Hutbe 2010.

Hutba 29. 10. 2010. – Štetne novotarije u religiji


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je u svojoj hudbi petkom danas dao izlaganje o štetnim
novotarijama u religiji i zapoèeo izlaganje uèenjem slijedeæeg ajeta
Kur’ana:
“Allah, doista, neæe oprostiti da mu se drugi ravnim smatraju; a
sve osim toga On æe oprostiti kome On hoæe. A ko god smatra
druge Allahu ravnim, zaista je poèinio veliki grijeh.” (4:49)
Huzur je rekao da skupa sa mnogim koristima modernih
novotarija gubitak ljudskosti poprima mnoga zajednièka zla.
Nevaljalost privlaèi i vodi èovjeka da sa ‘estinom to posvoji, dok
zaboravlja tradicije i vjerovanja. Neki Ahmadi muslimani, koji ove
stvari smatraju neva‘nim, takoðer postaju naklonjeni na ovaj naèin,
što dovodi do vrlo loših posljedica.
Pored zala koja nezamjetno (jedva primjetljivo) preuzimaju, jedno
je veliki grijeh a to je širk (pripisivanje partnera sa Allahom). Èak
nagovještaj širka je Allahu neprihvatljiv. Musliman koji tvrdi da je
èvrst na Bo‘ijem Jedinstvu treba da razumije profinjenost koncepta
Bo‘ijeg Jedinstva i profinjenost širka i da bude izuzetno pa‘ljiv u
ovom svijetu brzog razvoja. Pogotovu Ahmadi muslimani koji su
prihvatili Imama doba, èijeg zavjeta je prvi uvjet: ’Onaj koji pristupa
æe èvrsto obeæati da æe se uzdr‘ati od širka do dana svoje smrti.’ Odatle
je to je prvo obeæanje ulaska u Ahmadijat – istinski islam. Mo‘e se
reæi da muslimani veæ verbalno priznaju Bo‘ije Jedinstvo
izgovaranjem Kelimei šehadeta. Meðutim, tu je takoðer potreba da
se oni drugih religija dovedu istinskom islamu, i dakle prvom uvjetu
35
bai’ata. Kelimei šehadet krajnje sna‘no negira širk, a ipak vidimo da
se meðu muslimanima ne vodi du‘na briga o skrivenom širku. Ovaj
prvi uvjet bai’ata zato nije ogroman uvjet za muslimane da doðu u
Ahmadijat. No, kad razmislimo uviðamo da mnogi meðu muslimanima
u praksi pokazuju skriveni širk. Neki to rade padajuæi na
sed‘du pred grobovima pirova, drugi to èine stavljanjem ponuda
(darova, ‘rtava) na mezarove a neki upuæujuæi dove mezarovima.
Èesto se èuje da ‘ene ka‘u da su od Boga tra‘ile da dobiju sina ali
im se nije rodio, no kad su tra‘ile od Data (Hazreti Data Ganj Buksh,
evlija 11. stoljeæa) na njegovom grobu, rodio im se sin. ‘ene èesto
imaju slabu vjeru. Opæenito govoreæi manja je te‘nja meðu
muslimanima prema obo‘avanju Boga; iz ovog razloga pogotovu
‘ene ali i muškarci pokazuju slabost u vjeri. Oni stièu veæu vjeru u
Hazreti Data Ganj Bukša nego u Boga, za njih pet dnevnih namaza
izgleda teretno. Pošto se ova praksa nastavlja s jedne generacije na
drugu, vjera u Boga nastavlja da slabi.
Prizor tako štetnih novotarija meðu muslimanima daje smjelost
hindusima da pišu poemu slikovito opisujuæi da ako hindu obo‘avaju
idole muslimani padaju na sed‘du pred mezarovima. Oni su otišli
još dalje i podi‘u u‘asne optu‘be da se, Bo‘e saèuvaj, Èasni Poslanik
s.a.v.s. smatra bogom. Ne postoji veæi pobornik Bo‘ijeg Jedinstva
od Èasnog Poslanika s.a.v.s., niko sa boljim uèenjem o Bo‘ijem
Jedinstvu, ili boljoj pronicljivosti i shvatanju Bo‘ijeg Jedinstva, i
niko ko je u svom ‘ivotu bolje proveo Bo‘ije Jedinstvo od njega.
Samo ona osoba mo‘e razumjeti stvarnost Bo‘ijeg Jedinstva koja
daje prednost Bogu iznad svega drugog i, ko je drugi osim Èasnog
Poslanika s.a.v.s. ovo stavio u praksu? Èak prije dolaska njegovog
poslanstva, on je u osamljenosti trošio duge sate u obo‘avanju Jednog
Boga. Huzur je proèitao dovu Èasnog Poslanika s.a.v.s. koja opisuje
ovaj predmet:
“O Allahu, podari mi Svoju ljubav i ljubav onog od èije æeš mi
ljubavi Ti dati korist. O Allahu, uèini da stvari koje volim, koje
si mi Ti podario, budu izvor snage za mene, izvor uveæanja u
Tvojoj ljubavi, izvor napredovanja vjere. I podari mi stvari koje
Ti više voliš zauzvrat za stvari koje ja volim i njih èuvaj dalje od
mene.”
