Hutbe

Hutba 21. 08. 2009. – Završetak godišnjih skupova (Đelsa salane Velike Britanije i Njemačke)


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je rekao da se, Bo‘ijom milošæu, prije dva dana vratio sa svog
puta u Njemaèku. Zbog toga što ove godine ramazan zapoèinje ranije,
ðelsa u Njemaèkoj je takoðer morala biti odr‘ana ranije. Na ovaj naèin
aran‘mani Njemaèke ðelse su zapoèeli u završnom dijelu ðelse VB. Huzur
je rekao da je poslije završetka ðelse u VB, tradicionalno da slijedi susret
sa raznim gostima. Tamo su bili prisutni mnogi gosti iz svih krajeva
širom svijeta kao i naši misionari, predstavnici Zajednice, i sa svima
njima su odr‘ani susreti. Na ovaj naèin, Huzur je rekao, njegova se
ðelsa produ‘ila za mnogo dana. Ove godine, zbog ranijeg odr‘avanja
ðelse u Njemaèkoj, zauzetosti u VB su se nastavile do dana odlaska.
Huzur je rekao da je veliki Bo‘iji blagoslov da za njega nisu bile naporne
ni jedna od dvije ðelse niti zauzeæa poslije ðelse.
Huzur je rekao da su ostali Ahmadi takoðer do‘ivjeli nastavak ðelsa
atmosfere zbog toga što su ove dvije ðelse odr‘ane tako blizu jedna
druge. Neko je pisao Huzuru da je – pošto su kod kuæe gledali program
preko televizije, i pravili ambijent kuhanjem sliène hrane itd.- takav bio
nastavak da je izgledalo da se ðelsa VB nije potpuno završila. Huzur je
rekao da ako nedostaje ovo osjeæanje neprekidnosti onda se osoba istinski
ne koristi od ciljeva ðelse. Svrha vjernikovog ‘ivota je da tra‘i Bo‘ije
zadovoljstvo kroz obo‘avanje i stvaranjem pobo‘nih promjena u sebi.
Cilj zbog kojeg je Obeæani Mesija a.s. zapoèeo ðelsa salanu je bio da na
jednom mjestu okupi i te‘i da obuèi naše misli na ovom principu i da
onda na ovim duhovnim dobitima pre‘ivljavamo (i razmišljamo) tokom
godine. Huzur je rekao da ne treba da imamo okus nastavka samo zbog
blizine ðelse VB i Njemaèke, nego zapravo ova neprekidnost treba biti
odr‘avana do naredne ðelse. Kad ovo bude postignuto onda osoba mo‘e
smatrati da je ostvarila svoju svrhu (cilj).
46
Huzur je rekao da je Èasni Poslanik s.a.v.s. takoðer naredio
neprekidnost kad je spomenuo da vrijeme izmeðu svakog od pet dnevnih
namaza spreèava èovjeka od grijeha, baš kao što d‘uma namaz petkom
spreèava èovjeka od grijeha do naredne d‘ume petkom i da jedan
ramazan do narednog ramazana omoguæava iskupljenje. Huzur je rekao
inšaAllah ramazan poèinje za dva dana da odr‘ava našu duhovnost.
Dok na ðelsi u‘ivamo duhovnu hranu dok uzimamo i materijalnu hranu,
u toku ramazana materijalna hrana mora biti ostavljena i da samo
tra‘imo duhovnu hranu. Mi nastojimo, i posebno se usredsredimo, sa
od Boga datom sposobnošæu, da steknemo Njegovo zadovoljstvo. Da
nas Allah osposobi da tako èinimo.
