Hutbe 2011.

Hutbe 2011 – 25. 03. 2011. – Ljepota Časnog Kur’ana koja se mora priznati


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

(Napomena: Naš tim ’Alislam’ preuzima punu odgovornost za
bilo kakve greške ili nerazumijevanje u kratkom sadržaju ove hudbe).

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je na poèetku svoje hudbe petkom danas prouèio slijedeæe
ajete iz Èasnog Kur’ana:
26
“Zaista smo Mi u ovom Kur’anu neprestano objašnjavali (ajete)
da oni prime savjet, ali to u njima ne poveæava ništa osim što
dalje bje`e u mr`nji.” (17:42)
“A Mi objavljujemo od Kur’ana što lijeèi i što je milost vjernicima;
ali to silnicima ne poveæava ništa osim gubitka.” (17:83)
Huzur je rekao da zloba i pakost klevetnika islama protiv islama,
Èasnog Kur’ana i Èasnog Poslanika s.a.v.s. stalno izbija na površinu.
Nedavno je izviješteno da je u nekim muslimanskim zemljama bila
pokazana ekstremna reakcija u pogledu jednog Amerièkog sveæenika
zle prirode koji je u septembru 2010. godine verbalno vrijeðao Èasni
Kur’an i htio je da ga spali ali je u to vrijeme odustao od toga zbog
nekog pritiska. Meðutim, prije dva dana on je poèinio ovo odvratno
djelo. On je to opravdao sazivajuæi (takozvanu) ’porotu’ od 12 ljudi
u kojoj je jedan muslimanki imam predstavljao islam. Meðutim,
poslije šest sati porota je odluèila da Èasni Kur’na, Bo`e saèuvaj,
promoviše nasilje i ovo je navedeno kao razlog da ga spale. Huzur
je rekao da su oni sami bili i poèinioci i sudije. Ovaj sveæenik nema
nikakvog ugleda u SAD-u. Njegovih sljedbenika ima nekoliko stotina.
On je poèinio ovaj strašni èin radi jeftine popularnosti koju mediji
raspaljuju da bi poveæali svoj tira`. Analitièari govore da uprkos što
su mediji o tome izvijestili, novinski èlanak nije privukao pa`nju.
Od Vijeæa za Amerièko-islamske odnose zatra`eno je da daju
komentar o ovome ali su oni odbili govoreæi da više ne `ele dati
publicitet ovom èovjeku koji tra`i svojih petnaest minuta
popularnosti.
Huzur je rekao da su se protiv islama uvijek èinili takvi strašni
postupci i èak i ako su poèinjeni javno ili tajno, oni su uvredljivi za
vjernika. Meðutim, reakcija ne treba biti da se stavlja cijena na glavu
te osobe kao što su neki uradili, ili da se prave protesti, ili izazivaju
štete svojoj zemlji. Ispravna reakcija na ovakve stvari treba biti da
predstavimo takvu sliku Kur’ana kroz svoju rijeè i djelo da svijet
sam osudi poèinioca.
Dajuæi primjer priznavanja izvanrednosti Èasnog Kur’ana od
strane nemuslimana, Huzur je rekao da John Williams Draper u
27
svojoj knjizi ’Historija intelektualnog razvoja Evrope’ piše da je
pogrešan koncept da je napredak Arapa bio sa upotrebom sile. On
piše da sila ne mo`e promijeniti èovjekovu savjest. On je napisao da
Kur’an na izvanredan naèin jasno iznosi svoje ciljeve.
