Hutbe

Hutba 17. 07. 2009. – Gostoprimstvo


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Gostoprimstvo je uljudnost (ljubanost) koja je spomenuta u Èasnom
Kur’anu. Vezano za Ibrahim a.s. spomenuto je dva puta. Prvo, u suri Az
Zarijat kad su gosti pozdravili hazreti Ibrahima a.s. sa ’selamom’ hazreti
Ibrahim im je odgovorio istim.
“Kad su oni ušli i rekli: ’Selam (Mir)!, on je rekao: ’Selam’ (i u sebi
pomosli): ’Strani ljudi’.” (51:26)
13
Oèito znaèenje ovoga je da su oboje za‘eljeli jedno drugom mir.
Meðutim, prema leksikonu ipak je napravljena razlika u izra‘avanju;
naime, gosti su njega pozdravili sa rijeèi ’Selam’, dok je hazreti Ibrahim
a.s. odgovorio sa ’Selaamun’, koja ima sna‘nije ukljuèeno znaèenje. Ovdje
se on dr‘ao uljudnosti iz Kur’anskog ajeta:
“Ako vam neko dadne poklon (ako vas pozdravi dovom), uzvratite
boljim od toga ili bar istim…” (4:87).
Huzur je objasnio da pozdravljanje ’Selaamun’ oznaèava trajni mir.
Ovo je bio visoki standard morala i uljudnosti Bo‘ijeg poslanika.
Navoðenjem ovog primjera pokazano nam je da mi kao ummet Èasnog
Poslanika s.a.v.s. treba da uvijek slijedimo ovaj uzor da gostima za‘elimo
dobrodošlicu; prema tome izra‘avajuæi i prenoseæi svoju radost
primanjem gosta. Kur’an nastavlja i ka‘e da je hazreti Ibrahim a.s. odmah
napravio pripreme da poslu‘i svoje goste:
“I on `urno ode svojim ukuæanima, i donese debelo (peèeno) tele”,
(51:27)
ili u suri Hud je reèeno:
“… Oni su rekli: ’Selam’ (mi ti `elimo mir). On je odgovorio: ’Selam’
(mir vama), i ne proðe dugo kad unese peèeno tele.” (11:70).
Huzur je objasnio da Bog voli pravodobno gostoprimstvo produ‘eno
na najbolji moguæi naèin koji osoba mo‘e priuštiti. U suri Az Zarijat
tema nije gostoprimstvo, pa ipak je spominjanjem gostoprimstva, bila
navedena izvanredna uljudnost da uprkos toga što su bili stranci bili su
pozdravljeni i poslu‘eni na lijep naèin. Priprema za njihovo
gostoprimstvo je slijedila bez postavljanja ikakvih pitanja. Huzur je rekao
da Bog voli ovu vrlinu i da je to odlika islama.
Izvanredno gostoprimstvo je bila osobnost Èasnog Poslanika s.a.v.s.
èak prije pojave njegovog poslanstva. Arapi su vrlo gostoprimljivi ljudi,
ali je ova vrlina bila prisutna u Èasnom Poslaniku sa veæom
velièanstvenošæu. Kad je on primio svoju prvu Bo‘iju objavu i otišao
kuæi uznemiren strahom ovog iskustva, hazreti Hatid‘a r.a. ga je tješila
i rekla da mu Bog nikada neæe naškoditi zato što je on bio krajnje pa‘ljiv
u ispunjavanju du‘nosti u svojim odnosima, dijeljenju problema s
drugima, utemeljivanju visokog morala koji je bio napušten, bio je
14
gostoprimljiv, pomagao je siromašne i one u nu‘di – kako bi Bog mogao
dozvoliti da bude izgubljen? Huzur je rekao da nam ovdje spominjanje
gostoprimstva, izmeðu drugih vrlina, govori da je to bilo osobite
odliènosti. Zaista, posije poslanstva ovo je bilo dalje prosvijetljeno do
savršenstva.
