Hutbe 2011.

Hutbe 2011 – 01. 04. 2011. – Poslušnost državi;


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

(Napomena: Naš tim ’Alislam’ preuzima punu odgovornost za
bilo kakve greške ili nerazumijevanje u kratkom sadržaju ove hudbe).

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Huzur je u svojoj današnjoj hudbi petkom izlagao o poslušnosti
dr‘avi, i rekao je da danas ‘eli ponoviti ono što je spomenuo prije
nekoliko sedmica u pogledu upute da èinimo dove za svijet islama.
On je tra‘io od Ahmadi muslimana da mole Allaha da muslimanskim
voðama dadne razum tako da muslimanske zemlje budu saèuvane
od poraza. Uz to, poruka masama je bila da trebaju izbjeæi da postanu
‘rtvom ekstremista i ljudi izvana. Huzur je rekao da su Ahmadi
muslimani, s Bo‘ijom milošæu, razumijeli da je dova jedino ’oru‘je’
3
4
i oni ne uèestvuju u ‘estokim protestima. Meðutim, ponekad padne
na pamet misao koliko strpljenja èovjek mora pokazati prema
pogrešnoj politici tirana. U nekim Afrièkim zemljama su pitali o tome
kakva treba biti reakcija prema takvim voðama, na primjer, kao što
je sadašnja situacija na Obali Slonovaèe. Do koje mjere Ahmadi
muslimani trebaju uèestvovati u radikalnoj reakciji javnosti ili
demonstracijama protiv vlade. Huzur je rekao da èak neki obrazovani
ljudi nisu razumjeli duh njegove poruke. Ponekad, oni ‘ele da imaju
odreðen odgovor o tome da li mogu uèestvovati u misiji da nasilno
uzmu svoja prava i takoðer koliko tlaèenja trebaju podnositi.
Huzur je organizovao sastanak sa Arapima (u Londonu) gdje je
gospodinu Haani Tahiru detaljno objasnio u pogledu afrièkih nacija
koje govore arapskim jezikom, kakvo treba biti ponašanje Ahmadi
muslimana u sadašnjoj situaciji. Huzur je takoðer dao nalog da ove
njegove naredbe trebaju pismeno biti poslane zemljama kojih se to
tièe, radi boljeg razumijevanja. Meðutim, sudeæi po nekim pismima
i pitanjima, izgleda da neki ne razumiju gledište Ahmadija D‘emata
u ovom pogledu – gledište koje je bazirano na Kur’anu, hadisima i
govoru Obeæanog Mesije a.s. Prema tome, Huzur je osjeæao potrebu
za daljim objašnjenjem s ciljem da umanji sve sumnje.
Huzur je rekao da Kur’an ka‘e, i ovaj dio ajeta se uèi svakog
petka:
“Allah… zabranjuje bestidnost, i ru`an govor i prekoraèenje (oèito
zlo).” (16:91)
Obeæani Mesija a.s. je objasnio arapsku rijeè Bagh’i (prekoraèenje)
da oznaèava pretjeranu kišu koja uništava ‘etvu. Huzur je objasnio
da ovo znaèi ko umanjuje du‘na prava ili prekoraèuje u zakonitim
pravima. Allah zabranjuje oboje; ni upravljaè ni mase ne smiju
umanjivati ni prekoraèivati u ovom pogledu, ako to èine, oni
prekoraèuju granice koje je Allah postavio. Pošto ovih dana mase
poduzimaju oštre korake protiv vlada, Huzur je ‘elio odgovarajuæe
osloviti ovaj predmet. Hadisi nas obavještavaju da, èak ako voða
nije u pravu, poruka koja je nareðena je da budemo strpljivi. Èasni
Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Poslije mene vidjet æete nepravdu, ugušena
prava i da je drugima data prednost nad vama. Vidjet æete stvari koje
5
osuðujete.” Kad su ga pitali kakva je naredba u takvim okolnostima,
Poslanik s.a.v.s. je odgovorio: “Dajte im (voðama) njihova prava a
tra‘ite od Boga svoja prava.” Èasni Poslanik s.a.v.s. je takoðer rekao:
“Ko god nešto ne odobrava što su uradili upravljaèi treba biti strpljiv,
jer ko god je neposlušan upravljaèu èak koliko jedan pedalj umrijet æe
smræu neznanja (d‘ahilijeta).” Jedan je èovjek došao Poslaniku s.a.v.s.
i prigovarao da je on odredio tog i tog kao upravljaèa, a da nije
odredio njega, na što je Poslanik s.a.v.s. odgovorio: “Poslije mene
vidjet æete da je drugima data prednost nad vama ali trebate biti strpljivi
do Sudnjeg dana.” Jedanput su pitali Poslanika s.a.v.s. kako ljudi
trebaju reagovati ako im je nametnut nepravedan upravljaè. On nije
odgovorio, pa su ga ponovo pitali i on je ponovo odbio da odgovori.
