Hutbe 2010.

Hutba 01. 01. 2010. – Važnost petka u novoj godini;


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je danas na poèetku svoje hudbe petkom prouèio ajet 29 iz
sure Al Hadid èiji prijevog glasi:
“O vi koji vjerujete! Bojte se Allaha i vjerujte u Njegovog Poslanika;
On æe vam dati dvostruki udio od Svoje milosti, i dat æe vam svjetlost
s kojom æete hodati, i oprostit æe vam – a, uistinu, Allah najviše
prašta (i) milostiv je.” (57:29)
Huzur je rekao da je Allahovom milošæu danas prvi dan 2010. godine
i Allah nas je uveo u ovu godinu u petak, tako da je prije svjega Huzur
4
za‘elio da ova godina i svaka godina koja slijedi bude na svaki naèin
blagoslovljena za svakog Ahmadi muslimana. Ljudi, jedan drugom
upuæuju ‘elje u prilici nove godine ali za vjernika su godina i njeni dani
blagoslovljeni kad je primljeno pokajanje i kad poveæamo pobo‘nost.
Obeæani Mesija a.s. je rekao da je stvarni bajram i blagoslovljeni dan,
dan pokajanja i dan duhovnog znanja. Huzur je rekao istinski
blagoslovljen dan je dan koji vodi duhovnom napretku, onaj koji skreæe
pa‘nju prema du‘nostima prema Allahu i pravima prema ljudima, onaj
koji sve èovjekove sposobnosti dovodi u praksu da tra‘i Allahovo
zadovoljstvo, dan koji je dan praktiènog napora za postizanje Allahove
blizine. Naše godine su blagoslovljene u primjeru gdje se okreæemo
Allahu sa potpunom iskrenošæu da postignemo sve ove ciljeve.
Danas je petak i to je najblagoslovljeniji dan. O njegovom znaèaju je
Èasni Poslanik s.a.v.s. mnogo puta rekao da treba da zapamtimo da
uprkos ovog znaèaja samo istinski vjernici mogu imati korist od toga a
onaj ko je nevjernik ne mogu mu koristiti njegovi blagoslovi. Vjernik
nastoji da ovaj dan uèini danom svog spasa, imajuæi na umu govor
Èasnog Poslanika s.a.v.s. da u petku ima vrijeme u kojem je muslimanu,
dok obavljaju namaz i obraæa se Bogu, poklonjeno ono za što on moli
Allaha. Huzur je rekao da, buduæi da je prvi dan godine petak èini još
znaèajnijim za vjernika tako da ga mo‘e ukrasiti namazima i dovama i
s obraæanjem Allahu. Mi ovu godinu doèekujemo o‘ivljavanjem svojih
noæi s namazima dok oni koji nisu vjernici i koji nisu upoznati o znaèaju
petka troše prvih nekoliko sati Nove godine u beskorisnim zabavam,
sanjarenjima i uzimanju alkohola. Mi smo sretni da smo iz ummeta
Èasnog Poslanika s.a.v.s. koji je bio utjelovljenje nura (svjetla) i koji
nam je pokazao puteve postizanja Allahovog zadovoljstva; on je bio
tako omiljen Allahu da je Allah proglasio Svoju ljubav za one koji njega
iskreno slijede. Obeæani Mesija a.s. je rekao ko mo‘e imati veæe pravo
da sebi pripiše rijeè ’svjetlo’ od onog slijeðenjem kojeg èini osobu
Allahovim miljenikom. Kao što je Allah rekao u Kur’anu:
“…Uistinu vam je od Allaha došlo svjetlo i jasna Knjiga…” (5:16)
Èasni Poslanik s.a.v.s. nas je pouèio izvanrednom naèinu da imamo
udjela u ovom svjetlu u pogledu na petak. On je rekao: ’Petak je najbolji
izmeðu vaših dana. Prizivajte u izobilju blagoslove i selame (salavate)
na mene, jer æe vaš salavat biti meni predstavljen ovog dana.’ Huzur je
rekao kad su naše dove i salavati upuæeni danas oni æe privuæi Bo`iju
5
ljubav. Kad se priziva salavat s potpunom iskrenošæu i revnom ljubavi
prema Èasnom Poslaniku s.a.v.s. to je na kraju predstavljeno Allahu,
nakon što su bili ukrašeni zauzimanjem Poslanika s.a.v.s.
Zaista su istinska i velika ljubav prema Poslaniku s.a.v.s. i
neusporediva obilnost s kojima je on prizivao salavate na njega dali
Obeæanom Mesiji a.s. polo‘aj Mesije što je onda vodilo tome da se
stubovi nura spuste na Zemlju s nebesa. On je u skladu s tim naredio
onima koji su dali zavjet njegovog bai’ata da ako tvrde da su u njegovom
bai’atu onda treba da prizivaju salavate na Poslanika s.a.v.s. On je rekao
da æe zauzvrat onda postiæi mjeru nura prema svojim (duhovnim)
sposobnostima i da æe ovo staviti u red njihove ‘ivote na ovom svijetu i
na ahiretu.