Objašnjavajuæi Kur’anske ajete prouèene na poèetku Huzur je
rekao da je Èasni Kur’an oslikao jasnu sliku ovih ljudi. Oni su slièni
paganima Arabije. Takvi ljudi su uvijek bili onakolo i dalje æe biti, i
uprkos objašnjavanja svakog aspekta Èasnog Kur’ana oni æe nastaviti
podizati prigovore. Umjesto da otvore svoje oèi, ovo objašnjenje ih
udaljava od ovog prelijepog uèenja. Kao što ajet objašnjava: ’…dalje
bje`e u mr`nji…’, dok je on za vjernike: ’…lijek i milost…’ Huzur je
objasnio da èovjek gleda na stvari u skladu sa svojom prirodom –
neki æe uvijek imati bolestan pogled. Kur’an ka`e na samom svom
poèetku da je on:
“…uputa za bogobojazne…” (2:3)
Njegovo prelijepo uèenje, koje je izvanrednije od svih ranijih
uèenja bit æe oèigledno samo onima koji imaju bogobojaznost (takvu)
i dat æe uputu onima koji imaju strah od Boga. Mi nismo zabrinuti o
tome da æe njihov stav, Bo‘e saèuvaj, naškoditi Kur’anu. Allah je
Lièno preuzeo odgovornost njegovog èuvanja. Gornji ajet 17:83
naziva Kur’an ’milost’ i zaista æe on uvijek olakšavati (pru‘ati) milost.
Ako pove‘emo ajet 17:83 sa ajetom prije ovoga, ova poruka je
radosna vijest za vjernike:
“Istina je došla i neistina je pobjegla. Zaista, neistina je ta koja
bje‘i…” (17:82)
Èast Kur’ana se ne mo‘e odr‘avati stavljanjem cijene na glave i
nezakonite demonstracije. Istinski vjernik dokazuje superiornost
Kur’ana praktikovanjem njegovog prelijepog uèenja. Kad ovo uèenje
postane oèigledno svijetu, Bo‘ija odredba æe se pokazati da je milost
za vjernike i mehlem za ranjena srca. Pobjeda Kur’ana bit æe pobjeda
vjernika. Huzur je rekao da mi, kao sljedbenici Obeæanog Mesije
a.s. nismo naroèito zabrinuti zbog vulgarnim budalaštinama ovih
ljudi. Obeæani Mesija a.s. je bio poslan da još jednom ponovo širi
poruku Èasnog Kur’ana. On ka‘e:
28
“Šta god je na nebesima i na Zemlji slavi Allaha, Vladara,
Uzvišenog, Moænog, Mudrog. On je Taj koji je poslao jednog
uzvišenog Poslanika nepismenom narodu izmeðu njih, on im
uèi Njegove ajete, i èisti ih, i uèi ih Knjizi i mudrosti, iako su
prije toga bili u oèitoj zabludi; i drugima (je njega poslao) meðu
njima koji im se još nisu prikljuèili. On je moæni, Mudri.”
(62:2-4)
Huzur je rekao da je u prvoj fazi Allah poslao Èasnog Poslanika
s.a.v.s. koji je, s ovim uèenjem, donio revolucionarnu promjenu u
krajnje pogoršanom stanju u kojem se svijet nalazio. On je s ovim
uèenjem oèistio one koji su bili neuki i koji su nad sitnim stvarima
bili ‘edni krvi kao ‘ivotinje. Iz stanja nalik ‘ivotinjama ovi ljudi su
postali ljudska biæa, i onda postali uèeni ljudi i na kraju postali
pobo‘ni (Bo‘iji) ljudi. U sadašnje vrijeme, Allahova milost je poslala
revnog poklonika Èasnog Poslanika s.a.v.s. da uèi Kur’an i tako
ljudima poveæava vjeru. On nam je dao svijest o ovoj Bo‘ijoj Knjizi i
objasnio kako je ona lijek i milost za nas. On nam je rekao o skrivenim
biserima mudrosti uèenja konaènog Šerijata. Ovako je to bila
Allahova naklonost na vjernike ispunjena u osobi Obeæanog Mesije
a.s. kako je predskazao Èasni Poslanik s.a.v.s. Huzur je proèitao
isjeèak iz pisanja Obeæanog Mesije a.s. da ovo dalje objasni. On je
napisao:
“Tvrdnja kršæanskih misionara da Kur’an ne izla`e ništa novo o
Bo`ijem Jedinstvu i o Bo`ijim naredbama a što nije sadr`ano u
Tevratu, je potpuno la`na. Neuka osoba èitajuæi Tevrat mo`e zapasti
u pogrešku da on izla`e Bo`ije Jedinstvo i regulisanje u pogledu
obo`avanja, i prava ljudi, i da tamo nema nièeg novog što je izlo`eno
u Kur’anu; no, samo æe osoba koja se nije zamislila o Bo`ijoj Rijeèi
pasti u ovu grešku.