Kad je bio zapitan treæi put odgovorio je da u takvim situacijama
treba da se pokore upravljaèu: ’On æe biti odgovoran za du‘nosti koje
su mu date dok æe potèinjeni biti odgovorni za du‘nosti koje su na
njima.’ Jedanput je Poslanik s.a.v.s. uzeo zavjet odanosti (Bai’at)
poslije èega je rekao da kad jednom neko bude odreðen za upravljaèa
onda se s njim ne treba svaðati ukoliko javno ne èini kufr (nevjerovanje)
i za ovo oni (ljudi) imaju dokaz od Boga.
Huzur je objasnio da gornje navedeno objašnjava da je buna protiv
vlade protivna šerijatu. Huzur je rekao da vehabi škola mišljenja i
drugi ekstreman pogled iz ovog hadisa zakljuèuju da, ako voða èini
oèit kufr, treba mu biti silom oduzeto vodstvo. Oni izdaju strogo
obavezujuæu fetvu (ukaz) da su takoðer kafiri oni koji ne priznaju
kafirima ljude koje su oni proglasili kafirima. Huzur je rekao da
ovaj hadis spominje poslušnost a ne upuæuje na bunu.
Huzur je rekao da u našem D‘ematu ima jedan primjer
’neposlušnosti’ zemlji a to je u Pakistanu gdje nam je reèeno da sebe
ne nazivamo muslimanima, niti da uèimo Kur’an, niti izgovaramo
kelimei šehadet, niti da nazivamo islamski pozdrav ’selam’ itd. Ovo
je za nas religijska stvar i mi u ovome ne trebamo poslušati. Zaista,
mi ne di‘emo bune i dr‘imo se svih drugih zakona zemlje. Huzur je
u daljem objašnjavanju ovog hadisa naveo tumaèenje imama
Nawawia r.a. On je rekao da kufr ovdje oznaèava grijeh, dodajuæi da
ako se kod vlade otkrije nešto pogrešno, stvar treba podiæi na
istinoljubiv naèin, ali ne smije biti prijestupa, èak i ako su oni koji
6
upravljaju ugnjetaèki tirani. Suprotno ovome danas su ’obje strane’
u sukobu i musliman ubija muslimana.
Huzur je citirao slijedeæi hadis: “Primjer onih koji se dr`e Bo`ijih
pravila (hudud) i onih koji ih krše je kao sluèaj nekih koji su bacali
kocku za svoje mjesto na brodu. Kao rezultat neki su sjedili na gornjoj
a drugi na donjoj palubi. Kad su ovi s donje palube trebali vodu morali
su se popeti na gornju da bi donijeli vodu što je stvaralo neugodnost
ljudima tamo. Jedna osoba sa donje platforme je poèela bušiti rupu na
dnu broda i ljudi s gornje su ga pitali šta radi na što je on odgovorio:
’Kad idem gore da dohvatim vodu, vi ste u neugodnosti, a ja ne
mogu bez vode.’ Tako, ako ga oni na gornjoj palubi zaustave, spasit
æe i njega i sebe od potapanja. Ako ga puste da napravi rupu na dnu
broda, ubit æe i njega i sebe.” Neki ljudi iz ovog hadisa zakljuèuju da
ako oni koji èine zlo budu zaustavljeni silom to nije ispravno, i stvara
nered. Ako ovo razumijemo da znaèi bunu protiv dr`ave, onda je to
opreèno rijeèima Èasnog Poslanika s.a.v.s. Ovaj hadis znaèi da je
opravdavajuæe zaustaviti bunu; meðutim,ovo nije primjenjivo gdje
je u pitanju dr`ava. Èasni Poslanik s.a.v.s. nije mogao reæi nešto što
je opreèno Kur’anu. On je rekao: “Ako vidite nešto što osuðujete trebate
to otkloniti rukom, ako nemate snage za ovo, uèinite to svojim govorom
a ako nemate snage za ovo, onda to uèinite svojim srcem a to je
najmanje vjere.” Huzur je rekao da je imam Mullah Ali Kari objasnio
ovaj hadis ovako: naredba da se ’to otkloni rukom’ je za upravljaèe,
naredba da to uèinimo svojim ’govorom’ je naredba za ulemu (vjerske
uèenjake), a naredba da nešto ne volimo otklonimo svojim srcem je
za mase koje vjeruju. Huzur je rekao da je ovo fino objašnjenje ovog
hadisa i što se tièe toga i raniji hadis o brodu, da samo oni koji su na
vlasti imaju pravo da zabrane drugima. Ako svako poène zabranjivati
jedan drugom nastat æe nered.
