Hutbe 2012.

Hutbe 2012 – Atributi mumina (vjernika)


Hutba, 03. august 2012.

Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahullahtalah bi nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske  zajednice.

 

Hutba je dostupna u audio, video i tekstualnom formatu.

 

VideoAudioTekst

Hazreti Halifatul Mesih je na početku svoje hutbe petkom proučio slijedeće ajete Časnog Kur’ana: ‘Uistinu, oni koji se boje radi straha od Gospodara svoga (uvijek se čuvaju grijeha), i oni koji u ajete Gospodara svoga vjeruju, i oni koji nikoga ne pridružuju Gospodaru svome, i oni koji daju ono što daju, a njihova srca su puna straha (s mišlju) da će se zaista vratiti Gospodaru svome –to su oni koji žure da čine dobra djela, i to su oni koji u tome prednjače nad drugima.’  (23:58-62)   ‘Njihova nagrada je kod Gospodara njihovog – Bašče vječnosti, niže kojih rijeke teku; oni će tamo zauvijek boraviti. Allah je zadovoljan s njima i oni su zadovoljni s Njim. To je za onoga ko se boji svog Gospodara.’ (98:9) U zadnoj hutbi petkom dato je izlaganje o ramazanu i objašnjeno je da je neophodna reforma riječi i djela da bi se u cjelosti okoristili od ramazana. Također je objašnjeno da samo onaj post stiče dobrotvornost ramazana koji je poduzet sa kašijjatom (strahom i strahopoštovanjem) u srcu. Svaka pobožnost postaje istinska pobožnost samo kad učinjena sa kašijjatom pred Bogom. Danas će biti protumačen predmet u pogledu riječi kašijjat pred Bogom. Riječ kašijjat se općenito koristi, no ako se razumije njena suština, to će uvećati nivo vrlina. uglavnom se shvata da je doslovno značenje riječi kašijjat strah, što je ispravno. Međutim, strah od Boga nije kao obični osjećaj straha. Leksikoni ovo objašnjavaju kazujući da je u riječi kašijjat više prisutno značenje strahopoštovanja nego straha. Kašijjat također podrazumijeva ono strahopoštovanje koje je nastalo iz veličanstvenosti nekog Bića dok strah podrazumijeva slabost onoga ko se boji. Imam Ragib je rekao da je kašijjat na temelju posjedovanja znanja o nečemu o čemu je neko u strahopoštovanju pred tim. On je napisao da je zato u Kur’anskom ajetu: ‘…Samo oni od Njegovih robova koji imaju znanje boje se Allaha…’ (35:29) kašijjat bio posebno povezan s učenim ljudima. Uz to, Imam Ragib je rekao da su oni koji su u strahopoštovanju pred Božijom veličanstvenošću su ti o kojima Kur’an kaže da: ‘… boje (se) milostivog (Boga) u tajnosti…’ Takav strah od Boga zahtijeva znanje i shvatanje o Njemu. Kašijjat je strah koji je stvoren iz veličanstvenosti nečega ili nekog Bića i priznavanje veličanstvenosti je vjerovanje da je Bog Gospodar svih moći i On sve obuhvata. Osoba može postići dobrotvornost od Božije moći samo kad ima potpunu vjeru u Njegove moći i ima kašijjat pred Njim u srcu. Kur’anski ajet koji kaže da samo oni imaju kašijjat koji imaju znanje ne znači da svako ko misli da posjeduje znanje ima kašijjat i da svako ko nije učenjak ima manji kašijjat. Zaista, stotine i hiljade današnjih ‘vjerskih učenjaka’ čije su riječi i djela oprečni ne razumiju Kur’an. Oni ne samo da nisu prihvatili Imama ovog doba nego su se okomili na suprotstavljanje njemu. Sigurno nas sve ovo