Hutbe 2010.

Hudba 30. 04. 2010. – Blagoslovi putovanja po Evropi – posjeta Francuskoj, Španiji, Italiji i Švicarskoj;


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Po povratku sa svog putovanja po Evropi, Huzur je svoju današnju
hudbu odr‘ao u Bait’ul Futuh d‘amiji u Londonu.
Huzur je rekao da je tabšir odjeljenje za njega bilo napravilo plan da
obiðe neke zapadno afrièke zemlje. Meðutim, poèetkom ove godine
pokazalo se da unutrašnja politièka situacija ove oblasti nije bila povoljna
za ovo putovanje i plan je bio otkazan. Poslije ovog otkazivanja nije
bilo nikakavog plana za posjetu nekoj drugoj zemlji. Kad je Huzur bio
obaviješten o ðelsa salani u Španiji ‘elio je da posjeti ovu zemlju i
razmišljao je o posjeti Italiji. Kad je d‘emat Švicarske saznao o ovome
molili su Huzura da, pošto æe biti u susjednim zemljama, i njih takoðer
posjetiti.
Tako su se dogodile ove posjete bez ikakvog planiranja i sa Allahovom
milošæu bile su krajnje blagoslovljene. Dok su Huzurove posjete bile
izvor poveæanja vjere ljudi d‘emata koje je obišao, Huzur je osjeæao da
su takoðer isto bile i za njega i on je imao produbljeno shvatanje o
mudrosti u svemu što Allah hoæe.
Huzur je rekao da, iako je program o posjeti Španiji bio napravljen,
on nije obavijestio španski d‘emat da æe prisustvovati njihovoj ðelsi i
njihov Amir sahib je pitao da li da, zbog Huzurove posjete pomjere
naprijed datum odr‘avanja ðelse. Onda im je Huzur objasnio da je bio
upoznat o datumima ðelse i da je zato izabrao upravo to vrijeme za
svoju posjetu. Huzur je rekao da sve ovo navodi da opiše spontanost
ovog plana.
Prvo stajalište na ovom putovanju bilo je u Francuskoj. Mnogi iz
Al‘ira i Maroka kao i ljudi iz starih francuskih kolonija bili su privuèeni
D‘ematu ovdje i daju svoje zavjete bai’ata. Allahovom milošæu oni se
41
uklapaju i aktivni su u D‘ematu i mnogi su dio nacionalne amile. U
toku Huzurovog boravka tamo nekoliko osoba je dalo bai’at i atmosfera
je bila vrlo emotivna. Kad je Huzur razgovarao s njima, sve što su tra‘ili
bilo je da za njih èini dove da ojaèaju svoju vjeru. Njihove oèi i postupci
su prenosili njihovu duboku iskrenost i povezanost sa Halifatom, teško
je izraziti rijeèima. Huzur je rekao da smo mo‘da o tome èitali u
izvještajima no, po njegovom mišljenju vrlo je teško izraziti iskrenost
novih Ahmadi muslimana. Huzur je takoðer rekao da su mu u svakoj
zemlji gdje je išao Ahmadi koji govore arapski rekli da su poruku
Ahmadijata èuli preko MTA Al Arabija. Oni su molili Allaha za uputu
nakon što su èuli ovu poruku i Allah ih je uputio. Neke od njih je Allah
uputio kroz snove u kojima su vidjeli blagoslovljeno lice Obeæanog Mesije
a.s. ili jednog od halifa. Arapi Ahmadi èine dove za svakog pojedinog
Ahmadi koji uèestvuje u programu na MTA Al Arabija po imenu,
pogotovu za one koji uèestvuju u programima pitanja i odgovora. Huzur
je molio Allaha da nagradi one koji svoje noæi i dane troše u prenošenju
poruke Obeæanog Mesije a.s. i da Allah pojaèa njihovu vjeru kao, i za
one koji rade na drugim kanalima MTA, one koji su iza ekrana ali
obavljaju izvanredne slu‘be.