A Kur’an nam govori:
“…a Allah ne voli nered.” (2:206)
i kao što je ranije spomenuto:
“Allah… zabranjuje bestidnost i ru`an govor i prekoraèenje (oèito
zlo).”
7
Huzur je rekao da imamo primjer Bo‘ijih poslanika i njihovu
poslušnost dr‘avi. Hadisi nas obavještavaju da je na svijet došlo 124
000 poslanika. Kur’an spominje 20 do 25 poslanika i niko od njih
nije rekao ništa protiv upravljaèa zemlje u svjetskim stvarima ili èak
poduzeo demonstracije sa svojim sljedbenicima. U terminima
religijskih vjerovanja svi poslanici su otvoreno opovrgli vjerovanje
upravljaèa svojih oblasti i u potpunosti raširili istinska vjerovanja.
Primjer hazreti Jusufa a.s. se èesto navodi u ovom pogledu. Kur’an
ka‘e:
“Mi tebi objavljujemo ovaj Kur’an i time ti objašnjavamo najljepše
historijski potvrðene dogaðaje, a prije toga si ti bio meðu
nemarnim (o tome).” (12:4)
Huzur je rekao da sura Jusuf sadr‘ava pripovijest ‘ivota hazreti
Jusufa a.s. a da je kratki sadr‘aj ovoga da je on bio ministar financija
u vladi paganskog kralja Egipta, faraona. Da je kralj mislio da mu
hazreti Jusuf nije odan i da je bio popustljiv u, Bo‘e saèuvaj,
licemjernom putu, on ga nikada ne bi odredio za ministra. Èak je
uvredljivo i zaèeti takvu ideju o hazreti Jusufu a.s. Allah ka‘e u
Kur’anu:
“Tako smo Mi napravili plan za Jusufa. Za njega nije bilo moguæe
da zadr‘i svoga brata po kraljevom zakonu, da Allah nije htio.”
(12:77)
Zakon kralja Egipta nije dozvoljavao da hazreti Jusuf zadr‘i svog
brata tamo. Tako je Allah htio da u bisagama njegovog brata ostane
kraljeva èaša za mjerenje i nakon pretrage su je tamo našli. Ovo
pokazuje da je hazreti Jusuf a.s. bio odan zakonima paganskog i
idolopoklonièkog kralja Egipta ali on se njemu nije povinovao u
religijskim stvarima. Allah ka‘e u Kur’anu:
“O vjernici! Pokoravajte se Allahu, i pokoravajte se Poslaniku i
onima koji imaju vlast nad vama. A ako se u bilo èemu razilazite
(sa onima koji imaju vlast), uputite takvu stvar Allahu i
Poslaniku ako uistinu vjerujete u Allaha i Sudnji dan. Ovo je
najbolji naèin i najbolje po ishodu.” (4:60)
8
U objašnjavanju ovog ajeta, Obeæani Mesija a.s. je rekao da on
nareðuje da se pokoravamo Bogu, Poslaniku i upravljaèu. On je
takoðer rekao: “O muslimani, ako imate ikakvo uzajamno neslaganje
povjerite tu stvar na presudu Allahu i Njegovom Poslaniku. Ako vjerujete
u Sudnji dan, zauzmite ovaj put, jer ovo je najbolja interpretacija.”
Huzur je objasnio da Bo`iji sud i sud Njegovog Poslanika, kao što je
ranije spomenuto, nije da ustajemo protiv, bez obzira s kakvom
vrstom ovosvjetske situacije se suoèili.
