Hutbe 2011.

Hutbe 2011 – 20. 05. 2011. – Ogromna moć namaza, dove i veze s Bogom;


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi
nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

(Napomena: Naš tim ’Alislam’ preuzima punu odgovornost za
bilo kakve greške ili nerazumijevanje u kratkom sadržaju ove hudbe).

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

Tekst

Mi ne mo‘emo dovoljno zahvaliti Allahu za Njegov blagoslov što
je poslije dugog perioda mraka poslao istinskog i revnog predanika
Èasnog Poslanika s.a.v.s. i Imama ovog doba – kao što je bilo
predskazano. Najbolji naèin da nastojimo i zahvalimo Allahu bit æe
da èitamo proglase i pisanja onoga koji je odreðen od Boga, da se
zamislimo nad njima i uèinimo ih dijelom svog ‘ivota. Allah ka‘e u
Èasnom Kur’anu: ’…i budite sa iskrenim.’ (9:119) Najljepša
manifestacija èuvanja društva s ’iskrenim’ bila je kad su ashabi Èasnog
Poslanika s.a.v.s. stekli blagodat od plemenitog društva Èasnog
Poslanika s.a.v.s. i tako nam prenijeli njegov savjet.
Onda je došla era njegovog revnog predanika, koji je napisao
brojne knjige objašnjavajuæi ljepotu islamskih uèenja i kroz njih je
dokazao superiornost islama nad drugim religijama. On je odr‘ao
mnoge skupove sa svojim ashabima. Neki su bili mali, druge veliki.
Uz to su tu bili govori koje je odr‘ao na godišnjim skupovima-ðelsi
salani. Ovaj materijal nije dostupan u njegovim knjigama, ali su ovi
ashabi primili njihovu dobrotvornost i novine D‘emata iz tog
vremena saèuvale su ove proglase. Mi smo takoðer zahvalni onima
koji su sjedili na ovim skupovima, postavljali pitanja i saèuvali ova
izlaganja puna mudrog razumijevanja i prosuðivanja, koje mi sada
mo‘emo èitati i u svojoj zamisli biti dio skupa Obeæanog Mesije a.s.
Danas je Huzur objasnio neke od ovih savjeta iz skupova
Obeæanog Mesije a.s. u pogledu namaza, dova i povezanosti sa
Allahom. Objašnjavajuæi dovu u svom govoru na ðelsi 1907. Obeæani
Mesija a.s. je rekao da je Allah zapoèeo Kur’an s dovom i završio ga
s dovom. Ovo oznaèava da su ljudi slabi i ne mogu se oèistiti bez
Allahove milosti. Dok Allahova pomoæ i potpora ne doðu, osoba ne
mo‘e napredovati u pobo‘nosti.
Kao što hadis navodi: Sve je be‘ivotno osim onoga kome Allah
dadne ‘ivot. Sve je u zabludi osim onoga koga Allah upuæuje. I sve
je slijepo osim onoga kome Allah dadne vid.
Dok nema Bo‘ijeg blagoslova, jaram duboke ljubavi ovog svijeta
ostaje da visi oko èovjekovog vrata. Samo su oni spašeni od ovoga
na kojima je Bo‘ija milost; ali trebate zapamtiti da Allahova
dobrotvornost takoðer poèinje s dovom.
20
U pogledu oslobaðanja od zlih nagovora u toku namaza, Obeæani
Mesija a.s. je rekao: ‘Kakva bi vrsta dove bila ako èovjek izgovara
rijeèi: ’Uputi nas na Pravi put’ (1:6) dok zamišlja i misli o sklapanju
poslovnih odnosa. Ukoliko Bogu nije data prednost nad svemu
drugom, namaz je samo gubitak vremena.