Jedan hadis navodi: ’Najbolji dan u kojem se Sunce uzdi`e je petak.
Tog dana je Adem bio stvoren, bio je uveden u D`ennet, i bio istjeran
odatle.’ Huzur je objasnio da osoba petkom mo`e zaraditi nagradu i
takoðer dobiti kaznu. Na djeci je Ademovoj kako æe iskoristiti ovaj dan.
Ako budu znali za svetost ovog dana, ako budu èinili dobra djela i budu
privuèeni vrlinama, namazu i prizivanju salavata njihov `ivot na ovoj
Zemlji mo`e biti d`ennetski i takoðer imaju radosne vijesti o D`ennetu
na Drugom svijetu. Meðutim, ako budu upleteni u loša djela onda imaju
vijesti o D`ehennemu i njihov `ivot na ovoj Zemlji se takoðer preokreæe
u d`ehennem. Hiljadu salavata neka je na onog koji je pokazao puteve
D`ennetu djeci Ademovoj. Znaèaj petka, ulaska u ili izbacivanja iz
D`enneta, sve ovisi o djelima.
U pogledu D‘enneta na ahiretu i takoðer na ovom svijetu, Èasni
Kur’an ka‘e:
“A za onog ko se bojao polo`aja Gospodara svoga, dva su D`enneta.”
(55:47)
Obeæani Mesija a.s. je objasnio da su za osobu koja napušta grijehe
iz usrdnog straha od Allaha i Njegovog obraèuna, obeæana dva D‘enneta.
Prvo, njemu je dat nebeski ‘ivot na samom ovom svijetu, on ide kroz
èiste promjene na ovom svijetu i Allah vodi brigu o svim njegovim
potrebama i ‘eljama. Drugo, njemu je dat trajni D‘ennet na ahiretu jer
je nadjaèao i napustio grijeh svoje duše iz straha od Allaha i dao Allahu
prednost nad svim.
Huzur je rekao da nam je Allah danas dao priliku da upravo prvi
dan godine ukrasimo namazima i dovama. Molite Allaha za sebe, za
6
svoju porodicu, za Ahmadijjat, istinski islam. Molite za okru‘enje, za
društvo u svojoj zemlji. Istinski vjernik moli za svoju zemlju èiji je
stanovnik. Ovo su obaveze kojima su Ahmadi muslimani zadu‘eni. Sada,
trajanje svijeta – èovjeèanstva je s dovama Ahmadi muslimana i to vodi
D‘ennetu. Meðutim, ako mi sami ne budemo išli ovim putevima, kako
mo‘emo pokazati ovaj put svijetu?
Allah je objavio Obeæanom Mesiji a.s.: ’On je stvorio Adema i dao
mu èast. Allahov šampion u ogrtaèima poslanika. Radosne vijesti za
tebe, o Moj Ahmade!’ (Tazkirah, str. 793) Obeæani Mesija a.s. ovo ovako
objašnjava: “Znaèenje objave: ’Šampion u ogrtaèima poslanika’ je da je
meni bio dat dio posebnih sposobnosti ili posebnih odlika svih poslanika
od Adema nadalje, bilo da su se oni pojavili meðu Isreliæanima ili izvan
Israela. Nije bilo poslanika od èijih odlika i posebnih okolnosti meni
nije bio dat dio. Moja priroda je nalik prirodi svakog poslanika. Ovo je
šta mi je Allah rekao.” (Tazkirah, str. 793-794, Braheen Ahmadiyyah
dio V, str. 89). Huzur je dodao da je odlikom njegove iskrene i revne
ljubavi prema Èasnom Poslaniku s.a.v.s., Obeæanom Mesiji a.s. bila data
èast poslanstva u podlo`nosti i kroz ovo mu je bio dat neusporediv nur.
Huzur je rekao da se nada da æe svaki Ahmadi musliman današnji dan
potrošiti s ovom gorivošæu da, s ciljem da dobije mjeru ovog nura, treba
da svaki dan svog `ivota uèinimo blagoslovljenim kroz namaze i dobra
djela. Allahovom milošæu danas se u našim d`amijama klanjao tahad`ud
namaz. Ovaj entuzijazam treba biti stalan. Da Allah dadne da naš svaki
korak uveæa bogobajaznost i da naš napor prvog dana godine prevlada
ostalih 365 dana.
Objašnjavajuæi ajet prouèen na poèetku hudbe (57:29) Huzur je rekao
ovo je identitet istinskog vjernika koji ne vjeruje da je pokora za grešku
Adema i sina Ademovog prokleta smrt jedne osobe. Zapravo, èovjekov
‘ivot je neprestalno nastojanje prema duhovnom napretku skupa sa
potrebom da društvo oslobodimo grijeha. Tu je potreba da upoznamo
svijet da se Nova godina ne trebamo doèekivati opijeni nego sa
molitvama, okreèuæi se iskreno Allahu. Nova godina treba biti doèekana
s pokajanjem, sa slu‘enjem Njegovim stvorenjima. Svaka osoba je
odgovorna za svoje postupke. Dobra djela su izvor postizanja dobra na
ovom svijetu i na ahiretu.