Èasni Poslanik s.a.v.s. nije tek iskazivao poèast svojim gostima s
dobrim pripremama hrane; on je zapravo vodio brigu o njihovim malim
potrebama i ponekad ih je lièno slu‘io. On je isto savjetovao svojim
sljedbenicima i rekao: ’Ako tvrdite da me volite onda me slijedite.’
Gostoprimstvo koje je on nareðivao bilo je bez nade ili ‘elje za
uzvraæanje, ili hvalom i bilo je èisto radi pokornosti Bo‘ijoj naredbi. On
je savjetovao da goste slu‘imo na izvanredan naèin tri dana jer ovo je
pravo gosta. On je rekao da ako neko vjeruje u Boga i Sudnji dan onda
treba da iska‘e poštovanje prema gostima. Gostoprimstvo Èasnog
Poslanika s.a.v.s. je bilo roðeno iz ‘elje da slu‘i ali je on to takoðer
provodio da primjerima doka‘e uèenja islama ljudima drugih vjera ili
bez vjere. Mi tako opa‘amo da ovo gostoprimsvo nije bilo samo za
vidljivo i fizièko dobro (i udobnost) njegovih gosta nego takoðer za
njihovo duhovno dobro. Ovo je takoðer uèenje koje je on usaðivao svojim
sljedbenicima.
Jedanput, jedan gost koji je bio nevjernik došao je Èasnom Poslaniku
s.a.v.s. Poslanik je tra‘io da se donese mlijeko jedne koze da ga poslu‘e.
On je popio svo mlijeko. Onda mu je, na njegov zahtjev, bilo donešeno
mlijeko druge koze, pa treæe i tako zaredom od sedam koza i on je sve
popio. Ovaj èovjek je bio krajnje impresioniran stepenom ovog
gostoprimstva koje je bilo bez ikakvog uzdr‘avanja i bez nade za nekim
uzvraæanjem. On je narednog dana primio islam. Ponovo je bilo ureðeno
da za njega donesu mlijeko. On je popio mlijeko jedne koze ali nije
mogao završiti drugi krug. Na ovo je Èasni Poslanik s.a.v.s. rekao da
vjernik jede da napuni jedan stomak dok nevjernik jede da napuni sedam
stomakova. Huzur je objasnio da je prvi aran‘amn bio napravljen da
zadovolji njegove potrebe i samo kad je odbio da pije više od toga Èasni
Poslanik je dao primjedbu obavještavajuæi ga o polo‘aju koji je stekao
ulazeæi u islam.
Jedanput je jedna delegacija od imperatora Ned‘aši došla u posjetu.
Èasni Poslanik s.a.v.s. ih je lièno slu‘io. Njegovi drugovi su ga pitali
zašto se prihvatio toga da ih slu‘i kad su njegovi drugovi bili tu da budu
15
od usluge. Poslanik je odgovorio da su ljudi Nad‘ašija odali poèast
muslimanima i zbog toga je više volio da ih sam slu‘i da uzvrati njihove
usluge. Jedanput, zbog neke bolesti, jedan Jevrej posjetilac ukaljao je
posteljinu. Postiðen, on je ujutro ranije otišao ostavlajuæi iza sebe
ukaljanu posteljinu. Èasni Poslanik s.a.v.s. je to sam oprao. Ovaj èovjek
je nešto bio ostavio pa se vratio. Kad je vidio Èasnog Poslanika s.a.v.s.
da pere uprljanu posteljinu bi je posramljen. Ka‘u da je primio islam.
Jedanput je neki putnik došao Èasnom Poslaniku s.a.v.s. koji je poslao
poruku svojim ukuæanima da pošalju nešto hrane. Oni su odogovrili da
u kuæi nema ništa osim vode. Poslanik s.a.v.s. je pitao svje drugove ko
æe izmeðu njih obezbjediti neku hranu. Jedan ansari je rekao da æe on.