U govoru 1906. godine Obeæani Mesija a.s. je rekao: “Namaz je
dova koja se podnosi Allahu u bolu i goreæim plamenom u srca, tako
da se oslobodimo loših misli i zlih planova, i da bude utemeljena
pobo`na ljubav i èist odnos, i da èovjek bude u stanju da se dr`i
Allahovih naredbi. Rijeè ’namaz’ pokazuje da istinski namaz nije onaj
koji je obavljen samo jezikom nego uz to mora postojati gorenje i vrelina
(pr`enje) i da budemo progutani vatrom. Svemoguæi Allah ne prima
namaz dok klanjaè u vrijeme namaza ne stigne do jedne vrste smrti…”
(Bit islama, tom II, str. 296)
Objašnjavajuæi zahtjeve namaza, Obeæani Mesija je rekao da
namaz treba biti takav da uèini: ’Da se srce topi a duša teèe na Bo`ijem
pragu s bolom i nemirom usaðenim u njoj…i da osoba ne bude u `urbi
i nestrpljiva, zapravo nastavlja klanjati sa strpljenjem i ustrajnošæu.
Onda se mo`e oèekivati da æe ova dova biti primljena.’
Obeæani Mesija a.s. je takoðer rekao: ’Namaz je molitva na vrlo
visokom nivou, ali ljudi to ne cijene kako treba. U ovo doba mnogi
muslimani su predani èestom ponavljanju pobo`nih formula… Za
tragaèa ni jedna od ovih novotarija i izuma nije ni od kakve koristi u
poreðenju s namazom. Vladanje Èasnog Poslanika s.a.v.s. bilo je da bi
u vrijeme teškoæe ustao na namaz i èinio dove u namazu. Moje iskustvo
je da èovjeka ništa ne pribli`ava toliko Allahu kao namaz. Razlièiti
polo`aji namaza pokazuju poštovanje, poniznost i mehkoæu. Na kijamu
(stojeæem polo`aju) klanjaè stoji sa savijenim rukama kao što sluga
stoji s poštovanjem pred svojim gazdom i kraljem. Na ruku’u
(saginjanju) klanjaè se saginje u poniznosti. Vrhunac poniznosti u
namazu je dostignut na sed`di (padanju licem na tle), što pokazuje
krajnju bespomoænost.’ (Bit islama, tom II, str. 296-297)
Obeæani Mesija a.s. je rekao: ’Dova Allahu treba biti uèinjena sa
krajnjom blagošæu i ljubavi da nam Allah, baš kao što nam je dao
plodove i razna druga zadovoljstva, dadne da okusimo zadovoljstvo
21
obo`avanja i namaza. Osoba pamti ono što je probala.’ Obeæani Mesija
a.s. je dalje objasnio da su ljudi nemarni o namazu zato što ne znaju
o zadovoljstvu i u`itku namaza.
Obeæani Mesija a.s. je rekao da je ustrajnost uvjet za primanje
dove. On je takoðer rekao da nije mudro obavljati namaz samo kao
ritual zato što je Allah ovako osudio takve klanjaèe: ’Zato teško onim
klanjaèima’ (107:5), a da i ne govorimo da æe njihova dova steæi
primanje. Ovo je reèeno o onima klanjaèima koji nisu upoznati o
znaèenju namaza. Ashabi Èasnog Poslanika s.a.v.s. vrlo dobro su
znali arapski jezik i veoma su cijenili stvarnost toga ali je za nas
va`no da razumijemo znaèenja dova koje uèimo u namazu. U ovome
nema nikakve koristi Bogu, zapravo je to korisno èovjeku da mu je
data prilika i èast da se obraæa Bogu. I ovo ga mo`e izbaviti iz mnogih
vrsta problema. Obeæani Mesija a.s. je rekao da je bio zaèuðen da
ima ljudi koji svoje dane i noæi `ive bez shvatanja da imaju Boga.
On je rekao da je to od njega va`an savjet koji je `elio da ljudi
poslušaju; i rekao je: ’`ivot prolazi, odbacite nemar i prihvatite
poniznost. Molite Allaha u osami da On èuva `ivom vjeru i da On bude
zadovoljan s vama.’
Na skupu 1907. godine bilo je spomenuto neslaganje izmeðu
dvoje ljudi. Izmeðu ostalih savjeta, Obeæani Mesija a..s je rekao:
’Dokle god srce nije èisto, dova ne stièe primanje. Èak i ako imate zlobe
prema jednoj osobi o nekoj ovosvjetskoj stvari vaša dova ne mo`e biti
primljena. Trebate vrlo dobro zapamtiti da nemate neprijateljstva ni
sa kim nad ovosvjetskim stvarima. Koju va`nost ovaj svijet i njegove
stvari imaju da bi osoba imala neprijateljstvo u pogledu njih?’