Huzur je rekao da su ova dva dana koje je potrošio u Francuskoj
prošli kao treptaj oka. U Pedro Abad su stigli poslije dvodnevnog
putovanja. Ovdje su se nastanili nekoliko Ahmadi muslimana iz
Portugala i Maroka. Portugal je još pod d‘ematom Španije ali je poslije
Huzurove posjete tamo stigao misionar. Oni nastoje da naðu zemlju da
tamo izgrade d‘amiju; da im Allah omoguæi da ovo uskoro postignu
pošto je ovo od ogromne pomoæi u voðenju brige o novim Ahmadi
muslimanima i daljem širenju poruke. Takoðer je došao i predsjednik
d‘emata iz Maroka. Maroko je takoðer bio pod d‘ematom Španije ali
oni sada napreduju. Mnogi ljudi koji govore arapski dali su zavjet bai’ata
i gosti opæenito su imali vrlo dobar dojam o ðelsi u Šapniji. U toku svoje
prethodne posjete Huzur im je skrenuo pa‘nju na to da izgrade d‘amiju
u Valenciji. Uskoro je bila kupljena zemlja sa zgradom koja je korištena
kao misionarska kuæa ali lokalne vlasti nisu odobrile gradnju d‘amije.
Sada se situacija, izgleda, popravlja u ovom pogledu i u ovoj nadi Huzur
je polo‘io kamen temeljac za d‘amiju. Mi treba da èinimo dove da
Allah ukloni bilo kakvu zapreku u birokratiji. Huzur je rekao da je
Valencija prelijepa oblast i ovdje su se muslimani dr‘ali svoje vjere tri
do èetiri stoljeæa poslije islamske vlasti u Evropi. Da ih Allah ponovo
42
dovede u prihvatanje islama. Huzur je rekao da su njegovih deset do
dvanaest dana boravka u Šapniji bili vrlo aktivni. Naredno mjesto gdje
su zastali bila je Italija, gdje su stigli poslije trodnevnog putovanja.
Ovdje je Huzur takoðer do‘ivio Allahovu milost. Hazreti Halifatul
Mesih II r.a. je poslao misionara, Malik Šerif sahiba, u Rim, Italija u
1937. godini i on je ovdje obavio uspješno prenošenje poruke. Kad je
izbio Drugi svjetski rat Malik sahib je vrijeme potrošio u neprijateljskom
zarobljenièkom logoru. Kasnije, Hazreti Halifatul Mesih II r.a. je poslao
Ibrahim Halil sahiba i Maulvi Muhammed Usman sahiba u Italiju i
odredio Malik sahiba za Amira. Malik sahib ih je obojicu poslao na
Siciliju. Nakon nekih teškoæa kao i nekog uspjeha koji nadahnjuju
vjerom, ova misija u Italiji je bila zatvorena. Malik Šerif sahib je nastavio
svoj rad u Italiji do 1955. godine obezbjeðujuæi sam sredstva za ‘ivot
ali misija nije ostala utemeljena. Sada su se neki pakistanski i Ahmadi
iz Gane smjestili ovdje kao i neki vrlo odani Arapi. Huzur je rekao da je
d‘emat ovdje, kao što je objasnio u sojoj hudbi petkom, bio u stanju da
izgradi d‘amiju. Lokalni gradonaèelnik i èlanovi vijeæa dali su veliku
podršku, da ih Allah nagradi za ovo. Ovdje je takoðer nekoliko osoba
dalo bai’at. Na prijemu su lokalni gradonaèelnik kao i uglednici iz
susjednih oblasti izrazili svoju potporu i Huzur ih je obavijestio o
prelijepim uèenjima islama u svjetlu Èasnog Kur’ana i pozvao njihovu
pa‘nju na Obeæanog Mesiju a.s. Na prijemu je Huzur takoðer spomenuo
prvobitni protest u pogledu našeg centra i da su onda, s Allahovom
milošæu, potpora gradonaèelnika kao i arhitekte koji radi na obnovi,
radili za nas.
