Hutbe 2011.

Hutbe 2011 – Blagoslovljeno i uspješno putovanje Evropom


Hutba, 21. 11. 2011.


Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulah-talah bi nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u tekstualnom formatu.

 

Tekst

Huzur je rekao da je oko mjesec dana bio na putovanju Evropom u obilasku Njemačke, Norveške, Holandije i Belgije u toku kojeg se, Božijom milošću, svakog momenta osvjedočio u Allahove blagoslove. Osim vjere i iskrenosti članova Džemata, bili su vidljivi bolji i veći napori drugih da razumiju islam i poprave odnos sa Džematom. To što je napredak Džemata veći od naših napora, zaista je samo kroz Božiju milost. Mi vidimo rezultate predstavljanja Obećanog Mesije a.s. i kroz njega propagiranje istinske poruke islama. Da su sve ovo bili samo ljudski napori, niko ne bi primijetio naš Džemat koji je sa svjetskog gledišta sasvim mali. Ovo su ispunjeni Allahovi proglasi. Kao što je Obećani Mesija a.s. rekao Allah je dao ogromna obećanja u pogledu našeg Džemata. On je rekao: ‘Ja znam da je Allah osnovao ovu misiju i ona raste i razvija se samo s Njegovom milošću. Činjenica je da ukoliko to nije Božija volja, tijelo ljudi ne može napredovati niti može rasti i razvijati se. Međutim, kad Allah hoće da nešto bude, tijelo ljudi je kao sjeme. Baš kao što niko ne može shvatiti mogućnost rasta u sjemenu i njegovim rezultatima prije vremena, napredak nacije se također može smatrati nemogućim.’ Huzur je rekao da je naš Džemat od Boga. Mi opažamo Allahovu pomoć i potporu svakog momenta i svjetski ljudi i naši klevetnici su time uzrujani. Ogromna je mržnja, kao što je Huzur nedavno skrenuo pažnju na to. Međutim, kao što nas je Obećani Mesija a.s. obavijestio, Božija je volja da će Džemat napredovati, neprijateljstvo drugih će biti uzalud i svaka osoba pobožne prirode doći će u okrilje Ahmadijata, islama. Huzur je rekao da će, kao što je tradicija, ukratko navesti o svom putovanju, a da će se detaljni izvještaji moći pročitatti u Al-Fazl novinama. Huzur je rekao, da svakako, naš Džemat ima koristi od Huzurovih putovanja, ali ljudi izvana koji su privučeni islamu se također okoriste od njih. Obrazovani ljudi, političari i drugi u vladi možda misle da Ahmadi muslimani daju svoju poruku radi svjetske prednosti ili da atmosferu naprave boljom.  Huzurov je osjećaj da su na većini mjesta ljudi željeli da od njega lično čuju šta je Ahmadijat. Svaki slijedeći sastanci proširili su mreže i dali priliki da uklonimo pogrešno razumijevanje o islamu. Huzur je rekao da je prije spomenuo da Njemački džemat čini posebne napore u širenju poruke i međusobnog djelovanja. Kao rezultat, naše predstavljanje i poruka se šire u Njemačkom narodu na ogromnoj skali. U Frankfurtu su mladi Ahmadi muslimani organizovali da se dvojica profesora sa univerziteta sretnu sa Huzurom. Omladina u Njemačkoj je veoma naklonjena širenju poruke. Profesori koji su došli da vide Huzura imaju doktorat i predaju islamske studije na univerzitetu. Oni znaju arapski jezik i imaju široko znanje o islamu. Jedan od njih je specijalizirao turski jezik. Oni su sa Huzurom razgovarali o islamskoj historiji. Huzur im je predložio da prošire čitanje pisanja historičara koji nisu toliko pod utjecajem zapadnih historičara, i da trebaju pogledati u Arapske historičare i proučavati hadise. Također im je preporučio da pročitaju prvi tom knjige o blagoslovljenom životu Časnog Poslanika s.a.v.s. koju je napisao hazreti Mirza Bašir Ahmad sahib koja je prevedena. Osim što je to biografija, ova knjiga također odgovara na mnoge prigovore koji su izneseni protiv islama. Huzur je molio da ova knjiga u cjelosti bude uskoro prevedena. Huzur je tražio da komentar Časnog Kur’ana u pet tomova kao