U 1908. u toku jutarnje šetnje Obeæani Mesija a.s. je rekao
savjetujuæi svoje ashabe: “Za neke ljude to na jedno uho uðe a na
drugo izaðe. Oni ne uzimaju k srcu ove stvari i bez obzira koliko se
savjetuju to nema nikakvog uticaja na njih. Zapamtite da je Allah
neovisan i svi Njega mole. Ukoliko dova nije podnesena ponavljajuæi i
u obilju, i sa mehkoæom srca, Allaha nije briga… ukoliko u dovi nema
iskrene brige ona je nedjelotvorna i besplodna. Briga je uvjet za primanje
dove. Kao što je reèeno:
’Ili ko je Taj ko prihvata dovu uznemirene osobe kad ga ona
poziva, i uklanja zlo…” (27:63)
22
Na skupu u Lahoru gdje su neahmadi takoðer bili prisutni Obeæani
Mesija a.s. je odr‘ao dugaèak govor o dovi, u toku kojeg je rekao:
“Istinski znaèaj islama je da ono što voli èovjek stavlja iza onoga što
Allah voli. Meðutim, istina je da se ovaj polo‘aj ne mo‘e postiæi svojom
moæi, iako nema sumnje da je èovjekova obaveza da èini napore za
ovo. Istinski i stvarni uzrok da se postigne ovaj polo‘aj je dova. Èovjek
je slab, ukoliko ne stièe snagu i pomoæ od dove, on ne mo‘e putovati
ovim teškim putem. Sam Allah je rekao u pogledu èovjekove slabosti i
nejakosti: ’…jer èovjek je stvoren slab.’ (4:29) Prema tome, isprazna
je zamisao tvrditi, uprkos takve slabosti, sticanje tako uzdignutog
polo‘aja kroz svoju vlastitu snagu. Za ovo postoji ogromna potreba za
dovom; dova ima ogromnu snagu i rješava velike teškoæe, i èovjek prelazi
izazovne puteve s krajnjom lahkoæom. Dova je kanal koji upija onu
moæ i korist koja dolazi od Allaha. Onaj ko u obilju uèi dove, na kraju
privlaèi ovu blagodat. Zaista, dova sama za sebe nije Allahova volja.
Zapravo prvo trebaju biti stavljeni u rad svi napori i onda uèinjena
dova. Ne okoristiti se od planiranja i samo oèekivati korist od dove je
neznanje o etiketi (pravilu ispravnog djelovanja) dove i izaziva Allaha.
I samo se oslanjati na planiranje i smatrati da dova nije ništa ateizam
je/nevjerovanje. Dova je ogromna riznica. Ni jedna nesreæa neæe zadesiti
onoga ko ne napusti dovu.”
U toku skupa u Lahoru Obeæani Mesija a.s. je rekao da poslije
ispravljanja svog morala osoba treba nastojati i steæi Bo‘iju ljubav
kroz dovu, odbacujuæi svaku vrstu grijeha i zla. Èisteæi svu unutrašnju
èistoæu èovjek treba postati kao kap èiste tekuæine. Skupa s dovom,
takoðer treba napraviti planiranje da bi postigao svoj cilj. Allah voli
planiranje i napor, On ka‘e u Kur’anu: ’i koji planiraju va‘ne zadatke.’
(79:6)
Obeæani Mesija a.s. je rekao: “Primjer dobrog djela je kao ptica.
Ako ga èuvate u kavezu istine i iskrenosti, ostat æe, inaèe æe odletjeti. A
ovo se ne mo`e postiæi bez Bo`ije milosti. Allah ka`e:
’…Zato onaj ko `eli susret sa Gospodarom svojim neka èini dobra
djela, i neka nikoga ne pridru`uje u obo`avanju Gospodara
svoga.’’ (18:111)
23
Dobra djela ovdje znaèe da nema neèistoæe bilo kakve slabosti u
njima i da ona samo sadr‘e dobro. Tu nema ponosa, nabusitosti,
arogancije ili neke mjere sebiènih motiva, ili nade vezano za ljude. U
tolikoj mjeri da tu nema èak ni ‘elje za D‘ennetom ili D‘ehennemom
i da djela teku samo iz Bo‘ije ljubavi.”