Obeæani Mesija a.s. je rekao: “Èasni Kur’an ka`e: ’Budite poslušni
Allahu, i Njegovom Poslaniku i onima koji su na vlasti nad vama.’ U
ovome je jasna naredba da budete poslušni ’onima koji su na vlasti
nad vama’. Ako neko ka`e da u ovome nije ukljuèena vlada, to je
njihova jasna greška. Šta god vlada radi unutar Šerijata ukljuèeno je
u ovom pogledu.“ On je rekao: “Ako je upravljaè ugnjetaè nemojte ga
kritikovati, umjesto toga, popravite sebe. Allah æe ga zamijeniti ili ga
uèiniti pobo`nim. Bilo koja teškoæa koja zadesi je zbog èovjekovih liènih
loših djela… moj savjet je samo ovo: da postanete uzor vrlina na svaki
naèin. Nemojte prisvajati Bo`ija prava i prava ljudi.”
Objašnjavajuæi isti ajet hazreti Halifatul Mesih II r.a. je rekao da
neki muslimani pogrešno zakljuèuju da je ovaj ajet samo o
muslimanskim upravljaèima. On je rekao da je ovo protiv pravila
Kur’ana i ovdje znaèaj nije o istovjernicima. Allah se obraæa
nevjernicima u Kur’anu:
“… Zar vam nisu došli poslanici izmeðu vas…” (6:131)
Prema tome nije neophodno da zakljuèak bude o istovjernicima.
Naredba je da se pokoravamo onima koji upravljaju u našoj zemlji.
Ako postoji neslaganje sa dr‘avom, to treba biti povjereno Allahu i
Njegovom Poslaniku. Hazreti Halifatul Mesih II r.a. je rekao da
pripovjedanje o hazreti Jusufu a.s. u Kur’anu svjedoèi da je
neophodno pokoravati se upravljaèu bez obzira koje je religije.
Huzur je rekao da u situaciji gdje postoji neslaganje sa upravljaèem
i masama, bez obzira na religiju, naredba Èasnog Poslanika s.a.v.s.
je: “Ja vam nareðujem da imate strah od Boga i da vaš put bude
pokornost èak i ako je vaš upravljaè crni rob. Oni koji mene nad`ive
9
do`ivjet æe veliko neslaganje meðu ljudima. U takvo vrijeme, ja vam
nareðujem da praktikujete moj put i poslije mene, put mojih ispravno
upuæenih Halifa. Dr`ite se èvrsto ovog puta baš kao što se nešto dr`i
èvrsto zubima, dr`ite se ovog puta i nikada nemojte napustiti put koji
je moj ili put koji je put mojih ispravno upuæenih Halifa.”
Huzur je objasnio da trebamo biti poslušni upravljaèu èak i ako
je nepravedan i trebamo upuæivati dove Allahu da se popravi. Ahmadi
muslimani trebaju zapamtiti uvjete zavjeta odanosti (bai’ata). Drugi
uvjet je:
’Da æe se uzdr`ati od neistine, bluda, brakolomstva, grijeha oèiju,
razvrata, razuzdanosti, okrutnosti, neiskrenosti, nereda i bune; i
da neæe sebi dozvoliti da bude zaveden strašæu, koliko god jaka
bila.’
A èetvrti uvjet je:
’Da pod nagonom bilo kakve strasti neæe izazvati štetu nikakvom
Bo`ijem stvorenju niti svojim jezikom ni rukama niti bilo kojim
drugim sredstvima.’
Obeæani Mesija a.s. je rekao da je uništavanje mira gore od
ubijanja. On je rekao da je uèestvovanje u štrajku itd., na koled‘ima
i univerzitetima protivno našem uèenju i to je kao uèestvovanje u
buni. Hazreti Halifatul Mesih I r.a. je rekao da je za muslimane
neophodno da budu poslušni onima koji su na vlasti nad njima; i
ako neko na vlasti radi nešto protiv Bo‘ije naredbe ili naredbe
Poslanika s.a.v.s. onda ga ne treba poslušati ili se treba iseliti.
Huzur je rekao da neki stavljaju pod pitanje miting koji je hazreti
Musleh Maud r.a. organizovao u potporu ljudi Kašmira i smatraju
da je ta stvar jednaka s bunom. Meðutim, ovaj postupak je bio da se
ljudima Kašmira daju njihova prava i nije zahtijevao nikakvu pobunu.