i prvi tom naprijed spomenute knjige budu stavljeni u biblioteku univerziteta. Također je preporučio ovim profesorima da gledaju MTA, pošto kroz to mnogi ljudi pobožne prirode nalaze istinsko učenje islama. Ovi profesori su pitali Huzura, da li je ikada održana ikakva diskusija između našeg Džemata i Egipatskog univerziteta Al-Azhar. Huzur im je rekao da je prije nekoliko godina održana diskusija između profesora univerziteta Al-Azhar. Naš arapski tim je posebno pripremio knjigu, koja im je poslana, ali njihova srca su otvrdla. Huzur je rekao da je diskusija sa ovim profesorima (u Njemačkoj) bila duga i da su imali pozitavan dojam. Položeni su temelji dviju džamija u Frankfurtu. Na jednom otvaranju dvojica  gradonačelnika su poslali svoje zamjenike da ih predstavljaju. O islamu vlada tolika pogrešna obavještenost da je zamjenik gradonačelnika pitao Huzura o tome kako je čuo da je grijeh za nemuslimana da vidi ili čita Kur’an. Huzur mu je objasnio da je upravo čuo učenje Kur’ana i da je Časni Polsanik islama s.a.v.s. došao za cijeli svijet. Časni Kur’an je lijek za svaku dušu pobožne prirode. Huzur mu je preporučio da pročita naš prijevod Kur’ana. Dok je naš Džemat zauzet u uklanjanju pogrešnog shvatanja koje su raširile neke grupe muslimana, oni zauzvrat postavljaju prepreke na naš put. Nedavno je u Delhiju, Indija, naš Džemat održavao trodnevnu izložbu o Kur’anu. Mnogi Hindu, sikhi, kršćani i neki obrazovani muslimani su došli da je vide. Trebala je trajati tri dana ali su takozvane hodže stavili toliki pritisak na vlasti da su se oni bojali bune i tražili su trećeg dana da Džemat zatvori izložbu. Mediji su visoko ocijenili ovu izložbu. Isto tako, Huzur je baš prije par dana primio pismo iz Pakistana od jednog Ahmadi muslimana koji je napisao kako je otišao da iskaže saučešće nekome izvan našeg Džemata. Tamo ga je neki čovjek pitao o tome kako je čuo da je način da neko postane Ahmadi bio da osoba bude zatvorena u sobu sa vitrinom, da kopija Kur’ana bude stavljena na vrh vitrine i da se onda od te osobe traži da prodrma i gurne vitrinu. Ako kopija Kur’ana padne, smatra se da je ta osoba  Ahmadi. Takvo je njihovo pogrešno shvatanje i lažne pedodžbe, šta drugo čovjek može nego da ih proklinje. Oni su naciju preokrenuli u takve glupane da nemaju sposobnosti da misle za sebe. Dok je boravio u Nemačkoj, Huzur je također prisustvovao iđtemi Atfala, Khudama i Leđna organizacija. Ovo se pokazalo veoma blagoslovljenim i pisma od Atfal članova su počela stizati Huzuru dok je još bio u Njemačkoj u odgovoru na razne savjete koje im je Huzur dao o upotrebi mobilnih telefona, interneta i televizije. Huzur je rekao da je umjerenost ključ. Odrasli trebaju znati da svaka odobrena stvar treba da se koristi umjereno dok se potpuno treba udaljiti od nedozvoljenih (nepoželjnih) stvari. Ako slijedimo ovo pravilo naš budući svijet bit će osiguran i Džemat će napredovati kao cjelina. Huzur je rekao da je Khudam također pokazao pozitinu reakciju na Huzurov savjet i odmah su odgovorili, potvrđujući svoju poslušnost. Huzur je rekao da želi skrenuti pažnju Leđna organizacije u Njemačkoj kao i svuda širom svijeta na nešto. Članovi ženske Leđna organizacije su pisali Huzuru da su one žene koje su bile u glavnom holu, krajnje pažljivo slušale govore a da situacija u sali omogućenoj za majke s malom djecom nije bila takva. Članovima Leđna ženske organizacije, omogućena je odvojena sala za majke s djecom i one trebaju nastojati koliko najviše mogu da djeca budu tiha, ali da ne govore nego da to urade gestom. Majke trebaju posvetiti pažnju programu i govorima. Odvojena sala nije za priču. Huzur je savjetovao Leđnu da ubuduće budu pažljive o ovome i rekao da uprava mora