Kad je, meðutim, otišao kuæi i tra‘io od ‘ene da pripremi neku hranu za
gosta ona je rekla da imaju dovoljno samo da nahrane djecu. On je
tra‘io da ona zapali lampu i pošalje djecu u krevet. Kad je hrana bila
gotova i gost stigao, on je ustao pod izgovorom da namjesti lampu i
umjesto toga ju je ugasio. On i njegova ‘ena su se u mraku pretvarali da
jedu dok gost nije jeo do sitosti. Narednog dana, kad je ovaj ansari
otišao Èasnom Poslaniku s.a.v.s., on se nasmijao i rekao: ’Allah se takoðer
nasmijao na tvoje planiranje prošle noæi.’ Tada je bio obavljen slijedeæi
ajet:
“…i u srcima svojim nemaju nikakve `elje za onim što je njima
(muhad`irima) dato, nego su dali prednost njima nad sobom,
premda su i sami bili siromašni. A oni koji se oslobode pohlepe duše
svoje – to su oni koji æe biti uspješni.” (59:10)
Huzur je rekao da je Èasni Poslanik s.a.v.s. imao jednu grupu drugova
koji su bili uz njega cijelo vrijeme ne bi propustili nešto što je on naredio.
Njihova je ogromna usluga prema ummetu što su nam kazali toliko
hadisa. Hazreti Ebu Hurejra r.a. je bio onaj koji je naveo veæinu hadisa.
On je imao priliku da èuje ono što veæina nije. Huzur je rekao da je ovo
bilo zato što je on imao siromašno porijeklo i jednostavno je boravio
oko Èasnog Poslanika s.a.v.s. dok bi ga drugi posjeæivali u odreðeno
doba dana. U ranijim danima hazreti Ebu Hureira r.a. bi zavezao kamen
za svoj stomak da se bori s bolom od gladi.
Jedan dan, u takvom stanju, on je sjedio na mjestu pored kojeg bi
ljudi èešæe prolazili. On je zaustavio hazreti Ebu Bekira r.a. i pitao ga o
znaèenju jednog kur’anskog ajeta s nadom da æe ga on takoðer nahraniti.
16
Meðutim on je samo objasnio ajet i otišao. Kasnije je prošao hazreti
Omer r.a. i hazreti Hurejre je ponovio pitanje s istim oèekivanjem ali je
on takoðer otišao nakon što je objasnio ajet. Onda je prošao Èasni
Poslanik s.a.v.s. On je vidio hazreti Ebu Hurejru i tra‘io da ide s njim.
Odveo ga je svojoj kuæi gdje je bilo pola zdjele mlijeka koje je neko
poslao. Èasni Poslanik s.a.v.s. je tra‘io od Ebu Hurejre da skupi sve
as’hab us sofa (drugove koji nisu imali sredstava za izdr‘avanje i koji su
‘ivjeli u dijelu Poslanikove d‘amije). Hazreti Ebu Hurejri se ovo nije
sviðalo pošto je bio jako gladan i èudio se kako æe zdjela mlijeka
zadovoljiti mnogo ljudi. Meðutim, iz poslušnosti, on je pozvao sviju.
Poslanik s.a.v.s. je tra‘io od Ebu Hurejre da zdjelu proslijedi do svakoga
od njih. Kad su se svi napili, Poslanik s.a.v.s. se nasmijao i dao zdjelu
Ebu Hurejri i tra‘io da pije dok se ne napije. Kad se napio Èasni Poslanik
s.a.v.s. je uzeo zdjelu, hvalio Boga, rekao Bismillah i onda popio mlijeko.
Huzur je rekao da je Poslanik s.a.v.s. smatrao ashab us sofa svojim
gostima, i zato im je prvim ponudio mlijeko. Mlijeko bi bilo
blagoslovljeno i da je on prvi pio ali ga je on dao drugima iz svog osjeæaja
gostoprimstva.
Poslije pobjede nad Mekom mnoge strane delegacije su došle da se s
njim sretnu. On ih je primao sa velikim poštovanjem i uredio bi poklone
za njih. On je rekao da kad vas posjeti jedan voða ili uglednik drugog
naroda, pru‘ite mu èast u skladu. Premda je on naredio da odamo poèast
voðama, on je poštovao sve svoje goste.