Huzur je rekao da je naredno putovanje bilo za Švicarsku. Prije nego
što je napustio London, Huzur je saznao o postavljenoj izlo‘bi mrtvaèkog
pokrova (èaršafa) Isa a.s. u Turinu. Predsjednik d‘emata je pitao da li
Huzur ‘eli da posjeti ovu izlo‘bu na što je Huzur potvrdno odgovorio.
Predsjednik je razgovarao sa slu‘benicima Crkve kojima je bilo drago
da aran‘iraju za Huzurovu posjetu. Na putu za Švicarsku, Huzurova
povorka je zastala u Turinu. Huzur je rekao da vjeruje da je ovaj
aran‘man bio kroz Allaha. Gospodin Mahmud sahib je još prije
obavijestio Huzura o ovoj izlo‘bi i predlo‘io mu da pošalje jednog
uèenjaka da je pogleda tako da mo‘e biti oèevidac toga. Meðutim,
Allah je omoguæio da je Huzur lièno vidi. Nakon što su stigli na izlo‘bu
Huzura je pozdravio direktor izlo‘be i oni su ušli na poseban ulaz. Iako
43
slikanje nije dozvoljeno no, kad je Huzur pitao oni su dozvolili da uzmu
slike, ali da se ne koristi blic. Prvo su na velikom ekranu bile pokazane
slike mrtvaèkog pokrova (èaršafa) uz objašnjenje svih razlièitih slika.
Takoðer je bilo objašnjeno da se mjesto ovog pokrova mo‘e pratiti natrag
do èetrnaestog stoljeæa no, neke èinjenice takoðer ukazuju gdje je bio
èuvan od petog stoljeæa. Direktor izlo‘be je dao taène mjere platna
pokrova i rekao je da je slika odraza na njemu slika vrlo pobo‘ne osobe
i kad razmotrimo nalazimo da je to odraz Isaa a.s. (Isusa). Prvu sliku
ikada uzetu o ovom pokrovu uzeo je Seconda Pia u 1898. godini na
kojoj se preko negativa mo‘e vidjeti jasan odraz.
Zatim je direktor odveo Huzura u crkvu gdje su bili izlo‘eni ostaci
(na oltaru) u velikom staklenom sanduku napunjenom odreðenim
gasovima da bi saèuvali materijal od raspadanja. Posjeta je bila
zaustavljena dok je Huzurova grupa razgledala staklenu kutiju sa
najbli‘eg mjesta i uzeli su nekoliko slika. Huzur je rekao da je neko
drugi otišao da vidi pokrov oni mo‘da ne bi imali takvu priliku da to
razgledaju. Brošura o izlo‘bi ka‘e da polen koji je naðen na ovom
pokrovu pokazuje da materijal potjeèe iz Palestine i srednjeg Istoka i
da je mrtvaèki ogrtaè bio Isaa a.s. (Isusa).
Huzur je rekao da je prije 1898. kada je uzeta slika pokrova on
smatran svetim, ali je poslije fotografske slike smatran mrtvaèkom
odjeæom Isaa a.s. (Isusa). Obeæani Mesija a.s. je napisao svoju knjigu
’Isa (Isus) u Indiji’ 1899. godine u kojoj navodi da je Isa izbjegao smrt
na kri`u i daje detaljno iznošenje o tome. Do tog vremena mo`da ništa
nije bilo na raspolaganju o mrtvaèkoj odjeæi na engleskom jeziku i zbog
toga Obeæani Mesija to nije spomenuo. Meðutim, u toku njegovog `ivota
Allah je omoguæio dalje dokaze o Isaovom spašavanju od smrti na kri`u.
Zatim je direktor odveo Huzura u katedralu i u biblioteku. U biblioteci
je Huzur bio predstavljen njihovom struènjaku islamskog znanja koji
‘ivi u Italiji, koji ga je krajnje uètivo pozdravio i nakon toga je uslijedio
razgovor. Huzur im je rekao da je ova posjeta bila spontano planirana
kad je saznao o izlo‘bi. I rekao im da mi smatramo da ova odjeæa pripada
Isau a.s., meðutim, da se naša taèka gledišta razlikuje od njihove u
tome da da mi vjerujemo da, kad su Jevreji htjeli da razapnu Isaa a.s.