Tu je ogroman dio bo‘anskih stvari koje se ne spominju u Tevratu;
naprimjer, on ne spominje finije stepene Bo‘ijeg Jedinstva. Kur’an
otkriva da Bo‘ije Jedinstvo ne znaèi samo da ne obo‘avamo ikone,
ili ljudska biæa, ili ‘ivotinje, ili elemente, ili nebeska tijela ili šejtane,
nego da Bo‘ije Jedinstvo ima tri stepena.
29
Prvi stepen Bo‘ijeg Jedinstva je za obiène ljude koji ‘ele da budu
osloboðeni srd‘be Svemoguæeg Allaha.
Drugi stepen je za one koji ‘ele biti bli‘e Allahu nego obièni ljudi.
Treæi stepen je za posebne ljude koji ‘ele postiæi blizinu do
savršenstva.
Prvi stepen je da nikoga ne treba obo‘avati osim Boga, i da se
osoba treba uzdr‘ati od obo‘avanja svega što je ogranièeno i
stvoreno, bilo da je to na Zemlji ili na nebu. Drugi stepen Bo‘ijeg
Jedinstva je da u èovjekovim liènim poslovima i u poslovima drugih,
Svemoguæeg Allaha treba smatrati istinskom silom i da sredstva ne
trebaju biti tako istaknuta da postaju pomoænici Bogu. Naprimjer,
reæi: Da neka osoba ne bi podnijela gubitak da nije bilo tog i tog, ili
da neko ne bi bio uništen da nije bilo te i te osobe – bit æe ravno
širku, ako se ovim mislilo da te osobe zaista posjeduju neku moæ.
Treæi stepen Bo‘ijeg Jedinstva je iskljuèiti ‘elje svog ega iz Bo‘ije
ljubavi i posvetiti se potpuno Njegovoj Velièanstvenosti. Takvo Bo‘ije
Jedinstvo se ne nalazi u Tevratu. U Tevratu takoðer nema
spominjanja spasa ili D‘ehennema, osim nekih blijedih ukazivanja
tu i tamo. Na isti naèin u Tevratu nema detaljnog spominjanja
savršenih Bo‘ijih atributa Svemoguæeg Boga. Da je Tevrat sadr‘avao
bilo koju suru nalik onoj u Èasnom Kur’anu: ”Reci: ’On-Allah, Jedan
je! Allah nikoga ne treba, a svi trebaju Njega! Nije rodio i roðen
nije! I njemu niko ravan nije.’ ” (112:2-5) onda kršæani mo‘da ne
bi obo‘avali stvorenje. Tevrat takoðer ne izla‘e stepene prava no,
Kur’an ovo uèenje takoðer izla‘e u savršenstvu. Naprimjer, on ka‘e:
’Zaista, Allah nareðuje pravednost, i dobroèinstvo, i da dajete
kao (što dajete) bli‘njim svojima;’ (16:91) Allah nareðuje
jednakost, dobroèinstvo i milostivost meðu bli‘njima. Ovo znaèi da
naša simpatija s ljudima treba biti podstaknuta prirodnom ‘eljom
a ne motivom tra‘enja priznanja, kao što naprimjer, majka ima
simpatiju za svoje dijete. Tevrat takoðer ne uspijeva da na osnovu
zdravog zakljuèivanja utemelji postojanje Boga, Njegovo Jedinstvo
i Njegove savršene atribute; no, Èasni Kur’an je utemeljio sva ova
naèela i potrebu za objavom i poslanstvom s dokazima zasnovanim
na zdravom zakljuèivanju i iznošenjem svega na filozofski naèin
30
napravio je lahkim za tragaèe za istinom da to cijene. Ovi dokazi
su u Èasnom Kur’anu izneseni na tako izvanredan naèin da nije ni
u èijoj moæi da, naprimjer, iznese bilo koji dokaz o postojanju Boga
koji nije sadr‘an u Kur’anu. Sna‘an argument u potporu potrebe
za Èasnim Kur’anom je da su sve prethodne knjige poèinjuæi sa
Tevratom i završavajuæi sa Ind‘ilom bile upuæene odreðenom
narodu, odnosno djeci Israela, i jasnim rijeèima je reèeno da
regulisanje sadr‘ano u njima nije za opæu korist i da je ogranièeno
na djecu Israela. No, Èasni Kur’an ima za cilj reformu cijelog svijeta
i nije upuæen bilo kojem posebnom narodu nego jednostavno ka‘e
da je bio objavljen za korist cijelog èovjeèanstva i da je njegova
svrha popravljanje svakog pojedinca.”