Bogobojaznost (takva) i savršena pokornost Èasnom Poslaniku s.a.v.s.
èini osobu Allahovim miljenikom i zaraðuje dvostruku nagradu i nur
od Boga. Dvostruka nagrada je dobro ovog i Drugog svijeta.
7
Obeæani Mesija a.s. je rekao da je onima koji su ustrajni i èvrsti na
bogobojaznosti i koji posvoje odreðenu odvojenost od ovog svijeta u
svojoj ljubavi prema Allahu data istaknutost od ostalih. Njima je dat
nur koji pro‘ima sve njihove postupke i njihove sposobnosti. Nur pro‘ima
njihovu mudrost i svaki njihov postupak; njihovi putevi postaju od nura.
Ukratko, oni su opkoljeni nur-om. Obeæani Mesija a.s. je rekao
bogobojaznost i neukost ne mogu istodobno postojati. Premda shvatanje
i pronicljivost, i zauzvrat bogobojaznost mogu biti višeg ili ni‘eg stepena.
Huzur je rekao bilo da je jedan Ahmadi musliman visoko obrazovan ili
ne, bilo da on ili ona imaju veliko ili malo religijsko znanje, ako su
èvrsti na bogobojaznosti, izbjegavat æe neukost. Èovjekova vlastita djela
su to što mu zaraðuje dobro ili izaziva Bo‘ije nezadovoljstvo, kao što je
reèeno u Kur’anu:
“…I ni jedan nosioc neæe nositi teret drugog…” (6:165)
Èovjeèanstvo nikada ne mo‘e dovoljno zahvaliti Allahu. Jedini naèin
je da se neprestalno okreæemo Njemu u zahvalnosti. Allah je vjernike
pouèio dovi u ovom pogledu:
“Naš Gospodaru, podari nam dobro na ovom svijetu i dobro na
buduæem svijetu, i spasi nas od patnje u Vatri.” (2:202)
Ova dova govori o vjernicima koji tra‘e dobro na ovom svijetu i na
ahiretu. Koji jednostavno ne tra‘e svjetsko blagostanje u svojim
namazima i dovama za Novu godinu, zapravo, tra‘e duhovni napredak.
Oni jednostavno ne misle o svom vlastitom dobru, oni takoðer uzimaju
u obzir dobrobit i dobro drugih. Naprijed spomenuta dova je obuhvatna
za postizanje prolaznog dobra kao i stalnog dobra. Èasni Poslanik s.a.v.s.
je èesto uèio ovu dovu. Ova dova nas spreèava od d‘ehennema na ovom
svijetu za vrijeme dok ispunjavamo obaveze prema Allahu i obaveze
prema èovjeèanstvu. Huzur je objasnio da èovjek takoðer prolazi kroz
’kaznu vatre’ na ovom svijetu; postoje mnoge forme patnje, ‘udnje,
teškoæa, ratovi. Oni svi saèinjavaju ’kaznu vatre’, kao što je trenutna
situacija u Pakistanu i Afganistanu. Prije nekoliko dana je vatra u Karaèiju
bila samo ‘kazna vatre’ za njene ‘rtve. Zapravo je to bila ’kazna vatre’
za cijelu zemlju, ona je uništila ekonomiju zemlje.
Èovjek treba da tra‘i utoèište od kazne vatre na ovom svijetu. Obeæani
Mesija a.s. je rekao da teuba (pokajanje) nije nešto što je suvišno i
beskorisno za èovjeka. To mo‘e koristiti èovjeku na ovom svijetu kao i
8
na hairetu. U dovi: ’Naš Gospodaru, podari nam dobro na ovom svijetu i
dobro na buduæem svijetu’ rijeèi Rabbena (naš Gospodaru) imaju
profinjeno ukazivanje prema pokajanju. Ove rijeèi znaèe da je osoba
iscrpljena drugim rabb koje je mo‘da stvorio, i okreæe se Istinskom
Rabbu (Gospodaru). Èovjek stvara mnoge la‘ne rabb, na primjer, svoje
trikove i planove ili svoje znanje ili fizièku snagu ili ljepotu, imetak itd.
Ukoliko ne napusti sve ove i ne okrene se Jednom Bogu ne mo‘e istinski
poštovati Istinskog Rabba i bez ovoga je teško istinski uèiniti Allaha
svojim Rabbom.
Huzur je molio Allaha da nam uvijek pokloni dobro na ovom svijetu
i takoðer na ahiretu i spasi nas od kazne ahireta. Da nas On osposobi
da idemo putevima vrlina. Da Nova godina i svaka koja dolazi èuva
Zajednicu i ljude Zajednice bezbjednim od svake vrste bola i teškoæa i
donese nam dobro. Da prakticiramo bogobojaznost u istinskom smislu
i budemo u stanju da postignemo mjeru nura koji je Èasni Poslanik
s.a.v.s. donio.