo put ka beznaðu (oèaju). Onaj ko zaboravlja
Boga samo æe ubrati kaznu. Huzur a.t. je onda prouèio slijedeæi kur’anski
ajet:
“Natjeèite se u tra‘enju oprosta od Gospodara svoga i D‘eneta, èija
je širina kao širina nebesa i Zemlje; on je pripremljen za one koji
vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika. To je Allahova blagodat; On
je udjeljuje kome On hoæe, a Allah je Posjednik velike blagodati.”
(57:22)
Du‘nost je vjernika da tra‘i oprost od Boga i kao rezultat, da postigne
D‘ennet u formi primanja posebnih naklonosti i blagoslova Allahovih
na ovom svijetu, i ponovo na drugom svijetu. Kad osoba do‘ivi ove
naklonosti na ovom svijetu,onda njegovo vjerovanje u nagrade drugog
svijeta postaje još jaèe, gdje su nagrade neogranièene.
Kad je jedan drug Èasnog Poslanika s.a.v.s. pitao gdje je D‘ehennem,
kad se D‘ennet prote‘e preko cijelog svemira? Èasni Poslanik s.a.v.s. je
rekao da su D‘ennet i D‘ehennem samo dva stanja duše i oni istodobno
postoje u istom prostoru; to je duhovno stanje u kojem se naðete koje
æe odrediti D‘ehennem i D‘ennet za vas. Da nas Allah osposobi da
neprestano primamo Njegove dare‘ljive naklonosti. Amin. Huzur a.t.
nas je podsjetio na va‘nost uèenja slijedeæe dove:
“Gospodaru naš, ne daj da naša srca postanu iskrivljena nakon što
si nas Ti uputio; i podaj nam milost Svoju; sigurno si Ti jedini veliki
Darovatelj.” (3:9)
U kontekstu ovog ajeta, Huzur a.t. je ponovo istakao da nikada ne
smijemo osjeæati da su ovi finansijski programi tegobni i da su preteški
7
za naše d‘epove. Zaista je Allahova naklonost da je D‘emat Imama
ovog doba bio povezan sa onima ranijeg doba, i mi treba da èinimo
dove da duh ‘rtvovanja bude usaðen u naše buduæe generacije takoðer.
Obeæani Mesija a.s. je rekao da je èinjenje finansijskih ‘rtava naèin da
popravimo stanje svoje vjere, što samo mo‘e biti postignuto kroz
iskrenost i ljubav za ovaj put. Svi oni koji su ušli u okrilje Ahmadijata
treba da daju zavjet da èine finansijske ‘rtve takoðer.
Huzur a.t. je rekao da oni Ahmadi koji su postali èvrsto ukorijenjeni
u D‘emat su uzorni u sovojim ‘rtvovanjima, ali ima propusta meðu
novopridošlim, što je rezultiralo zbog slabosti u naporima lokalnih
d‘emata. Gdje su ulo‘eni napori, tu se pokazuju ogromni rezultati.
Treba da zapamtite da je puka Allahova naklonost da vas je On osposobio
da postanete Ahmadi muslimani, zato, novopridošli skupa sa djecom,
treba da budu podstaknuti da uèestvuju u finansijskim ‘rtvovanjima.
Ako budu ulo‘eni veæi napori, posebno u poveæanju broja uèesnika,
onda æe rezultati biti plodonosniji, InšaAllah.
Na ovoj bilješci, Huzur a.t. je najavio poèetak nove godine Vakf-id‘edid
programa, i naveo da je ukupno sakupljeno za prošlu godinu 2
575 000 funti. Zemlje su slijedeæe po redu:
1. Pakistan – sa 10 000 novih uèesnika. Huzur a.t. je rekao da je
veæina Ahmadi muslimana u Pakistanu siromašna, pa ipak su njihova
‘rtvovanja ogromna. U hadisu je spomenuto da je nagrada za davanje
jedne dirhme (novac) nadmašila nagradu za davanje 100 000 dirhmi.
Objašnjenje ovoga je da je osoba imala dvije dirhme od kojih je jednu
dala za dobrotvorne svrhe. S druge strane bila je druga osoba koja je
imala mnogo imetka. Od cijelog svog imetka on je dao 100 000 dirhmi.