Allah ga je spasio, i da je osnivaè Ahmadija muslimanske zajednice
dokazao da je Isa a.s. pre‘ivio kri‘ i da ova odjeæa nije svjedoèenje
njegove smrti nego je zapravo svjedoèenje o tome da je ostao ‘iv,
44
spašavajuæi se smrti na kri‘u, i da je ova odjeæa zato blagoslovljena.
Domaæini su pitali Huzura da li i on takoðer smatra da je Isa a.s. umro
u Kašmiru. Huzur je objasnio da je Obeæani Mesija a.s. ovo zaista
dokazao. Zatim im je rekao da smatra svojom sreæom da je vidio ovu
mrtvaèku odjeæu. Oni su spomenuli patnje Isa a.s. i Huzur im je rekao
da Bo‘iji poslanici podnose mnogo teškoæa, u ovo doba je Obeæani Mesija
a.s. takoðer podnio mnoge patnje. Oni su ispitivali o D‘ematu i ‘eljeli
da znaju zašto mi odr‘avamo veze sa drugim religijama i vjerujemo u
dijalog. Huzur je objasnio da mi vjerujemo da u vjeri nema prisile,
Allah je poslao Svoje uèenje i naš je zadatak da poruku tog uèenja
uputimo drugima. Pored toga, u svjetlu ljudskih vrijednosti mi poštujemo
ljude svih religija i imamo odnose s njima.
Huzur je rekao da se ova izlo‘ba dogodila poslije deset godina i da
je Allah povezao njegovo putovanje s tim. Papa æe posjetiti izlo‘bu 2.
maja no, Allah je omoguæio Huzuru da je prije vidi. U toku razgovora
Huzur je spomenuo da kršæanski svijet napreduje u ovosvjetskom smislu
i da je ovo zbog patnji Isa a.s. i zbog Allahovih obeæanja, i da je Huzurova
dova bila da oni razumiju stvarnu poruku Isa a.s. i šire je. U toku njegove
posjete biblioteci Huzur im je ponudio, ako ‘ele primiti za biblioteku,
pet tomova prijevoda i komentara Kur’ana na engleskom jeziku kao i
detaljan arapski prijevod koji je uradio Mumin Tahir sahib, što su oni
prihvatili. Tako smo imali priliku da predstavimo islam i D‘emat u toku
ove obrazovne posjete. Huzur je molio Allaha da kršæanski svijet prihvati
da je pokrov u Turinu zapravo dokaz èudesnog znaka Isaovog bijega od
smrti na kri‘u.
Huzur je rekao da je u toku istra‘ivanje pod nadzorom Mir
Muhammed sahiba o lijeku Isaa a.s. u vrijeme raspeæa. Istra‘ivanje je
dokazalo da njegova upotreba pod odreðenom temperaturom i uvjetima
mo‘e proizvesti odraze na odjeæi, što je bilo ispitano na jednom djeèaku.
Hazreti halifatul Mesih IV r.a. je rekao da hemijske reakcije takoðer
uzrokuju da se slike (odrazi) pojave na odjeæi.
Huzur je rekao da je kršæanski uèenjak Norma Viler napisao krajnje
pohvalno o ovom istra‘ivanju Mir Muhammed sahibovog tima. On je
rekao da je Allah, s ciljem da doka‘e istinitost islama uèinio da kršæani
jasno iznesu stvari koje podupiru naša vjerovanja. Provedeno je
istra‘ivanje da se svijetu pru‘e dalje èinjenice, no, što se tièe našeg
vjerovanja, mi zasigurno vjerujemo da je Isa umro prirodnom smræu.
45
Huzur je rekao da trenutno postoji još jedan pritisak da se ovaj mrtvaèki
pokrov iskljuèi kao la‘an zato što odrazi na njemu dokazuju da je Isa
a.s. bio ‘iv i da to nije prihvatljivo za kršæanski svijet. Sada su zapravo
i muslimani stavili ogranièenje na razgledanje groba Isa a.s. u Kašmiru
– mo‘da je ovo jedna veza u široj zavjeri. Kad bi samo muslimani
dokazali superiornost islama kroz ono što je u njihovim rukama.