posvetiti posebnu pažnju ovome. Huzur je na svom putovanju zatim zastao u Norveškoj. Već je govorio o otvaranju Nasr džamije tamo i rekao je da to nije samo najveća džamija u sjevernoj Evropi nego je zapravo druga po veličini džamija u Evropi, poslije Bait-ul Futuh džamije u Londonu. Džemat je u Norveškoj prilično mali ali ova džamija daje dojam da je lokalni džemat ili velik ili da su u njemu imućni ljudi. Ni jedna od ovih pretpostavki nije ispravna. Zemlja za džamiju bila je kupljena u vrijeme hazreti halifatul Mesiha IV r.a. i izgrađen je hol uz pomoć centra Džemata koji je dao doprinos u iznosu od četiri miliona kruna. Huzur je skrenuo pažnju Norveškog džemata na gradnju džamije u 2003. godini ali oni nisu uradili ništa i Huzur je bio jako uznemiren tako da im je rekao da idu naprijed i izgrade manju džamiju. Ali oni su odlučili da je to bilo najpodesnije mjesto jer je blizu grada, aerodroma i  uz glavnu cestu. Kad je Huzur obilazio Norvešku 2005. godine, ponovo im je skrenuo pažnju na to i rekao da će se u Norveškoj graditi džamija; zapravo, da će biti izrađene mnoge džamije. Međutim, kad naredne generacije Džemata budu prolazile kroz ovo zemljište reći će da su njihovi očevi ili preci dobili ovo zemljište ali su ga izgubili. Huzur ih je podsticao da nešto urade. Huzur je rekao da je ljepota Džemata Obećanog Mesije a.s. da oni snastoje i da slušaju riječi Halife vremena. Odjednom su se oči Norveškog džemata otvorile i odlučili su da krenu naprijed; obračun njihovih finansijskih žrtvovanja je prikaz za sebe. Oni su dali doprinos u iznosu od 100 miliona kruna što je ravno iznosu od 12 miliona funti sterlinga. Ljudi ovdje nisu izuzetno bogati, ali kad je njihova pažnja skrenuta na ono šta će ostaviti budućim generacijama oni su reagovali. Ne na privremen način, zapravo na tradicionalan način Ahmadi muslimana. Bilo je vrijeme kad je uprava bila uznemirena i pisali su Huzuru s zabrinutošću, ali su im njegove riječi pomogle da nastave. Huzur je rekao da je samo 800 do 900  članova džemata u Norveškoj. Norveški predsjednik je rekao da je džamija prekrasan dodatak na prometnom putu na kojem je izgrađena. Oko 80.000 vozila prođe ovim outem svakodnevno. Sada će im džamija biti u vidiku. Naš Norveški džemat je nalazio izgovore o gradnji džamije a sada žele da naprave još jednu džamiju u gradu Kristiansand. Tamo je džemat sasvim mali. Planirani troškovi druge džamije su veoma visoki, jer je Norveška skupa zemlja. Huzur im je naglasio kako su upravo završili jednu džamiju a sada su tako ohrabreni da su amila i drugi članovi rekli Huzuru da će, inšaAllah izgraditi ovu džamiju. Ako su namjere dobre, sve prepreke budu uklonjene. Huzur je objasnio da sve ovo nije zbog odličnosti jedne osobe ili nekoliko osoba. To je s Božijom milošću, Koji mijenja srca i stavlja blagoslove u pokret. Kao što je Allah objavio Obećanom Mesiji a.s.: ‘Ljudi koje ćemo Mi uputit s neba, pomoći će ti.’ (Tadhkirah, str. 876). Huzur je rekao da je uvidio da je Norveški džemat uvećao svoju vjeru i iskrenost u toku njegove posjete, da Allah dadane da ih i dalje uvećavaju. Norveška je također među onim zemljama gdje predmeti odgoja zahtijevaju mnogo pažnje. Međutim, u toku njegovog obilaska Huzur je opazio umjerenost i žaljenje kao i rješenost da uklone svoje slabosti, u cijelom Džematu a pogotovu među vakf e nau članovima. Djevojčice koje su vakf e nau izrazile su veliku odlučnost i obećale da će se promjeniti. Izrazile su veliko žaljenje zbog bilo kakavog zanemarivanja pokrivanja, odjeće  i dostojanstva Ahmadi djevojke. One su rekle Huzuru, da će, ne samo biti uzorne unutar Džemata nego će također biti i izvan. Da ih Allah osposobi da ovo učine i da Allah osposobi svakog Ahmadi mladića