(’Kitab ul Bariyyah,’ Bit islama, tom 1, str. 468-471)
Huzur je rekao da je ovo kratki pogled onoga što je Obeæani Mesija
a.s. objasnio o superiornosti Kur’ana. Ahmadi muslimani su sretni i
zaista se mogu zvati sretnim samo kad nastoje i posvoje ovo uèenje
i poka‘u svijetu ovo svijetlo uèenje o kojem oni podi‘u prigovore.
Samo onda æemo s pravom biti ubrojani meðu ’one kasnije’.
Huzur je rekao da je u jednoj od svojih hudbi naveo Njemaèki
d‘emat kao primjer odr‘avanja izlo‘bi o Èasnom Kur’anu na raznim
mjestima – ukljuèujuæi holove crkava – koje su imale pozitivne
rezultate. Huzur je rekao da je njegov zakljuèak bio da D‘emati u
drugim zemljama takoðer trebaju odr‘avati takve izlo‘be; meðutim,
ovo nije bilo uraðeno. Da je izlo‘ba bila organizovana u SAD-u,
medij, koji je ovih dana privuèen islamu bi se uputio na nas skupa
sa upuæivanjem na ovog èovjeka punog predrasuda. Iako je d‘emat
SAD-a obavioširoke aktivnosti na lifletima za mir i odr‘avao
seminare, i radio dobro – što je bilo izviješteno od strane medija –
izlo‘be nisu bile odr‘ane kako su trebale biti. Zadatak vjernika je da
dr‘i oko na svakom frontu. Medij kao i javnost bit æe privuèeni ako
ove izlo‘be budu organizovane u iznajmljenim salama, u SAD-u kao
i u drugim zemljama. Zbog negativnog dojma kojeg su ljudi stvorili
o d‘amijama oni imaju rezervisanost o dolasku na dogaðaje tamo.
Tako, treba da se iznajme sale i odr‘e odgovarajuæe izlo‘be sa
posterima i natpisima koji oslikavaju uèenja Kur’ana i sa lijepo
31
izlo‘enim kopijama Èasnog Kur’ana. Zbog pa‘nje prema islamu neki
ljudi takoðer pišu u pozitivnom svjetlu, oni èesto izvještavaju taèno
o našem D‘ematu. Allah zna šta je njihova namjera no mi ovo
trebamo iskoristiti. Premda mi postavljamo stolove sa izlo‘enim
knjigama i uèestvujemo u opæim izlo‘bama no, o njima mediji ne
izvještavaju. Ako organizujemo odvojene izlo‘be one æe ipak imati
dojam.
Huzur je rekao da naši klevetnici mnogo govore o d‘ihadu i ’Kitaal’
ali ne spominju koji su uvjeti pod kojima je borba dozvoljena u
islamu. Ovo su smicalice Deðala (antikrista) kojima odreðeni ljudi s
vremena na vrijeme manevrišu da bi povrijedili islam. Za ovo je
potreban definitivan protuotrov a za definitivan protuotrov potreban
je stalni napor. Ahmadija D‘emat jedini mo‘e istinski ispuniti
du‘nosti ovoga.