Mi smo sretni da nam je Obeæani Mesija a.s., uvodeæi ðelsu omoguæio
dodatni ’kamp za obuku’ gdje nam je pa`nja privuèena na sve vrste
vrlina. Privuèena je pa`nja na reformu. Huzur je rekao da je uskoro
nakon završetka ðelse primio pisma od iskrenih ljudi koji su, nakon što
su se zamislili nad sobom, uèinili te`ak napor i postigli pobo`ne
promjene. Oni pišu s velikom boli u srcu i tra`e Huzurove dove da ostanu
ustrajni. Huzur je rekao da je ovo prepoznatljiva ljepota Zajednice
Obeæanog Mesije a.s. koji je o svojim sljedbenicima mislio vrlo visoko.
Njegova pretpostavka o njegovoj Zajednici je bila tako dobra da treba
da nas protrese u razmišljanje i u poduzimanje praktiènih koraka da se
popravimo. Huzur je rekao da je druga korist ðelse da su, nakon što
smo èuli i vidjeli ogromne Bo`ije blagoslove na Zajednicu, stvorena
osjeæanja zahvalnosti. Da nas Allah osposobi da uvijek budemo zahvalni.
Huzur je rekao da je tradicionalno da on uvijek govori o ðelsi koju je
poèastio svojim prisustvom. On ovo èini u zahvalnosti Bogu kao i da se
zahvali volonterima muškarcima i `enama. Volonteri takoðer `ele da
èuju o ðelsi. Ovo uopæe nije zato što oni oèekuju pohvalu. Oni rade
krajnje nesebièno i predano, i ljubav s kojom oni rade nije pokazana ni
za kakve ovosvjetske naknade. Bilo bi jako nepošteno to pretpostavljati.
Ovi volonteri jednostavno ne oèekuju nikakvu pohvalu, zapravo oni
uvijek `ele da budu obaviješteni o bilo kakvoj kritici. Zaista, oni imaju
’Crvenu knjigu’ upravo za ovu svrhu. Zbog svoje povezanosti sa Halifom
vremena oni `ele da èuju njegova mišljenja. Ako budu pohvaljeni, oni
su zahvalni i ako tu postoji neka kritika èak i onda su zahvalni da imaju
blagoslov Halifata. Oni su zahvalni na tome da budu pokazani visoki
standardi na koje ih Halifa vremena upuæuje. Da Allah ovu vezu sa
Halifom uèini da bude sve èvršæa. Huzur je rekao da se zahvaljuje
47
njemaèkim radnicima volonterima, oni su zaista nastojali što su najviše
mogli u slu`enju gostiju Obeæanog Mesije a.s. Oni su postigli nivo zrelosti
u ispunjavanju svojih pojedinaènih du`nosti na ðelsi i osoba bise morala
dobro namuèiti da naðe propust. Zaista, ništa ne mo`e raditi sa
savršenstvom ali ovi volonteri èine napore koliko god ljudska te`nja
dozvoljava. Cijela organizacija je uraðena bez ikakve formalne obuke
za bilo koji volonterski zadatak koji oni obavljaju. Huzur ka`e da, baš
kao što je rekao o ðelsi u VB, volonteri iz svih zvanja poduzimaju razne
odgovornosti na ðelsi. Gledajuæi ih kako rade èovjekovo srce je ispunjeno
hvalama Bogu i zahvalnošæu. Prisutni na ðelsi im takoðer trebaju biti
zahvalni. Ove godine je njemaèki d`emat radio vrlo naporno u kratkom
vremenu. Za posao prije ðelse oni uvijek doðu u veæem broju nego što
se oèekivalo. Prije nekoliko dana prije njemaèke ðelse, iz nekih razloga,
on je napravio neke promjene u višem menad`mentu i promijenio je
glavnog slu`benika ðelsa salane. Uzete su u obzir bilo koje prethodne
kritike i imali smo u vidu sve dobre taèke ðelsa salane VB. Huzur je
rekao da vjernik posvaja sve što je dobro, i ako umjesto da nešto prizna
i nauèi iz toga – radije nego da kritikuje i bude ljubomoran – onda æe to,
bilo pojedinaèno ili zajednièki, biti lišeno blagoslova. Vjernik uvijek
poma`e drugom vjerniku i uèi od drugog vjernika, i ako vidi neku slabu
stranu (ili nedostatak), on nastoji da to prekrije. Huzur je rekao da su
uèinjeni puni napori u Njemaèkoj u pogledu uputa koje je on dao poslije
ðelse VB o prostoru gdje ljudi spavaju u šatorima. Radnici volonteri, i
muškarci i `ene, od kojih je veæina mladih, dokazali su kroz svoju
marljivost da koga god Halifa vremena odredi kao glavnog slu`benika
ðelse, oni æe raditi s njim i to sve zato da postignu Bo`ije zadovoljstvo.