36
Dakle, ako je on bilo šta tra`io od Allaha, to je bilo ono s èim je
Allah bio zadovoljan.
Huzur je rekao da razlog koji iznose ljudi koji posjeæuju pirove je
da su ovi ljudi bili dragi Allahu. Èasni Poslanik s.a.v.s je bio tako
precizan o duhovnoj obuci svojih ashaba da je govorio da je èak
najmanje licemjerstvo širk. On je rekao: ’Izbjegavajte širk on je te`e
zamjetljiv od otiska (u mehkom tlu).’ Ashabi su pitali kako æe ga
izbjeæi. On im je u odgovoru rekao da uèe ovu dovu: ’O Allahu, mi
smo došli u Tvoje utoèište od svjesnog pripisivanja partnera s Tobom. I
mi tra`imo Tvoj oprost da to ne èinimo svjesno.’ Huzur je objasnio da
je Èasni Poslanik s.a.v.s. uvijek sebe opisivao samo kao èovjeka, i uz
to kao poniznog èovjeka. Zato, dok hindu pjesnik nije u pravu u
govoru da je, Bo`e saèuvaj, Poslaniku dat bo`anski polo`aj, on je u
pravu u svom iznošenju da su muslimani opasno umanjili polo`aj
Boga. Zato je to uzrok za zabrinutost meðu muslimanima da je protiv
njih napravljena optu`ba za èinjenje širka. Obièni muslimani ne mogu
ukloniti ovu optu`bu ali Ahmadi muslimani su obavezani da naprave
promjene u svom stanju i praksi tako da odra`avaju Bo`ije Jedinstvo.
Recite svijetu da se dolazak Èasnog Poslanika s.a.v.s. dogodio da
utemelji Bo`ije Jedinstvo; no, pošto se stanje muslimana izopaèilo
zato sada Bo`ije Jedinstvo mo`e samo biti slavljeno pridru`ivanjem
Zajednici Obeæanog Mesije a.s. koji je Poslanikov istinski i revni
štovalac.
Obeæani Mesija a.s. je u svojoj knjizi ’Oporuka’ napisao: ’Svemoguæi
Allah `eli da privuèe Bo`ijem Jedinstvu sve one koji `ive u raznim
nastambama svijeta, bilo u Evropi ili Aziji, i koji imaju kreposnu
prirodu, i ujedini Svoje robove pod jednom vjerom. Zaista je ovo svrha
za koju sam ja bio poslan svijetu. Vi zato, takoðer, treba da te`ite
ovom cilju, ali sa ljubaznošæu, moralnim poštenjem i svesrdnim
dovama.’ (’Oporuka’, str. 8-9). Huzur je rekao da je obaveza ahmadi
muslimana da u razumijevanju ove poruke postanu pomagaèi Imama
ovog doba i nastoje da utemelje Bo`ije Jedinstvo sa svakom svojom
rijeèi i djelom.
Kad odreðene štetne novotarije prevladaju one osobu udaljavaju
od istinskog uèenja i slabe religiju. Sve starije religije su izgubile
37
svoj izvorni polo‘aj zbog novih štetnih novotarija koje su u njih bile
uvedene i niko nije došao da te novotarije ukloni. Zaista, niko nije
ni bio predviðen da doðe zato što je islam trebao biti zadnja, trajna
religija na Zemlji i trebao se dogoditi dolazak Èasnog Poslanika s.a.v.s.
Sada su neke štetne novotarije prodrle u islam i neke od njih su
ravne širku, ukljuèujuæi oèiti i vidljivi širk. Meðutim, u skladu sa
Svojim obeæanjem, Allah je poslao Obeæanog Mesiju a.s. da èuva
islam od širka i štetnih novotarija i inšaAllah ostat æe saèuvan.
Obeæani Mesija a.s. je rekao da je naš put jednak kao i put Èasnog
Poslanika s.a.v.s. i njegovih ashaba. Premda su asketi uveli mnoge
štetne novotarije, ispravan put islama je da uèimo Èasni Kur’an sa
razmišljanjem, da obavljamo namaz s promišljanjem i da upuæujemo
dove Allahu (da èinimo ibadet Allahu).