Ovdje je pa‘nja skrenuta prema uzimanju imetka ljudi Kašmira gdje
je cijeli prihod uzimao Rad‘a. Kad je hazreti Musleh Maud r.a. bio
pitan šta treba biti stajalište Ahmadi muslimana o štrajku 1929.
godine, on je rekao da oni ne trebaju uèestvovati u tome ali mogu
uèestvovati u mitinzima kako je to vlada dozvolila. Njemu je bilo
reèeno da ako Ahmadi radnje ostanu otvorene oni budu batinjani
da ih zatvore. On je nalo‘io da treba obavijestiti policiju, ako su oni
10
voljni da obezbjede zaštitu, radnje mogu biti otvorene, inaèe ne. On
je rekao: “Štrajk izaziva gubitak i za kupca i za trgovca. Mi nikada ne
mo‘emo saraðivati s onima koji savjetuju kršenje zakona zato što je
to protiv naše vjere. Nije va‘no koliko su strašno Ahmadi muslimani
proganjani, zakon Šerijata i zakon zemlje se ne smiju prekršiti.”
Huzur je rekao da je prouèio djelimièno ajet 2:206, a cjelovit ajet
glasi:
“A kad je na vlasti, on hoda tamo-amo Zemljom da stvara nered
na njoj i uništava usjeve i potomstvo; a Allah zaista ne voli nered.”
(2:206)
Huzur je objasnio da ovaj ajet upozorava nepravedne upravljaèe.
Kur’an ne upravlja samo mase, on takoðer nareðuje upravljaèima i
govori im da ne budu oholi o svojoj moæi i nepravedni. U sadašnjem
stanju stvari ista se prièa mo‘e èuti sveobuhvatno, da su nacionalni
prihodi opljaèkani i da su mase lišene svojih prava. Kako je ‘alosno
da su oni koje je Allah obavijestio o tome svemu ti koji èine ova
zlodjela. Oni na vlasti imaju veliku odgovornost nad svojim narodom
i neispunjavanjem svojih odgovornosti ovi upravljaèi stvaraju nered
a Allah jako osuðuje nered. Muslimanske voðe trebaju slijediti korake
uzora koji su tamo za radi njih.
Hazreti Omer r.a. je upravljao na naèin da su ljudi (ne samo
muslimani) zabrinuti u toku kršæanske uprave ‘eljeli da se vrati
muslimanska uprava. Ono što je potrebno je bogobojaznost, koja
danas ne postoji meðu muslimanima – ni meðu upravljaèima ni
masama. Jasna naredba za Ahmadi muslimane je da se zaštite od
nereda i da krajnje iskreno uèe dove; Allah æe jednog dana poslušati
iskrene dove. I ako su njihovi upravljaèi nepravedni, oni æe se izbaviti
od njih. U buduænosti, promjene koje su u pokretu mogu donijeti
mir na privremenim osnovama ali to neæe biti za stalno. Kad je moæ
steèena kroz prijestup ili kroz revoluciju, poslije nekog vremenskog
perioda vraæaju se opresorske vlade. Zato, takoðer uèite dove da
Allah nikada nad nama ne nametne ugnjetaèke vlade. Da Allah uèini
da muslimanski svijet prepozna svoja prava i obaveze i tako predstave
svijetu prelijepa uèenja islama.
Zatim je Huzur najavio nekoliko d‘enaza u odsustvu koje æe
klanjati poslije d‘ume namaza. One su za:
11
Gospoðu Amtul Wadood, ‘enu gospodina Syed Abdul Hai Šah,
Nazir Iša’at Anðuman Ahmadija u Rabvi koja je prije nekoliko dana
umrla u Rabvi. Imala je 72 godine, bila je predan Ahmadi
muslimanka, majka gospodina Ahmad Jahje, predsjednika Humanity
First (Humanitarne organizacije).
Gospodin Muhammed Saeed Ašraf koji je umro u Rabvi poslije
saobraæajne nesreæe. Bio je odveden u bolnicu, ali je poslije nekoliko
minuta nakon što je tamo stigao,umro.
Gospoða Naeema Begum, umrla je u Ohio, SAD. Ona je bila kæerka
dr. Hašmatullah Khana, posebnog doktora hazreti Halifatul Mesiha
II r.a. Imala je vrlo iskrenu vezu sa Halifatom od vremena drugog
Halifata do sada.
Gospodin Naeem Ahmad Waseem koji je umro 6. marta u SADu.
On je obavljao posao na obezbjeðenju sa hazreti Halifatul Mesihom
III prije nego što je on postao halifa. Bio je iskren Ahmadi musliman
i slu‘io je Ansar (organizaciju) u SAD-u. Prije nekoliko mjeseci imao
je srèani udar. Prva stvar nakon što se vratio k svijesti bilo je da pita
o a‘uriranju èlanarine skupljene za d‘amiju. Huzur je èinio dove da
Allah uzdigne polo‘aj umrlih i da njihove vrline istraju u njihovoj
djeci.