Razlika u nagradi izmeðu ove dvije osobe je da uprkos što je prva osoba
imala samo dvije dirhme on je dao pola svog cijelog imetka u
dobrotvorne svrhe, tj. jednu dirhmu. Što se tièe druge osobe, uprkos
što je on dao 100 000 u dobrotvorne svrhe, on je primio manju nagradu
zato što je ovih 100 000 dirhmi koje je dao bilo manje od pola njegovog
cijelog imetka. Huzur a.t. je izrazio svoje divljenje o tome kako ovi
ljudi, u Pakistanu i u afrièkim zemljama, zadovoljavaju svoje troškove
nakon èinjenja takvih finansijskih ‘rtava. Da ih Allah nagradi Svojim
najodabranijim blagoslovima. Amin.
2. SAD – 256 novih uèesnika, ali je skupljni iznos manji za 80 000.
(Huzur a.t. nije specificirao u kojem novcu), èineæi ukupan broj uèesnika
8
8 276. Vakf-i-d‘edid skupljeni iznosi od bogatih nacija su upotrebljeni
za svrhu izdavaèkih troškova i drugih projekata u zemljama treæeg
svijeta, zato, oni treba da nastoje da poveæaju svoje zaloge skupa sa
brojem uèesnika. Huzur a.t. je rekao da je poveæanje u broju uèesnika
u SAD-u ove godine zbog napora Nasirat i Atfal (djevojèice i djeèaci u
starosti od 7 do 15 godina).
3. Velika Britanija – sa poveæanjem od 86 000 (Huzur a.t. nije
specificirao o kojem novcu je rijeè) u poreðenju sa prošlom godinom i
1382 nova uèesnika, èineæi ukupan broj uèesnika 14 519. D‘emat ovdje
pravi veliki napredak u ovom finansijkom programu.
4. Kanada – ima veæi doprinos za 180 000 (Huzur a.t. nije specificirao
u kojem novcu) u poreðenju sa prethodnom godinom, i takoðer veæi
broj uèesnika, èineæi ukupan broj 13 325.
5. Njemaèka – ima poveæanje od 25 000 eura, i broj uèesnika smanjen
za 1387, zbog preseljavanja ljudi.
6. Indija – ima poveæan doprinos za 170 000, (Huzur a.t. nije
specificirao u kojem novcu) u poreðenju sa prethodnom godinom. Huzur
a.t. je skrenuo pa‘nju D‘emata u Indiji i drugih D‘emata iz Afrièkih
zemalja da nastoje da postanu finansijki neovisni, u pogledu globalne
ekonomske situacije, gdje mo‘da ne bude moguæe za druge zemlje da
ih poma‘u u buduænosti.
7. Indonezija – ima poveæanje doprinosa za 25 000 (Huzur a.t. nije
specificirao u kojem novcu) u poreðenju sa prethodnom godinom, i
829 novih uèesnika.
8. Belgija
9. Francuska
10. Švicarska.
Zemlje koje su na prvim mjestima u terminima finansijskih ‘rtvovanja
po glavi stanovnika su kako slijedi:
1. SAD
2. Francuska
3. Švicarska
4. Velika Britanija
5. Belgija.
9
Afrièke zemlje na vrhu liste u terminima finansijskih doprinosa su
kako slijedi:
1. Nigerija
2. Gana
3. Burkona Faso
4. Benin
5. Siera Leone.
Ukupan broj uèesnika ovog programa širom svijeta je 537 000. Pošto
nisu primljeni izvještaji iz svih zemalja, ovaj broj ne odra‘ava taène
cifre. Huzur a.t. je rekao da treba da budu poveæani napori u podsticanju
djece (od strane D‘emata i roditelja) i novopridošlih da uèestvuju u
ovim blagoslovljenim finansijskim programima, èak ako doprinesu mali
iznos. Huzur a.t. je spomenuo da zemlje Srednjeg istoka takoðer èine
napredak u finansijskim programima, i zatim je nabrojao lokalne
d‘emate koji su na vrhu liste u Velikoj Britaniji, SAD-u, Pakistanu,
Njemaèkoj i Kanadi.
Na kraju Huzur a.t. je èinio dove da Allah d‘.š. uèini da se poveæa
imetak svih ovih koji su napravili ove finansijske ‘rtve. Da Allah omoguæi
D‘emat da napreduje i da napori D‘emata budu plodni. Da Allah
omoguæi svakog Ahmadi muslimana da postigne Njegovu blizinu. Da
nas Allah omoguæi da mu èinimo dove i da primi naše ponizne molitve.
Amin.