i djevojku u svijetu da budu ispravni uzori Ahmadijata. Ako naše djevojke i žene budu popravljene, imat ćemo garanciju popravljanja budućih generacija jer Allah blagolovljava takve stvari. Huzur je rekao da je opazio ogroman popravak u Norveškom džematu na mnoge načine u odnosu na stanje od prije pet godina. Huzur je zahvalio Norveškoj vladi što su obezbjedili obezbjeđenje za Huzura. Poslije tragičnog događaja koji se dogodio u Norveškoj u julu 2011. i možda oni imaju neke druge izvještaje, njihov neprekidni aranžman osiguranja bio je vrlo dobar, da ih Allah nagradi za ovo. Jedan član parlamenta je organizovao posjetu zgradi parlamenta za Huzura gdje je održan mali prijem kojem je prisustvovalo nekoliko parlamentaraca. Huzur se također sreo sa predsjednikom parlamenta (govornik parlamenta) tamo i s njim imao detaljan razgovor o Ahmadija zajednici, uključujući dolazak Obećanog Mesije a.s. Huzur je dao interviju za mnoge novine, radio i TV mreže. U zemlji gdje je broj stanovništva 5 miliona, novine sa tiražom od 350.000 uzele su pozitivan inetviju s Huzurom i pitali su detaljna pitanja o halifatu, koja je Huzurova svrha posjete itd. Poslije intervijua štampa je također razgovarala sa drugim Ahmadi muslimanima i kad su čuli njihova stajališta u pogledu Huzura, bili su jako impresionirani jedinstvenošću i skaldom između halifatul Mesiha i Zajednice. Mnogo je diskutovano u pogledu ostalih muslimana, zašto nas ne smatraju muslimanima itd. Huzur je rekao da će detalji biti dati u izvještajima. Na našem prijemu poslije otvaranja džamije došlo je 120 Norvežana, 11 od njih su bili parlamentarci. Došla je ministrica za odbranu kao predstavnik predsjednika i pročitala njegovu poruku. Ona je rekla da je mogla saosjećati s nama. Huzur je objasnio da je poslao poruku saosjećanja poslije julske tragedije u Norveškoj, saosjećajući sa Norveškom, obaještavajući ih o Ahmadi ubistvima. Kad je bila obaviještena o humaitarnom radu Zajednice, sekretar za odbranu je bila iznenađena da je muslimanska organizacija obavila takav posao. Ona je trebala otići ranije, do 7.45 sati ali je govornik prije Huzura uzeo više vremena nego što je očekivano i Huzurov govor nije počeo do 7.45 sati. Pa ipak je ona ostala i slušala govor. Huzur je rekao da je primijetio da opseg pažnje ljudi Skandinavije u pogledu slušanja govora nije duži od 30 minuta ili tu negdje. Međutim, Huzurov govor je trajao 50 minuta. Rekao je da se kasnije izvinuo ali je ova gospođa rekla da osjeća da je to veće ispravno potrošila vrijeme. Bila je na večeri i na prijemu ostala do 9.30. U svom govoru na prijemu Huzur je rekao da ćemo mi graditi džamije da obožavamo Jednog Boga i kad osoba dođe u džamiju da obožava Boga, nema nikakvog govora da će biti upletena u bilo kakav ekstremizam. Ima slojeva Skandinavskih društava koji imaju pogrešno shvatanje o Časnom Poslaniku s.a.v.s. Huzur im je objasnio da je Poslanik s.a.v.s. ustajao usred noći i uznemireno molio Boga za ljude. Da je imao ikakvu vrstu zamisli u svom umu da osvoji svijet, on ne bi molio za ljude tokom noći kao što jeste. On je molio za ljude da imaju mir i na Drugom svijetu. Huzur je rekao da je govorio u detalje pozivajući se na Kur’an i blagoslovljeni život Poslanika s.a.v.s. Zatim se sreo sa još jednim uglednim čovjekom tamo koji  mu je rekao da je također prisustvovao našoj đelsi i da msili da je Ahmadijat istinski nosioc barjaka mira. Bivši predsjednik Norveške je također došao da posjeti džamiju. On je trenutno na čelu odbora za ljudska prava u Norveškoj. Huzur je sa njim imao detaljan razgovor u pogledu usluga koje naša Zajednica pruža u svijetu itd. O otvaranju džamije su izvijestile mnoge novine i web stranice pod nazivom Svijetske vijesti