Huzur je rekao da se još jednom zahvaljuje svim muškarcima i `enama,
djevojkama i mladiæima koji su radili na njemaèkoj ðelsi. MTA Njemaèke
je takoðer radio vrlo naporno i u potpunosti saraðivao sa MTA timom
koji je došao iz Londona.
Huzur je rekao da on svake godine spomene neke mladiæe iz
Njemaèke koji rade pod odjeljenjem Kuhinje. Oni su tri brata koji rade
vrlo marljivo i izumili su mašinu koja pere velike posude. Ove godine
oni su dalje unapredili ovu mašinu i kompjuterizovali je. Da ih Allah
nagradi i uveæa njihovu sposobnost. Ove godine su imali dva tehnièara
koji su s njima radili.
Huzur je rekao da ljudi vole da èuju o onim aspektima Huzurovog
putovanja koji nisu pokazani na MTA i rekao da je putovanje na ðelsu
48
putovanje da se postigne Bo‘ije zadovoljstvo. Bog daje radosne vijesti
ljudima koji poduzmu takva putovanja. U Èasnom Kur’anu u ajetu 112
iz sure At Tauba reèeno je:
“Oni su ti koji se kaju, koji se mole, koji (Njega) hvale, koji putuju
(na Bo‘ijem putu), koji se saginju (radi Allaha), koji padaju na
sed‘du, koji nareðuju dobro i zabranjuju zlo, i koji èuvaju Allahove
granice, (svi su oni istinski vjernici). I podaj radosne vijesti onima
koji vjeruju.” (9:112)
Huzur je rekao da Bog blagoslovljava putovanje koje je napravljeno
radi Njega u liniji sa svim što ovaj ajet iznosi.
Huzur je rekao da su se na putu za Njemaèku na jednu noæ zaustavili
u Belgiji. Tamo u Belgiji nema d‘amije, ali ima misionarska kuæa i dvije
male sale koje se koriste za namaz. Misionarska kuæa je u gradu izvan
Brisela. Gradonaèelnik grada je došao da vidi Huzura i rekao je da on
lièno nema problema sa gradnjom d‘amije. Meðutim, iako lokalno
stanovništvo i lokalno vijeæe ne vide D‘emat u negativnom svjetlu i ne
suprotstavljaju se njihovim okupljanjima itd., oni su protiv izgradnje
d‘amije. Huzur je rekao da je on sada dao upute d‘ematu tamo da
tra‘e novo mjesto za d‘amiju u Briselu. Huzur je rekao da æe mo‘da
Bog ispuniti njegovu ‘elju da imamo d‘amiju u svakoj zemlji Evrope u
narednih pet do šest godina. On je rekao da se jedna gospoða èlan
parlamenta iz Belgije koja je prisustvovala ðelsi VB slo‘ila da pomogne
oko gradnje d‘amije. Ona je zaista krajnje impresionirana Zajednicom.