Isjeèak iz pisanja Obeæanog Mesije a.s. obavještava nas o znaèaju
uèenja Kur’ana i zaista ni jedna druga knjiga nije dala toliko isticanja
pravde kao što je Kur’an. On ka‘e:
“Allah vam ne zabranjuje da onima koji se nisu borili protiv vas
zbog vaše vjere i koji vas nisu istjerali iz vaših domova èinite
dobroèinstvo i da postupate pravedno; zaista Allah voli one koji
èine pravdu” (60:9)
On takoðer ka‘e:
“O vjernici! Budite èvrsti radi Allaha, svjedoèite u ime pravde i
nemojte da vas neprijateljstvo nekog naroda navede da ne
postupate pravedno. Budite pravedni, to je najbli`e
bogobojaznosti. I bojte se Allaha. Zaista je Allah uvijek obaviješten
o onom što vi radite.” (5:9)
Kur’an takoðer ka‘e:
“I obo`avajte Allaha i nemojte Mu nikakvog druga pripisivati, i
bli`oj rodbini, i siroèadima, i siromašnim, i komšiji koji vam je
rodbina, i komšiji koji vam nije rodbina, i prijateljima, i putniku,
i onima koje vaše desne ruke posjeduju. Sigurno, Allah ne voli
ohole i hvalisave,” (4:37)
32
Huzur je objasnio da ajet 60:9 nareðuje da iska‘emo vrlinu onima
koji nemaju neprijateljstva. Ajet 5:9 nareðuje da budemo pravedni i
pošteni èak prema neprijateljima i da na njihov prljav postupak ne
odgovaramo prljavim postupkom. Ajet 4:37 nareðuje dobro
postupanje sa svakim, od svojih roditelja do svakog ljudskog biæa,
tako da mir bude utemeljen u svijetu. Takvo je najviše izvanredno
uèenje islama koje je garancija za mir u svijetu, nasuprot koraka
koje je poduzeo ovaj sveæenik pun predrasuda. Kad god vidimo
pogrešnu reakciju u pogledu islama, Èasnog Poslanika s.a.v.s. i
Èasnog Kur’ana, naš zadatak je da prvo popravimo svoje prakse i
onda da širimo uèenja islama u svijetu.
Zatim je Huzur spomenuo jednog uèenog starješinu D‘emata koji
je bio hafiz Èasnog Kur’ana. On je takoðer bio uèenjak u svjetskom
znanju i èuven profesor astronomije. Njegovo ime je bilo hafiz Salih
Muhammed Alladin sahib koji je nedavno umro. Inna lillahi ve inna
ilejhi rad‘iun. Zadnjih èetiri godine bio je predsjednik Sadr Anðuman
Ahmadija Kadiana. Imao je magistraski iz fizike i doktorat iz
astrofizike sa Amerièkog univerziteta. Posjedovao je mnoge vrline i
objavio je više od pedeset istra‘ivaèkih radova i primio mnoge
nagrade. Pa ipak je bio krajnje ponizan. Dinamika galaksija i
pomraèenje Sunca i Mjeseca bili su njegovi najomiljeniji predmeti.
Njegov istra‘ivaèki rad uvijek je bio inspirisan Èasnim Kur’anom i
on je ovo obavio krajnje vješto. Napisao je mnoge knjige i slu‘io
D‘ematu u raznim svojstvima. Poslije penzionisanja došao je da ‘ivi
u Kadianu. Imao je duboku povezanost s Allahom. Njegova ‘ena je
prenijela da je jedanput na aerodromu u Karaèiju, carina nepravedno
zadr‘ala neke elektronske stvari što je bilo veoma zabrinjavajuæe.
Kratko poslije toga on se negdje izgubio. Kad se vratio njegova ‘ena
ga je pitala gdje je otišao. On je odgovorio da je gledajuæi na situaciji
pomislio da obavi namaz i dodao pozotivnu primjedbu da sad trebaju
dobiti svoje stvari natrag. Do ovog vremena se osoblje carine
promijenilo i oni na du‘nosti su im se izvinuli i vratili im opremu.
Sestra njegove ‘ene, dr. Nusrat Jehan prenijela je (on je bio zet
Maulvi Abdul Malik Khan sahiba) da kad je imao 36 godina, Šeikh
Jakub Ali Arfani sahib mu je rekao da je sanjao kako hafiz Salih
33
sahib sjedi na stolici hazreti Halifatul Mesiha I r.a. On je mislio da je
ovo krajnje nevjerovatna stvar. Kasnije, nakon što je Sahibzada Mirza
Wasim Ahmad sahib umro, i Huzur ga je odredio za predsjednika
Sadr Anðuman Ahmadija, on je proèitao u ’Tareek e Ahmadija’ da je
Hazreti halifatul Mesih I r.a. bio prvi predsjednik Anðuman Ahmadija.