Huzur je rekao da je revni poklonik Èasnog Poslanika s.a.v.s., Obeæani
Mesija a.s. ponovio ovaj blagolovljeni uzor u sadašnje doba. Jedanput
je posjetio grad Gurdaspur i premda je sam bio posjetilac, on je vodio
veliku brigu o onima koji su dolazili da ga vide. Èesto je govorio da
ljudi koji su došli da ga vide treba da se osjeæaju opušteno i da tra‘e šta
god su bile njihove posebne potrebe. On bi išao daleko u tome da uèini
da se njegovi gosti sjeæaju udobno i opušteno. Jedanput je rekao da je
srce gosta kao staklo; ono se slomi na najmanje kucanje. On je svojim
sljedbenicima naredio da budu krajnje uljudni i uètivi prema gostima i
da šute u situaciji koja eskalira ka verbalnoj uvredi. On je nalo‘io onima
koji su bili na du‘nosti u javnoj kuhinji da vode brigu o potrebama
svake osobe. Dodao je da, kako je sav posao obavljao sam, mo‘e biti da
zaboravi, i drugi treba da ga u tom sluèaju podsjete o ovome. On je
17
nalagao da se svako poslu‘i, bez obzira na njihov vanjski izgled, bez
ikakve razlike.
Huzur je naveo nekoliko dogaðaja koje slu‘e kao primjer mjera koje
je Obeæani Mesija a.s. poduzeo da slu‘i svoje goste. On je uvijek sretao
ljude sa radošæu i ovo je bilo zato što je to bio sunnet njegovog uèitelja.
Huzur je rekao da je sada naša odgovornost da provodimo ovu
tradiciju. Ovih dana mi primamo goste koji su došli da prisustvuju ðelsi
salana. Ðelsa koju je zapoèeo Obeæani Mesija a.s. nakon što je bio
obaviješten od Boga. On je takoðer obilato èinio dove za one koji
prisustvuju ðelsa salani. Na ovaj naèin ovo su gosti Obeæanog Mesije
a.s. i mi im moramo pru‘iti gostoprimstvo èisto radi Allaha radi tra‘enja
Bo‘ijeg zadovoljstva i obzirom na vjersko bratstvo.
Huzur je rekao vršioci du‘nosti na ðelsa salani treba da svoje du‘nosti
provode s marljivošæu, strpljenjem i tolerantnošæu. Treba voditi brigu o
svakom i najmanjem zahtjevu gostiju. Svaki gost mora biti tretiran kao
da je poseban gost osobe na du‘nosti. Da Allah osposobi svakog vršioca
du‘nosti da ispuni svoju du‘nost na izvanredan naèin.
Zatim je Huzur najavio da æe klanjati d‘enazu u odsustvu poslije
d‘ume. Chaudry Mahmood Ahmad Cheema sahib koji je svoj ‘ivot
posvetio slu‘enju islama (uvakifio ‘ivot) umro je 12 jula u Rabvi. Bilo
mu je 81 godina. On je slu‘io u Siera Leonu, Njemaèkoj i Indoneziji.
Njegovo slu‘enje u Indoneziji trajalo je 33 godine. Na kraju se vratio u
Rabvu 2002. godine. Imao je privilegiju da obavi had‘. On je bio
pobo‘na, iskrena, i predana osoba. Imao je iskrenu vezu sa Halifatom.
Iza sebe je ostavio kæeri, da Allah dadne da one nastave pobo‘nost svog
oca.
Sahibzadi Amatul Momin sahiba, ‘ena Sahibzada Mirza Naeem
Ahmad sahiba umrla je u 68 godini. Ona je bila unuka s majèine strane
hazreti Mirze Šerif Ahmada i unuka po ocu Mirza Aziz Ahmad sahiba.
Njen otac je bio Sahibzada Mirza Zafar Ahmad sahib a majka Amatul
Naseer sahiba. Ona je bila snaha hazreti Muslih Mauda r.a.. Ona je bila
krajnje ustrajna, strpljiva i iskrena. Krajnje je strpljivo podnijela smrt
svojih roditelja i mu‘a. Patila je od duge bolesti sa trpeljivošæu i nikada
nije prigovarala. Da Allah uzdigne njen polo‘aj i èuva pobo‘nim njene
potomke.