U augustu 1904. Obeæani Mesija a.s. je rekao u Lahoru: ’Ima
mnogih koji samo rijeèima izgovaraju da Bog postoji no ako ih ispitate
otkrit æete da su ateisti. Zato što kad su okupirani ovosvjetskim stvarima
oni potpuno zaborave Bo`iju srd`bu i Njegovu velièanstvenost. Zato je
veoma va`no da kroz dovu tra`e od Allaha duhovno znanje. Bez ovoga
èovjekova vjera nikada ne mo`e biti potpuna. Nju æete postiæi sa
znanjem da postoji smrt u odvajanju od Boga. Dok molite Allaha da
izbjegnete grijeh nemojte zanemariti planiranje (u ovom pogledu).
Napustite sve one skupove i sastanke koji potièu na grijeh i uz to èinite
dove.’ Huzur je rekao da je to veoma va`no pogotovu za mlade ljude
da se ovoga dr`e i izbjegavaju sva takva mjesta koja potièu na grijeh.
Na skupu u 1904. godini u kojem su bili prisutni ljudi koji su tek
dali svoj zavjet bai’ata, Obeæani Mesija a.s. je rekao da èovjek radi
dove treba da ispita svoje srce – da li je naklonjeno prema ovom
svijetu ili prema vjeri. Jesu li njegove dove veæinom za svjetske
udobnosti ili da slu‘i vjeri. Ako otkrije da je u toku dana samo
zabrinut s ovim svijetom, onda je to situacija za ‘aljenje. On je rekao
da se èesto vidi da ljudi èine veliki napor da mole za ovosvjetske
stvari a razbole se u toku ovog procesa i neki èak dobiju mentalnu
bolest. Meðutim, ako je sve radi vjere, Allah nikada neæe dozvoliti
da propadnu.
U januaru 1908. Obeæani Mesija a.s. je rekao da imaju dvije vrste
dove. Jedna je koja se uèi na obièan naèin a druga je koja je dovedena
do krajnosti. Ova druga je stvarna dova. Èovjek treba da uèi dove
èak i ako nije suoèen sa teškoæama jer ne zna šta je Bo‘ija volja i šta
ga èeka u buduænosti. Prema tome dovu treba uèiti unaprijed tako
da budemo spašeni na vrijeme. Ponekad nesreæa zadesi na naèin da
osoba èak nema vremena za dovu. U tako teškim sluèajevima od
koristi bude dova uèinjena unaprijed.
Na drugom skupu Obeæani Mesija a.s. je rekao da ljudska fizièka
forma i njegovi udovi poma‘u jedan drugom. Zato je zaèuðujuæe da
24
ljudi ne razumiju koncept naveden u Kur’anu: ’… i poma‘ite jedan
drugom u dobroèinstvu i bogobojaznosti…’ (5:3) Da je Allah htio On
ne bi dao da Njegovi poslanici trebaju pomagaèe, ali doðe vrijeme
kad oni nemaju izbora nego da pozovu: ’… Ko æe biti moji pomagaèi
na Allahovom putu?’ (3:53) Nije zato što su oni u nu‘di, nego je
zapravo slava u takvom proglašavanju. Oni ‘ele da pouèavaju svijet.
Inaèe, oni imaju savršenu vjeru u Allaha i potpunu vjeru u Njegova
obeæanja. Oni su upoznati sa Allahovim obeæanjem: ’Mi æemo, zaista,
pomoæi Naše poslanike i one koji vjeruju – i u ovom ‘ivotu…’ (40:52)
Oni znaju da je Jedini Allah istiniti Pomagaè. Ovosvjetska pomoæ je
za njih beznaèajna, ali s ciljem da pouèe svijet opæenitom metodu,
oni osvajaju ovaj put.