Imao je veliku vezu Èasnim Kur’anom i sam je uèio hafizluk. Išao bi
u podrum kuæe i uèio napamet Kur’an. Kasnije su njegovi roditelji,
videæi njegov entuzijazam, organizovali uèitelja da mu pogne. Imao
je savršenu poslušnost Halifatu, krajnje odanu predanost i posebnu
povezanost s dervišima Kadiana. Redovno je obavljao tahad‘ud
namaz i u dane ðelse je vodio tahad‘ud namaz. Jedanput dok je
prisustvovao svadbenoj proslavi nekog roðaka, pitali su ga, zbog
njegovog svjetskog polo‘aja, da uèi nikah. On ovo nije primio
ljubazno i rekao je da, dok je murabi sahib (imam) bio prisutan nije
bilo u redu da on uèi nikah. Nakon zavjeta povodom stogodišnjice
Halifata 2008. godine, njegov stav prema prenošenju poruke se jako
promijenio i uvijek je bio zauzet u tome. Posebno je imao e-mail
raèun napravljen za ovu svrhu. On je neprestalno obavljao
istra‘ivaèki posao o Sunèevom i Mjeseèevom pomraèenju. Poslije
svog Anðuman posla išao bi murabbi sahibu da radi ovo istra‘ivanje
na kompjuteru. Bio je duboko zainteresovan za posmatranje zvijezda
i Mjeseca. Bi je meðu ’Ulil Albab’ (ljudima od razumijevanja, kao u
3:191). Zatim je Huzur govorio o njegovom djedu koji je prvi primio
Ahmadijat u porodici poslije èitanja knjige ’Filozofija uèenja islama’.
Hafiz Salih sahib je imao krajnje poniznu narav. Njegov sin je prenio
kako je jedanput na sebi imao crvenu košulju dok je bio na
‘eljeznièkoj stanici u Delhiju. U Indiji nosaèi na ‘eljeznici oblaèe
crvene košulje. Neka porodica je greškom mislila da je on nosaè i
pitali su ga da im ponese kofere. On je to uèinio. Kad je ova porodica
htjela da plati za uslugu on je objasnio da nije bio nosaè i da im je
pomogao zato što su to tra‘ili. Porodica je bila veoma postiðena.
Huzur je rekao da je došao na ðelsa salanu (VB) u 2003. godini i
nije se osjeæao dobro i, premda aran‘man prijevoza sa aerodroma
nije bio kako treba i smještaj takoðer nije bio odgovarajuæi, on uopæe
nije prigovarao. Da Allah èuva njegovu djecu èvrstim na vrlinama i
bude njihov Pomagaè i Zaštitnik.
34
Huzur je najavio još jednu d‘enazu u odsustvu, za gosp.
Muhammed Said sahiba. On je trenutno ‘ivio u Kanadi i umro je u
avionu na putu za Pakistan. Slu‘io je kao poèasni murrabi u
Vankuveru, Kalgari. Uz to je slu‘io kao generalni sekretar u Kanadi,
takoðer kao predsjednik odbora kadija kao i sekretar Oporuke.
Takoðer je radio na izdavanju magazina Ahmadija Gazette i
koordinator za Vakf-e-Nau i uzeo uèešæe u projektu francuskog
prijevoda Kur’ana na kuebec. Kad je hazreti Halifatul Mesih r.a.
najavio Beyutul Hamd projekat on je izrazio ‘elju da plati 100.000
u ime svoje porodice. No, on je otišao za Kanadu. Tako da je, u toku
izgradnje Baitul Selam d‘amije tamo, u ime svoje porodice dao
donaciju od 100,000 dolara. Takoðer je dao velikodušne doprinose
za objavljivanje Kur’ana na dva prevedena jezika. Da Allah uzdigne
njegov polo‘aj i bude Pomagaè i Zaštitnik njegove djece.