Huzur je objasnio da je Obeæani Mesija a.s. smatrao novotarijom
èak preveliko isticanje, èaranja (vraèanja) (vazaifa/virda/zikra) a
da i ne govorimo o opæenito štetnim novotarijama. Ovo je zato što
takve prakse èine da osoba zanemari stvarni aspekt, a to je namaz.
Huzur je naveo prièu da je jedanput, pod uticajem nekih ljudi, vrlo
pobo‘na sestra jedne cijenjene osobe postala naklonjena èaranju.
Postepeno je napustila svoj dobrovoljni ibadet Allahu, zamjenjujuæi
to zikrom i uprkos što joj je brat skretao pa‘nju na pogrešku njenog
puta, savjetujuæi joj da za pomoæ uèi ’Ve la havle’, ona je nastavila.
Poslije nekog vremena shvatila je da se udaljava èak od obaveznog
ibadeta (obo‘avanja) Boga. Tada je poèela uèiti ‘ve la havle ve la
kuvvete illa billa’ (Nema moæi da se izbjegne grijeh ili da se èini
dobro osim kroz Allaha) i tako je njena pa‘nja obo‘avanja Boga bila
ponovo vraæena. Huzur je rekao da je èinjenje zikra vrlo dobro, ali
samo nakon što je ispunjen obavezni ibadet. Pogrešno je ostaviti
ono što je obavezno i što je sunnet (praksa Poslanika). Nema sumnje
da su okupljanja gdje se èini zikr Allahu i drugi zikr èista okupljanja
ali kad preðu granice oni osobu naklanjaju šejtanskim putevima.
Tako, Huzur je rekao, ono što prividno vodi pobo‘nosti mo‘e osobu
odvesti štetnim novotarijama, i ovaj uticaj drugih novotarija na
društvo je mnogo veæi i radi ovoga je potrebno povesti veliku brigu.
Ahmadi musliman treba èiniti napor nalik d‘ihadu da izbjegne ove
novotarije.
38
Huzur je opet ponovio da su nove novotarije igrale ulogu u širenju
nevaljalosti. Mnogi ljudi su poèeli slijediti ove prakse bez razmišljanja
i jednostavno oponašati druge. Oni su takoðer ukljuèili svoju djecu
u njih. Jedna takva praksa koja se popularno proslavlja na Zapadu
je halloween (noæ vještica), koji æe se proslavljati za nekoliko dana.
Neoprezno su neki ahmadi takoðer dozvolili svojoj djeci da uèestvuju
u ovome bez ikakvog razmišljanja o njenom porijeklu itd. Halloween
je štetna novotarija meðu kršæanima koja osobu vodi bli‘e širku.
Biblija zabranjuje vještice, šejtanske prakse itd, no Halloween se
opæenito smatra zabavom. Huzur je rekao da uvijek treba da pamtimo
da trebamo izbjeæi svaku ’zabavu’ koja je zasnovana na širku ili bilo
kojem štetnom putu.
Huzur je rekao da je njegova pa‘nja bila skrenuta na ovo kad je
osoba na du‘nosti u timu za istra‘ivanje prenijela Huzuru da je njena
kæi tra‘ila odobrenje da joj dozvoli da se bar obuèe u Halloween
kostim ali da joj ona nije dozvolila. Kad je provela istra‘ivanje o
tome, bile su otkrivene neke strane èinjenice za koje je Huzur pitao.
Huzur je rekao da æe ovdje predstaviti kratki sadr‘aj tih èinjenica i
rekao da mu djeca èesto pišu o šteti pridru‘ivanja u Halloween i
govore da im njihovi roditelji ne bi dozvolili da u tome uèestvuju.
Huzur je rekao da æe im odgovoriti u skladu s onim što on zna,
govoreæi im da je ovo pogrešna i nedopadljiva praksa i zaustavio ih
od uèestvovanja u tome. Meðutim, sad kad je izneseno na vidjelo
konaèno objašnjenje, va‘no je da to Ahmadi djeca izbjegavaju.
Halloween potièe iz starih irskih paganskih praksi i baziran je na
konceptima koji pripadaju vješticama, konceptima koji nogama gaze
religiju i nepovredivost domova. Nije va‘no koliko se to smatra
zabavnim, sama njena osnovica je pogrešna i to ukljuèuje širk. Zato
što je njen osnovni koncept da 31. oktobra granice izmeðu ‘ivih i
mrtvih budu uklonjene i mrtvi dolaze natrag da uzrokuju štetu
‘ivima. Da bi izbjegli štetu – o èemu su reèene mnoge besmislene
stvari – pozvani su takozvani mad‘ionièari (èarobnjaci) koji od ljudi
uzimaju ‘ivotinje i usjeve i ‘rtvuju ih na poseban naèin. Lomaèa je
takoðer dio ovog rituala i namijenjena je da prepadne mrtve. Posebni
kostimi i maske se takoðer oblaèe da prepadnu. Kršæanstvo je
poprimilo ovaj ritual, pogotovu katolièka crkva. Zbog kršæanstva i
39
takoðer zbog medija Halloween se raširio svuda po svijetu, pogotovu
na Zapadu, SAD-u, Kanadi, Japanu, Novom Zelandu, Australiji i
nekim evropskim zemljama.