o arhitekturi (World Architecture News), koje imaju milione čitača. Oni su dali obavijest da je Huzur doputovao u Norvešku radi otvaranja najveće džamije u sjevernoj Evropi. Džamiju su nazvali nacionalnom znamenitošću i simbolom mira. Drugi mediji su također obavijestili o otvaranju džamije citirajući Norveškog ministra odbrane, kako je rekla da religija također igra ključnu ulogu u izgradnji nove Norveške i da za ovo srca trebaju biti otovrena za sve. Ona je rekla da, iako to nije njeno mjesto obožavanja bilo joj je uistinu drago da bude u džamiji. Na povratku je Huzur zastao u Hamburgu, Njemačka, gdje su dvojica parlamentaraca koji rade na pitanjima ljudskih prava došli da se sretnu s njim. Huzur im je rekao kako mir može biti postignut u svijetu, o miroljubivim učenjima Kur’ana i šta neke zapadne zemlje rade. Oni su kasnije rekli Ahmadi prijateljima koji su ih doveli, da im je Huzur dao nove perspektive ramišljanja o stvaranju mira u svijetu. Huzur je rekao da im je otvoreno rekao kako neke sile proklamuju mir pa ipak omogućavaju oružje drugima, kao u Libiji. Dok Kur’an uči da kad je jednom mir utemeljen treba se ukloniti. Naredno stajalište bio je grad u Danskoj koji ima mali džemat sastavljen samo od Albanaca i Bosanaca Ahmadi muslimana i vjerovatno nema Pakistanaca. Ovaj džemat je krajnje iskren s nekim porodicama koje nadilaze druge u iskrenosti. Tamo džemat ima cenatar. Došli su predstavnik gradonačelnika i drugi obrazovani ljudi. Huzur je rako da tamo možemo izgraditi džamiju ako se nađe zemljište za to. Dato nam je obećanje na temelju toga da znaju da su Ahmadi miroljubivi ljudi. Huzur je rekao da smo se prije nekog vremena na ovom mjestu suočili sa opozicijom ali je policija bila od pomoći. Zatim je Huzur položio kamen temeljac za džamiju Baitul Mudžib u Braselu, Belgija. Nadamo se da će ona biti završena za jednu godinu. To će biti prva džamija u Belgiji. Huzur se sreo sa lokalnim gradonačelnikom u našoj misionarksoj kući kao i sa nekim parlamentarcima. Oni su izrazili dobra osjećanja. Zapravo je gradonačelnik tražio slike i DVD cijelog programa. Rekao je da želi da Huzurova stajališta pokaže svojim općinarima i drugima. Fawad Hydr sahib, muslimanski član parlamenta rekao je da muslimani širom svijeta ne mogu uspjeti bez halifata. Rekao je da će ovu poruku uputiti svojim prijateljima po profesiji i drugima. Huzur je rekao da je on vrlo poštena osoba i da ga je Huzur prije sreo. On je hrabar čovjek. On je imao zauzeća na drugom mjestu ali je izabrao da dođe i bude gdje je Huzur. Huzur je molio Allaha da ga nagradi. Postojala je neka opozicija prema gradnji džamije u Belgiji prije par dana i bio je planiran protest ali mu je prisustvovalo samo mali broj ljudi. Huzur je rekao da je uprava bila zabrinuta ali je Allah prmijenio situaciju; sve je to Njegova milost. Obećani Mesija a.s. je rekao da su naši napori kao dječija igra i da je Bog taj Koji sve završava. Kur’an kaže  I On je spojio njihova srca međusobno. Da si potrošio sve što je na Zemlji, ti ne bi mogao spojiti njihova srca međusobno, ali je njih (srca) Allah spojio.Zaista je Allah moćan (i) mudar. (8:64) Huzur je rekao da je ovo Džemat od Boga, on će i dalje napredovati; da nas Allah osposobi da činimo svoje oskudne napore tako da možemo uzeti učešća u ovom hvale vrijednom zadatku. Da Allah blagoslovi naše napore i da nam da doživimo napredak. Huzur je najavio da će poslije džume klanjati dženazu namaz u odsustvu za Khuršid Begum sahibu, koja je umrla 4. oktobra. Ona je služila u ženskoj Leđna organizaciji dugi period vremena i bila odan klanjač, redovna u tahadžud namazu i bila je mussi. Njen sin Muhammed Ikbal sahib je misionar u Madagaskaru. Da Allah uzdigne položaj umrle.