Zatim je Huzur proèitao nekoliko isjeèaka iz pisanja Obeæanog Mesije
a.s. o lijeku Isaa i o njegovom putovanju u Indiju. O njegovoj knjizi ’Isa
(Isus) u Indiji’ Obeæani Mesija a.s. je rekao da æe u knjizi dokazati da
Isa niti je umro na kri`u niti je tjelesno bio uzdignut na nebesa. Zapravo,
on je do`ivio stare godine i umro u 120. godini `ivota u Sri Nagaru,
Indija. On ovo prvo dokazuje kroz biblijske dokaze, onda pozivajuæi se
na Kur’an i hadis, onda na medicinske dokaze o sadr`aju ovog lijeka i
konaèno kroz historijske dokaze. On je rekao da nije moguæe ni za
jednu osobu, bez obzira na njeno vjerovanje, koja od poèetka do kraja
proèita ovu knjigu, da ne bude naklonjena vjerovanju da je shvatanje
da je Isa a.s. (Isus) bio uzdignut na nebesa bezvrijedno i la`no.
Huzur je rekao da je u Švicarskoj sreo jednog vrlo razumnog Italijana
koji je preveo neku našu literaturu na italijanski i trenutno prevodi
knjigu ’Isa (Isus) u Indiji’. Da Allah uveæa njegovo znanje i pronicljivost.
Poslije d‘ume Huzur je napustio Švicarsku i otišao za Francusku,
gdje je boravio u Strasburgu. Ovo je centar evropskog parlamenta i mi
imamo oko dvije stotine Ahmadi muslimana koji ovdje ‘ive. Huzur je
rekao da je izvrstan aspekt ovoga to da 70% njih nisu pakistanski Ahmadi
muslimani i da su krajnje iskreni. Tamo su dvije osobe dale svoj zavjet
bai’ata. Huzur je sreo neke lokalne liènosti i takoðer se susreo sa
predstavnikom nadbiskupa. On je bio vrlo èasna osoba; ‘ivio je u nekim
arapskim zemljama. On je rekao Huzuru da tri religije: jevreizam,
kršæanstvo i islam dijele zajednièko vjerovanjeda – da je Bog Jedan.
Huzur mu je rekao, ako je to ono što on vjeruje da je to vrlo dobro.
Kur’an nas obavještava.
“…O sljedbenici Knjige! Doðite oko rijeèi jednake izmeðu nas i vas…”
(3:65)
Huzur je rekao da je bio zaèuðen i iznenaðen da je on spomenuo
Jednog Boga. On je takoðer rekao Huzuru da èesto sluša njegove hudbe
na MTA. Veæina Ahmadi muslimana u Strasburgu su oni sa arapskog
46
govornog podruèja i mnogi su bili obaviješteni kroz snove da Huzur
prolazi kroz ovu oblast. Amir sahib Francuske je pisao Huzuru da je,
kad je Huzur putovao za Španiju iz Francuske 29. marta, poštom primio
bai’at formu od jedne gospoðe francuskinje marokanskog porijekla. Ona
je napisala da je redovno gledala MTA i sanjala je da Ahmadi povorka
prolazi ovuda i da im se pridru‘ila. Amir sahib ju je pitao gdje ‘ivi i ona
je u odgovoru rekla taèno oblast kuda je Huzur prošao na putu za
Španiju, i da je upravo tog dana ispunila bai’at formu.
Huzur je rekao da je ovo putovanje, iako je bilo spontano planirano,
ipak primilo Allahove blagoslove i mnogi ljudi su pristupili Ahmadijatu.
Da Allah uveæa vjeru novih Ahmadi muslimana i da uvijek do‘ivljavamo
napredak našeg D‘emata. Ova Allahova milost je u potpori Obeæanom
Mesiji a.s. i u skladu sa Allahovim obeæanjima koje mu je dao i to ojaèava
našu vjeru. Da Allah uvijek udjeljuje Svoju milost na nas.