Obeæani Mesija a.s. je rekao da je dova kao vrelo slatke vode i
vjernik se mo‘e zasitititi na njemu kad god ‘eli. Baš kao što riba ne
mo‘e pre‘ivjeti bez vode, slièno je dova za vjernika bez koje on ne
mo‘e ‘ivjeti. Najprikladnija prilika takve dove je namaz u kojem
vjernik nalazi u‘itak i slast. Glavni ishod dove je Bo‘ija blizina. Kad
dova vjernika stièe savršenu iskrenost i duboku predanost, onda
Allah ima milost i postaje njegov Prijatelj.
Objašnjavajuæi izvanredno vjerovanje Bo‘ijih poslanika u dovu,
Obeæani Mesija a.s. je rekao da su ogromne teškoæe koje zadese
Bo‘ije poslanike, ali one ih ne ra‘aloste zato što oni primaju Bo‘iju
pomoæ kroz dovu. Da obièni ljudi imaju èak mrvicu teškoæa i
proganjanja s kojima se suoèavaju Bo‘iji poslanici, oni bi bili uništeni.
Stotine hiljada ljudi postanu krvo‘edni neprijatelji Bo‘ijih poslanika,
pa ipak ih oni ne mogu pomesti u njihovoj misiji. Njihova ustrajnost
i rješenost su èudesni. Rješena odluènost i ustrajnost Èasnog
Poslanika s.a.v.s. bili su najveæe èudo meðu hiljadama njegovih èuda.
U jednom skupu, Obeæani Mesija a.s. je rekao da nam neprijatelji
prigovaraju samo zbog svog neprijateljstva. Oni glupavo tvrde da
Obeæani Mesija a.s. sjedi na jednom mjestu i ne obavlja svoj posao.
Oni ne shvataju da o Mesiji nije reèeno da æe podiæi sablju ili ratovati.
Umjesto toga reèeno je da æe nevjernici umrijeti kroz njegov ’dah’,
to jest, on æe sav svoj posao obavljati kroz dovu. On je rekao da bi,
kad bi znao da æe njegovo hodanje pomoæi, on ne bi ostao na jednom
25
mjestu èak ni jednog momenta. Rekao je kako je znao da se svi
njegovi ciljevi trebaju ostvariti kroz dovu i da dova ima ogromnu
moæ.
Obeæani Mesija a.s. je rekao da ga je Allah ponavljajuæi kroz dove
obavijestio da æe sve što treba biti ostvareno biti ostvareno kroz
dovu. On je rekao da je dova jedino oru‘je koje ima. Rekao je da što
god je tra‘io u privatnosti Allah uèinio oèitim. Rekao je kako bi Allah,
da je za njega bila odreðena borba, omoguæio sve pripreme i
planove. Pobo‘an je onaj ko razumije kako Allah sada ‘eli da vjera
napreduje.
Huzur je molio Allaha da nas osposobi da razumijemo ovaj
predmet dove i uèinimo to dijelom svog ‘ivota. Da uvijek, u
blagostanju i teškoæama, imamo Bo‘ije zadovoljstvo u vidu. Da
razumijemo duh odgovornosti dolaskom u zavjet bai’ata. Zaista je
velika odgovornost da naša svaka rijeè i djelo trebaju biti za Allahovo
zadovoljstvo. Da nas Allah osposobi da dadnemo prednost vjeri nad
ovosvjetskim stvarima.
Huzur je rekao da trebamo uèiti posebne dove za sigurnost
D‘emata; naši klevetnici poveæavaju svoje neprijateljstvo, da Allah
odbije o njihovu glavu sva njihova zla i zaštiti nas svakog momenta.
Huzur je proèitao slijedeæe dove:
’O Allahu! Mi Tebe uzimamo kao štit protiv neprijatelja i tra`imo
Tvoju zaštitu protiv njihovih zlih planova.’
’O moj Gospodaru, ja sam griješio! Ti me osveti.’
’O moj Gospodaru, sve Tebi slu`i. Onda me zaštiti i pomozi mi i
imaj milosti prema meni.’
’O moj Gospodaru, uèini da umrem kao musliman i pridru`i me
s pobo`nim.’
Huzur je molio Allaha da nas osposobi da posvojimo puteve
kojima je Obeæani Mesija a.s. ‘elio da idemo.