Huzur je rekao da je ova praksa skriveno zlo. Muslimani na
Zapadu to posvajaju. Djeca se oblaèe u kostime i idu od vrata do
vrata ta‘eæi nešto da donesu okrepu duhovima. Navodno, ako
kuæanstvo dadne nešto djeci odjevenoj u kostim mrtvi neæe povrijediti
to kuæanstvo. Zaista se sve to smatra dobrom zabavom, no ideja iza
svega toga je bazirana na širku. Protiv je dostojanstva i èasti Ahmadi
djeteta da se oblaèi na strani naèin i ide od vrata do vrata kao
prosijaci, èak i ako je to za èokolade. Ahmadi treba da imaju
dostojanstvo koje treba biti usaðeno od djetinjstva.
Poruka Halloween-a je dakle o postojanju vještica, zlih duhova i
šejtanskog obo‘avanja. Krajnje je pogrešno ’vjerovati’ u stvari koje
su ’nadprirodne’ èak i ako je to radi zabave. Iz ovog razloga, naša
djeca ih trebaju strogo izbjegavati. Do nedavno, seoski narod bi davao
nešto djeci u vjerovaju da æe ih to spasiti od duhova. Takve prakse
su takoðer ohrabrile djecu da èine zlo u ime zabave i razonode.
Loše ponašanje prema odraslim postaje uobièajeno. Na Zapadu je
svako zlo dozvoljeno u ime zabave i u ime djeèijih prava. Meðutim,
glasovi protiv Halloween-a se sada takoðer podi‘u i ovdje i reèeno
je da to ohrabruje djecu da prepadaju ljude i da èine prekršaje.
Filmovi takoðer daju pogrešne poruke i kad se takve prakse potièu
od odraslih u ime zabave, društvo se izopaèuje. Za nas je najveæa
stvar dovoðenje mrtvih duhova, kao da su ravni Bogu i prema tome
èinjenje širka. Darovi su namijenjeni da zadovolje duhove. To je
krajnje glup i besmislen koncept.
Dr. Grace Ketterman piše u svojoj knjizi ’Vi i problem vaše djece’:
“Tragièan sporedni proizvod straha u `ivotu djece još u pred
mladalaèkom dobu je zanimanje i uplitanje u nadprirodni tajni
fenomen.”
Huzur je rekao da se ovih dana Halloween obredi ne završavaju
na oblaèenju kostima i obilasku od vrata do vrata. Zapravo starija
djeca namjerno prepadaju ljude u njihovim kuæama i uznemiravaju
okolinu. Kao rezultat oni su zanovjetala za svoje roditelje i uništavaju
40
svoje vlastite ‘ivote. Zato je Huzur rekao da æe ponovo savjetovati
Ahmadi muslimanima da ovo izbjegavaju i da umjesto toga pojaèaju
svoju vezu s Allahom. Oni ne trebaju pretjerano prihvatati uticaj
Zapada pa da budu upleteni u skriveni širk. Da Allah zaštiti svakog
pojedinca od ovoga.
Obeæani Mesija a.s. je rekao da èovjek tvrdi da obo‘ava Allaha,
no da li to obo‘avanje donosi sa sobom obilje padanja na sed‘du
itd., ili obilato uèenje zrna tespiha? Zapravo, obo‘avanje je moguæe
od nekoga koga Bo‘ija ljubav privlaèi do takvog stepena da je njegovo
biæe poništeno iz sredine. Najprvo je savršeno vjerovanje u Boga
kao i puna svijest o Bo‘ijoj ljepoti i naklonostima. Ova veza ljubavi
je takva da je ona uvijek prisutna u srcu a ovo stanje je uvijek vidljivo
na licu. Srce nosi Allahovu uzvišenost do takve mjere da cijeli svijet
izgleda mrtav u poreðenju s tim i svaki strah je samo povezan s
Njegovim Biæem i zadovoljstvo je u Njegovoj patnji. Samo u
osamljenosti s Njim do‘ivljava se radost i bez Njega srce ne nalazi
zadovoljstvo od bilo koga drugog. Kad je postignuto takvo stanje,
ono se zove obo‘avanje, no ovo stanje nije stvoreno bez posebnog
Allahovog blagoslova.
Huzur je molio Allaha da nas osposobi da ispunimo oèekivanja
kako je iznio Obeæani Mesija a.s. i da uvijek ovo nastojimo. Ako mi
uèinimo napor Allah æe nas blagosloviti, inšaAllah.