Kutak za djecu

Priče iz ranog islama – Napredak islama


Ovo je posljednja priča iz serijala “Priče iz ranog islama”. Nadamo se da ste se upoznali sa počecima islama i nekim od osnovnih osobina dobrog muslimana. 

NAPREDAK ISLAMA

 

Časni Poslanik islama je preselio  ali je ostavio iza sebe:

  1. Časni Kuran-vodilju za cijelo čovječanstvo
  2. Svoja djela i govore
  3. Vjerne ashabe koji su nosili zastavu islama na četiri strane svijeta.

 

Časni Poslainik s.a.v.s. posebno je cijenio znanje iako je bio nepismen. Prenosi se da je rekao: „Dužnost je svakog muslimana, muškarca i žene, da traži znanje, i najbolji dio sadake za muslimane je da tragaju za znanjem i da ga prenose drugima“.

Vođeni ovim, muslimani se posvećuju učenju i širenju znanja sa značajnim uspjehom. Kroz srednji vijek muslimanski univerziteti i škole bili su najbolji i naučnici su pristizali njima iz svih dijelova svijeta. Posvetili su se istraživanju u skoro svakom polju.  Vrata ovih univerziteta bila su otvorena za svakoga, bogate i siromašne, domaće i strane. Siromašni su bili ohrabrivani i finansirani od države ili bogataša.

U svom oduševljenju znanjem muslimanski naučnici su preveli mnoga djela grčkih filozofa na arapski jezik. Ne bi bilo neumjesno spomenuti da su važna grčka djela bila sačuvana samo naporom ovih muslimanskih učenjaka. Muslimanski slikari nadilazili su druge u kiparstvu, dizajnu i posebno u upotrebi boja. Dokaz njihove vještine može se i dalje vidjeti u mnogim dijelovima svijeta, na primjer Alhambra u Španiji, Plava džamija u Istanbulu, Taj Mahal i ostale mongolske građevine u Indiji i Pakistanu. U ovim građevinama su predstavljeni: sjajna kompozicija slika, skulptura i geometrijski dizajni. Kur’an, kao kod života, vodi muslimanske naučnike svakog doba da otkriju rješenje problema sa kojim se svakodnevno suočavaju u životu. To je budilo u njima duh za istraživanjem i pronalaženjem. Stoga je poslat poziv za razmišljanjem o svrsi stvaranja Zemlje i za izučavanjem predivnog stvaranja Božijih dokaza. Časni Kur’an izjavljuje da su nebesa sa svim nebeskim tijelima i Zemljom sa svim njenim riznicama, dubokim morima i visokim planinama, napravljeni za čovjeka.

Potaknuti učenjem Časnog Kur’ana, muslimani su počeli istraživati ove riznice. Postali su pioniri u civilizaciji i kulturi, izvršioci divnih javnih radova, organizatori čudesnih institucija i pronalazači mnogih nauka i umjetnosti. Izumjeli su instrumente astronomije i napravili brojčane opservatorije. Pomoću trigonometrije skicirali su područja, napravili mapu mora i istražili nebo. Sa otkrivanjem pomorskog kompasa počeli su plovidbu okeanima slobodno. Njihovi krhki čamci su zamijenjeni dugim jedrilačkim brodovima.

Njihov interes za geografijom probudio se ovim velikim putovanjem. Plovili su morem istočno do Kine, istražujući obalu Afrike, i područjem Skandinavije. Neki od njih su putovali preko centralne Azije i sjeverno u Rusiju.

Bili su to muslimanski učenjaci koji su istraživali nauku algebre u Evropi. Pokazali su veliki interes za medicinsku nauku. Bili su upoznati sa upotrebom anestetika i pripremom pacijenata za operacije. Muslimanski doktori  tog stoljeća uveli su praksu kućne posjete. U hemiji su imali veliki uspjeh, otkrili su mnogo novih hemijskih spojeva kao što su: alkohol, azotna kiselina i sulfurična kiselinu. Najveći arapski hemičar bio je Đarib bin Hajan (Geber). Neka od ovih otkrića činila su osnovu evropskih studija i nakon 18. stoljeća. Muslimanski naučnici iz tog vremena su primijenili znanje iz hemije na agrikulturu. Poznavali su korist plodova i uroda. Njihov čelik je proizveo omiljena imena Toledo i Damask. Također su proizvodili najfinije vrste kože.

Drugi veliki doprinos muslimanskog izučavanja je proizvodnja papira, umjetnost koju su naučili od Kineza, ali su je usavršili do perfekcije. Prvi papir je proizveden u Bagdadu krajem 8. stoljeća.

Voljeli su literaturu i knjige. Utemeljili su mnoge univerzitete za visoko obrazovanje. Neki od njih su imali svjetski ugled. Univerziteti Kordove i Toledo u Španiji su bili veoma popularni i i privukli su naučnike iz civiliziranog svijeta tog perioda.

Iz ruku muslimanskih učenjaka nisu samo izlazila djela nauke i umjetnosti samostalno, nego su prevodili drevne djela grčke, indijske i perzijanske filozofije i medicine na arapski jezik. Stoga su muslimanski gradovi postali centri učenja i znanja, i naučnici su stizali u ove centre sa svih strana.

Sve dok su muslimani slijedili učenje Časne knjige, napredovali su i bili su vodilja cijelom svijetu. Kada su počeli ignorisati Božiju poruku, njihov napredak je zaustavljen i postepeno je njihovo stanje postalo nepodnošljivo.

Danas je čovječanstvo ušlo u novu eru. Prisutan je brzi napredak nauke i tehnologije.

Sa brzim promjenama pristizali su i novi problemi, čije se rješenje moglo naći u Časnom Kuranu, izvoru znanja. Potrebe današnjice jesu da se prepozna dinamičnim karakter vođenja ove Časne knjige. Kada se čovjek vrati Bogu, On će ga izvesti iz tame i mraka u svjetlost i na put mira.

 

Pitanja:

  1. Spomeni govor Poslanika s.a.v.s. koji naglašava potrebu traganja za znanjem!
  2. Spomeni neki od muslimanskih doprinosa razvoju tehnologije i nauke!
  3. Šta je bio uzrok nazadovanja muslimana?