primorava da mislimo da ovdje definicija ‘oni koji posjeduju znanje’ mora biti drugačija i ljudi kojima se tako obraća u ajetu Časnog Kur’ana zapravo nisu oni za koje se uobičajeno smatra da su vjerski učenjaci. Ima onih koji idu kroz vjerske seminare i ima onih koje svjetski ljudi smatraju učenjacima, kao što su mnogi veliki naučnici stekli besprimjerno znanje u pojedinačnim poljima. Ima nekih među ovim svjetskim učenjacima koji čak ne vjeruju u postojanje Boga a da i ne govorimo da imaju kašijjat pred Njim. Zato treba da vidimo o kojim je učenim ljudima ovdje riječ. Ovdje treba biti razjašnjeno da nema sumnje da je islam savršena religija i oni koji posjeduju vjersko znanje o islamu tvrde da imaju znanje. Širenje islama je na temelju  Božije odredbe i neće se dogoditi kroz učenjake koji u srcu imaju svjetske interese. Halifatul Mesih kaže da je vjerovatno ranije spomenuo kako ga je u toku nedavnog putovanja u USA jedan TV novinar pitao o izgledima širenja islama u USA. Hazreti Halifatul Mesih mu je odgovorio da će se islam raširiti ne samo u USA nego u cijelom svijetu. Međutim, ovo se neće dogoditi kroz takozvane nadzornike islama. Zapravo će se dogoditi kroz Ahmadija Džemat pridobivanjem srca i davanjem poruke mira a ne ekstremizma, jer je ekstremizam protiv učenja Kur’ana i da samo Ahmadija Džemat prakticira istinski islam. Obećani Mesija a.s. nam je dao poniranje i shvatanje Časnog Kur’ana i objasnio stvarnost kašijjata pred Bogom i rekao da niko nema monopol na kašijjat pred Bogom i da on nije ograničen. Zapravo je Časni Poslanik s.a.v.s. došao da svaku osobu svijeta dovede bliže Bogu i da ljude učini bogobojaznim. Niko ne može postati bogobojazan ukoliko nema kašijjata pred Bogom. Zaista su mnogi kradljivci postali oni sa kašijjatom pred Bogom nakon što su došli u okrilje islama. U svom proglasu Obećani Mesija a.s. je naveo iznošenja o evlijama. Pišući o Fozail bin Ijazu on je rekao kako je jedanput čuo nekoga kako uči kur’anski ajet: ‘Zar nije došlo vrijeme za one koji vjeruju da njihova srca budu ponizna na spominjnje Allaha…?'(57:17) Ovo je imalo strašan dojam na Fozaila. Izražavajući žaljenje on je rekao da je to bilo vrijeme da maršira naprijed na Božijem putu i onda je, svladan emocijama, počeo jecati. Odrekao se svoje prošlosti i postao asketa (isposnik). Jedanput je bio u pustinji kad je naišao na neke ljude koji su se utaborili. Čuo je jednog da govori kako je ovo bio Foizov put pljačkanja. On im je rekao da se ne boje jer se on pokajao i odrekao svog razbojništva. Tražio je oprost od svih ljudi koje je povrijedio. I ovako su ljudi (nalik njemu), koji su nekad bili banditi bili počaščeni pozdravom rahamatullah alejh (da Allah ima milosti na njih). Tu su, naravno, važni pojedinci odjeveni u džube zakoracili u oholost dok ih mase smatraju pobožnim; oni nemaju kašijjata. Oni koji su nabusiti prema ljudima nemaju kašijjata. Šta je kašijjat i ko posjeduje kašijat? Mi smo vrlo sretni da smo prihvatanjema Obećanog Mesije a.s. saznali istinsku definiciju kašijjata. Obećani Mesija a.s. je rekao: ‘Ljudi koji se boje Uzvišenog Allaha su oni čija srca imaju savršeno znanje o Njegovoj veličanstvenosti, moći, naklonosti i ljepoti. Na temelju njihovog uključenog pomovnog značenja, kašijjat i islam su zapravo jedna te ista stvar jer značenje savršenog kašijjata je određeno značenjem islama.’ Neophodno je za svakog vjernika da ovo stekne, samo onda može napredovati u vjeri i vezi s Bogom. Nazivajući islam i kašijjat jednom te istom stvari svakom muslimanu je dat položaj onoga ko posjeduje znanje. Obećani Mesija a.s. je rekao: ‘Manje više je priroda čovjeka da stiče uputu nakon što ima savršeno znanje o Uzvišenom Allahu. Kao što Uzvišeni Allah kaže: ‘…Samo oni Njegovi robovi koji imaju znane boje se Allaha…’ Zaista, oni šejtanske naravi su izvan ovog principa.’ Obećani Mesija a.s. je također rekao: ‘Znanje ne označava logiku ili filozofiju, zapravo je isitnsko znanje ono koje Uzvišeni Allah poklanja samo kroz Svoju milost. Takvo znanje je izvor posjedovanja svijesti o Uzvišenom Allahu i to prozivodi kašijjat pred Bogom, kao što je rečeno u Časnom Kur’anu: ‘…Samo oni Njegovi robovi koji imaju znanje boje se Allaha…’ Ako znanje ne dovodi do napredovanja u kašijjatu pred Uzvišenim Allahom, onda zapamtite da takvo znanje nije izvor napredovanja u znanju o Bogu.’ Ima onih čiji jezici ne izgovaraju ništa do uvrede. Mogu li vjerski učenjaci čije uvredljive riječi o Obećanom Mesiji a.s. i također o našem Džematu, u Pakistanu i također ovdje (u Britaniji), u hutbama petkom imati kašijjat? Obećani Mesija a.s. je rekao: ‘Zapamtite, uvijek je nerazborit taj koji posrne. Kad je šejtan posrnuo, to nije bilo radi znanja nego zbog nerazboritosti. Da je imao izvanrednost znanja on ne bi posrnuo. Kur’an ne osuđuje znanje, nego zapravo kaže: ‘…Samo oni Njegovi robovi koji imaju znanje boje se Allaha…’ Polu-učeni hodža je slavan kao opasnost vjeri.’ Obećani Mesija a.s. je također rekao: ‘Bogobojazan učenjak ne znači onaj koji je bez premca samo u sintaksi ili logici, zapravo je bogojazan učenjak ona osoba koja je uvijek u strahu pred Uzvišenim Allahom i čiji jezik ne izgovara besmislenost. Međutim, u sadašnjem dobu su oni koji kupaju mrtve počeli sebe nazivati učenjacima i uključili su sebe u ovaj termin. Na ovaj način je ova riječ uveliko ponižena i njeno značenje i uljučeno pojmovno značenje su protiv volje i cilja Uzvišenog Allaha. Dok je Časni Kur’an ovo izjavio kao odliku učenog: ‘…Samo oni Njegovi robovi koji imaju znanje boje se Allaha…’ To jest, samo su oni učenjaci koji se boje Uzvišenog Allaha. Sada će biti neophodno primjetiti da oni koji nemaju odlike kašijjata i Takve (bogobojaznosti) pred Allahom sigurno nisu vrijedni da budu nazvani ovom titulom. Znanje je nešto što je sigurno i apsolutno, i istinsko znanje se nalazi u Časnom Kur’anu a ne u Grčkoj filozofiji ili u sadšanjoj Britanskoj filozofiji. Zapravo, istinsko znanje se nalazi u filozofiji vjere. Odličnost i vrhunac vjernika je u sticanju položaja učenjaka i u postizanju stanja sigurnog znanja koje je vrhunac znanja. Međutim, oni koji nisu blagoslovljeni sa istinskim znanjem i prema kojima nisu otvoreni putevi Božijeg znanja i pronicljivosti, možda budu poznati kao učenjaci ali oni su potpuno lišeni stvarne vrijednosti i odlika znanja. Oni nemaju svjetlo koje se postiže iz istinskog znanja. Zapravo takvi ljudi su potpuno u gubitku i manjku. Oni svoj Ahiret pune sa smogom i mrakom… a oni kojima je dato istinsko znanje i pronicljivost o Bogu i kojima je dato ono znanje koje prozilazi u kašijjat pred Bogom, su oni koji su u hadisima bili upoređeni sa israilskim poslanicima.’ Hazreti Halifatul Mesih  je rekao da hadis koji prenosi da će doći vrijeme kad će muslimanski vjerski učenjaci biti najgora storenja pod nebeskim svodom i da će sve zlo počinjati od njih i vraćati se njima, dokazuje da svaki pojedinac koji je poznat kao učenjak nema kašijjata pred Bogom. Obećani Mesija a.s. je rekao: ‘Takva i strah od Boga je stvoren iz znanja, kao što Uzvišeni Allah kaže: ‘…Samo oni Njegovi robovi koji imaju znanje boje se Allaha…’ to jest, samo se oni boje Uzvišenog Allaha koji imaju znanje. Ovo jasno pokazuje da istinsko znanje stvara kašijjat pred Allahom i Uzvišeni Allah je doveo u vezu takvu (bogobjaznost) sa znanjem. Osoba koja je učenjak u stvarnom smislu sigurno će imati kašijjat pred Allahom. Ja sam znanjem mislio na znanje o Kur’anu a ne filozofiji, nauci ili sadašnjem obrazovanju (učenosti), zato što takva (bogobojaznost) i pobožnost nisu uvjet da se ono stekne. Baš kao što ih griješan čovjek može naučiti, tako može i religijska osoba. Međutim, znanje o Kur’anu nije dato nikome osim između ispravnih (bogobojaznih) i religioznih. Prema tom, ovdje znanje označava znanje o Kur’anu koje stvara takvu i kašijat pred Allahom.’ Obećani Mesija a.s. je rekao: ‘Osoba ne treba biti zavedena riječju ‘učenjak’/onaj koji posjeduje znanje. Učenjak je onaj ko se boji Uzvišenog Allaha. ‘…Samo oni Njegovi robovi koji imaju znanje boje se Allaha…’, to jest, nema sumnje da su oni među Njegovim robovima koji se boje Uzvišenog Allaha ti koji posjeduju znanje. Njihovo svojevoljno potčinjavanje (robovanje) i kašijjat pred Allahom je tako uzvišen da oni stiču znanje i svijest direktno od Uzvišenog Allaha i postižu korist od toga.  Ovaj položaj i stepen se nalaze kroz potpunu pokornost i krajnju ljubav prema Časnom Poslaniku s.a.v.s., u tolikoj mjeri da je osoba potpuno prožeta njegovom bojom.’ Takva je stvarnost ljudi koji posjeduju znanje i njihovog kašijjata pred Bogom. Ovi isječci također skreću pažnju na usađivanje kašijjata pred Bogom tako da osoba može biti istinski vjernik. Ovo nije isključivo za bilo koji dio društva i naređeno je za svakog muslimana. U toku ovog ramazana treba se u cjelosti okoristiti od vrata Božije blizine koja su otvorena i da prevladava okruženje duhovnog napretka sa dersom koji se održava. Kur’an treba učiti sa razumijevanjem da tragate za putevima božanskog znanja koji vode kašijjatu pred Bogom. Ajeti proučeni na početku hutbe govore o istinskim vjernicima koji se boje svoga Gospodara i koji vjeruju u Njegove znakove. Božiji znakovi znače sve Njegove naredbe, sve Kur’anske ajete čije je slijeđenje neophodno. Savršena vjera je na temelju prakse i izvor je usađivanja kašijjata pred Bogom. Onaj ko ima kašijjat pred Bogom ne pripisuje partnere Njemu. Međutim, ponekad bude počinjen skriveni širk (pripisivanje partnera Bogu) i zato je potrebna brižnost. Osoba