Bila je prisutna da doèeka Huzura na njegovom putovanju. Da Allah
dalje otvori njeno srce da primi Ahmadijat. Ona je savjetovala Huzura o
tome kako upravljati širenjem poruke marokanskim i al‘irskim
zajednicama u Belgiji. Huzur je rekao da izgleda da je ona u srcu Ahmadi
muslimana, ali još to nije otvoreno rekla. Huzur je rekao da je sreo
gospodina porijeklom iz Indonezije koji decenijama ‘ivi u Belgiji i èija
je ‘ena Belgijanka. On je prisustvovao ðelsi u VB i došao je u Ahmadijat
samo nekoliko dana prije toga. Rekao je Huzuru da nije vjerovao u
postojanje Boga ali je poslije èitanja naših knjiga i razgovora s našim
misionarom povjerovao. Poslije ovoga on nije imao druge nego da
prihvati Ahmadijat. Huzur se takoðer sreo sa mladom gospoðom iz
Maroka koja je prihvatila Ahmadijat. Ona je postavila neke ’tradicionalne’
prigovore koji su došli od njenih roditelja. Huzur se takoðer sreo sa
mladiæem koji je prošle godine postao doktor. Naš misionar je rekao
49
Huzuru da je on bio blizu da prihvati Ahmadijat ali da još nije dao svoj
zavjet ’bai’ata. Na ovo je ovaj mladiæ rekao da je on dao svoj bai’at kad
je gledao ðelsu VB. Kasnije je dao bai’at na Huzurovoj ruci.
Huzur je rekao da je svako vidio da je Bo‘ijom milošæu njemaèka
ðelsa bila uspješna. Njegova procjena i procjena Amir sahiba je bila da
æe ove godine broj prisutnih biti manji nego prošle godine pošto je lani
bila ðelsa stogodišnjice halifata. Meðutim, Bo‘ijom milošæu, uprkos
proraèunima, broj prisutnih na ðelsi je bio više od 32,000. Huzur je
rekao da duhovne i akademske dobiti steèene na ðelsi treba da postanu
dio naših ‘ivota. Da, u èinjenju tako, usvojimo sve vrline koje naprijed
navedeni ajet iznosi.
Huzur je rekao da je jedna istaknutost njemaèke ðelse bila da je
tamo bilo predstavljeno deset evropskih zemalja. Neki od ovih
predstavnika su bili Ahmadi muslimani a neki nemuslimani. Za njih je
bio ureðen zajednièki sastanak da se sretnu sa Huzurom. Meðutim,
Huzur je osjeæao da treba da ih sretne odvojeno. Oni su svi izrazili
èuðenje nad aran‘manom ðelse i svaki od njih je rekao da æe, sad kad
su bili upoznati sa Zajednicom biti u kontaktu. Oni su bili zadivljeni i
èudili se kako je upravljano tako ogromnim skupom. Pošto su oni
ovosvjetski ljudi oni nisu shvatli da Bog Lièno upravlja mnoštvom. On
su zamijetili izvanredno mirnu i naklonu atmosferu i bili su zadivljeni
naèinom kako je svaki pojedinac s lahkoæom poslu‘ivao hranu. Oni su
takoðer opazili zadivljujuæi osjeæaj ‘rtvovanja jednog za drugog. Huzur
je rekao da je ovo nijemo prenošenje poruke islama koji svaka osoba
koja prisustvuje ðelsi èini. Gdje veliki argumenti i dokazi ne djeluju,
takav praktièan primjer djeluje.