treba čuvati svoju riječ i djelo čvrsto na istini cijelo vrijeme. Četvrta odlika spomenuta u ovim ajetima je da ovi ljudi služe religiji dajući svoje vrijeme i novac, pa ipak su njihova srca u strahu hoće li njihovo davanje biti primljeno ili ne, i da ne posrnu u bilo kojem času. Hadis koji je prenijela hazreti Ajša r.a. govori kako je jednom pitala Čanog Poslanika s.a.v.s. da li ajet: ‘I oni koji daju ono što daju dok su njihova srca puna straha zato što će se vratiti svome Gospodaru’ znači da osoba može raditi šta želi ali da se boji Boga. Poslanik s.a.v.s. je odgovorio: ‘Ne, to znači da osoba treba prakticirati pobožnost i također se bojati Boga.’ Bog je neovisan o svemu, On prima šta On želi i ne prima šta želi, osoba uvijek treba biti u strahu i strahopoštovanju pred Njim. Hazreti Umme Selma r.a. je prenijela dovu Časnog Poslanika s.a.v.s.: ‘O Ti koji mijenjaš srca, čuvaj moje srce na Tvojoj vjeri.’ Kad je Umme Selma r.a. pitala Poslanika s.a.v.s. za razlog zašto je tako redovito učio ovu dovu on je odgovorio: ‘O Ummi Selma, srce svake osobe leži između dva Božija prsta. On čuva čvrstim koga On želi a otkloni koga On želi.’ Ako je ovo bio stepen dove Časnog Poslanika s.a.v.s., koji je bio uputa, slijeđenjem čijeg uzora osoba stiče takvu (bogobojaznost) i kašijjat pred Bogom, kako je za nas ogromna potreba da svoju pažnju usmjerimo na to. Naklonost među naklonostima Časnog Poslanika s.a.v.s. je da nas je on poučio putevima ibadeta. Slijedeće je jedna od njegovih dova koju svi trebamo učiti: ‘O Allahu, ja tražim Tvoje utočište od srca koje nije ponizno, od dove koja nije primljena, od nafsa (svog ‘ja’) koji nije zadovoljen i od znanja koje nije korisno. Ja tražim utočište od Tebe od ovog četveroga.’ Dova Časnog Poslanika s.a.v.s. koja dotiče uzvišene visine poniznosti i kašijjata pred Bogom je dova koju je učio u toku svog oproštajnog hadža. On je molio: ‘O Allahu, Ti slušaš ono što ja govorim i Ti vidiš moje stanje. Ti si potpuno upoznat o mojim tajnim stvarima i mojim vidljivim poslovima, ništa o meni nije skriveno od Tebe. Ja sam prosjak i u potrebi za obećanjem, onaj koji traži Tvoju pomoć i utočište, u strahu i prestašen. Ja sam došao Tebi potvrđujući i priznavajući svoje grijehe. Ja Te molim kao ponizna i krotka osoba, i usrdno Te molim kao niska i grješna osoba. Ja Te molim kao prepadnuta slijepa osoba, moj vrat je sagnut pred Tobom i moje suze teku u Tvom prisustvu. Moje tijelo pada na sedždu pred Tobom i moj nos je prekriven u prašini. O Allahu, nemoj me učiniti nesretnim dok Ti se molim. Postupaj prema meni s ljubaznošću i milošću. O Ti koji najviše slušaš usrdne molbe i poklanjaš najbolje, primi moju dovu.’ Ovo je bio veliki Poslanik koji nam je dao veličanstveni uzor kašijjata pred Bogom iako je bio najbliži Bogu i čak oni koji su bili vezani s njim zaradili su pozdrav ‘razijallah’ (da Allah bude zadovoljan s njim/njom). Takav je bio njegov blagoslovljeni, uzorni primjer i takav je bio njegov kašijjat pred Bogom. Ako mi to primimo, i mi također možemo steći Božiju milost. Da nas Allah osposobi da razumijemo duh i bit kašijjata u toku ramazana i da ovaj ramazan proizvede duhovnu revoluciju.