Huzur je rekao da je uprkos ogromnoj opziciji muftije u Bugarskoj,
veliki broj ljudi otamo prisustvovao ðelsi. Ovo pokazuje da je opozicija
poveæala radoznalost ljudi i mnogi posjetioci su bili kršæani. Jedan otac
i kæerka su ‘eljeli da odvojeno sretnu Huzura. Otac je rekao Huzuru da
je on takoðer prisustvovao prošloj ðelsi skupa sa svojim sinom. Njegov
sin, koji je radio u Bugarskoj tajnoj slu‘bi bio je otpušten sa posla uskoro
poslije povratka u zemlju. Reèeno mu je da pošto je prisustvovao
Ahmadija ðelsi vjerovatno ima te‘nju za pobunom. Huzur mu je rekao
da ka‘e svom sinu da bude pa‘ljiv, ali je otac odgovorio da je njegov sin
vidio istinu u Ahmadijatu i osjeæao da su oni proganjani, i zato hoæe da
im pomogne. Huzur je rekao da Allah uskoro otvori njihova srca, ova
porodica izgleda vrlo blizu Ahmadijatu. Oni su u prijateljskim odnosima
50
sa jedinom Ahmadi porodicom u Bugarskoj. Kæerka poma‘e sa prevodom
naše literature i u ovom procesu je nauèila urdu jezik. Huzur je rekao
da je, dok je on razgovarao s njenim ocem (na urdu) preko misionara,
ona klimala glavom kao da je rezumjela šta je Huzur govorio. Huzur je
rekao da ga je to navelo na misao da oni koji èak još nisu dali svoj bai’at
uèe urdu, dok oni kojima je urdu jezik njihovih roditelja, zaboravljaju
ga. Huzur je rekao da je u ovoj delegaciji takoðer bilo mnogo novinara
i oni su se upoznali sa Zajednicom. Huzur ih je obavijestio o svim
humanitarnim uslugama koje mi obavljamo i oni su obeæali da æe pisati
o tome.
Poslije ðelse, Huzur se takoðer sreo sa Njemcima. Dvije gospoðe su
dale bai’at, jedna je roðena Njemica a druga egipatskog porijekla.
Gospoða njemaèkog porijekla je bila tako savladana emocijama da se
rasplakala. Huzur je rekao da je novopridošla Ahmadi gospoða rekla da
æe uskoro napustiti svoj sadašnji posao gdje se prodaje svinjsko meso i
alkohol. Huzur joj je rekao da ako ona nije direktno ukljuèena sa
prodajom ovih proizvoda neæe biti nikakvih ogranièenja a da inaèe
nikakva èlanarina (finansijski doprinos) neæe biti primljen od njene
zarade. Jedan Njemac i jedan Maðar su takoðer dali svoj zavjet bai’ata
u emotivnoj atmosferi.
Huzur je rekao da ‘eli da objasni da je u toku ðelse u VB spomenuo
Litvaniju meðu novim zemljama gdje je Ahmadijat procvjetao. Ovo je
bilo primljeno sa nekom kritikom da se Litvanija pridru‘ila u toku perioda
Hazreti Halifatul Mesiha IV r.a. Litvanija se prvo pridru‘ila Ahmadijatu
u 1992. godini ali su se, nakon neke opozicije, oni koji su primili
Ahmadijat povukli. Mi smo povukli svog misionara iz zemlje. U 1995.
godini Hazreti Halifatul Mesih IV r.a. je skinuo Litvaniju sa liste zemalja
sa Ahmadijatom. Bio je dat zadatak Njemaèkoj da tamo uputi Ahmadijat.
Sada, poslije èetrnaest godina, Ahmadijat je tamo bio ponovo pokrenut.
Jedna gospoða iz Litvanije je prihvatila Ahmadijat.
Huzur je rekao da æe za dva dana poèeti ramazan i mi treba da
odr‘imo neprekidnost duhovnog ambijenta. Treba da se uveliko
usredsredimo na namaze u toku ovog vremena, da Allah nastavi da
poma‘e naš duhovni razvoj i da one promjene, koje smo napravili uèini
stalnim zbog ovog posebnog ambijenta. Da nas Allah osposobi da ovo
shvatimo i da èinimo dove za sebe da ovaj ramazan bude povod da
napravimo stalne pobo‘ne promjene u sebi. Huzur je nalagao da èinimo
51
dove za Pakistanske Ahmadi muslimane. Rekao je da poèetak ramazana
poveæa proganjanje u Pakistanu. Treba da èinimo dove za sva mjesta
koja se suoèavaju sa opozicijom – da Allah èuva u svom utoèištu sve
Ahmadi muslimane tamo. Da mjesec ramazana donese nebrojene
blagoslove za Zajednicu i da se od toga okoristimo u stvarnom smislu.