Hutbe 2013.

Hutbe 2013 – Ciljevi đelsa salane (godišnjeg skupa)


Hutba, 28. juni 2013.

Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajadahulahtalahbi nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u audio, video i tekstualnom formatu.

VideoAudioTekst

Hazreti Halifatul Mesih je svoju hutbu petkom održao u Njemačkoj. On je rekao da s Božijom milošću danas počinje đelsa salana Njemačke i trajat će tri dana. Đelsa danas također počinje i u nekim drugim zemljama, među kojima su SAD i Kebabir i Amiri ovih zemalja su željeli da njohove đelse budu spomenute. Zbog razlike u vremenu vrijeme za džumu namaz u SAD-u i Kebabiru nije isto kao u Njemačkoj, međutim, završni (Huzurov) govor trećeg dana đelse će biti u isto vrijeme kad se završava đelsa SAD-a i oni će se pridružiti u završnom govoru i dovi na kraju programa.

To što đelsa salana u raznim zemljama pada u isto vrijeme ima prednost da se ljudi koji se okupe pridruže hutbi uživo i na ovaj način poruka hutbe stiže do velikog broja slušaoca. Iako ogroman dio Džemata sluša uživo ove prijenose đelsa salane no procjena Halifatul Mesiha je da veliki broj ljudi ne slušaju. Premda su ljudi koji su se u drugim zemljama okupili radi đelsa salane u drugačijim vremenskim zonama njihova pažnja će biti privučena hutbi petkom.

Današnja hutba je bila podsjetnik o ciljevima đelsa salane kako je izložio Obećani Mesija a.s. Neophodno je podsjećanje tako da se održava posebno usredsređenje u toku dana đelse i da se također poslije slijede stvari o kojima se govorilo u toku đelse. Ovo ovisi o ličnom usredsređenju i koncentraciji. Ovih dana su ljudi privučeni svetovnim stvarima i obavezni i dobrovoljni ibadet i drugi zadaci su nekako zanemareni. Mnogi ljudi pišu poslije đelse o velikoj promjeni koju osjećaju u sebi i kažu da su osjećali kao da su tri dana đelse u drugačijem svijetu i da je na njih ostavilo dojam duhovno okruženje u toku ovih dana. Oni traže dove da ovo stanje traje.

Zaista, dani đelse imaju takav efekat i ostavljaju dojam na ljude u skladu sa njihovim osobnim stanjem vjere. Neki uskoro poslije đelse zaborave obećanja koja su dali Bogu u toku đelse, neki to zaborave nakon nekoliko dana a neki poslije nekoliko sedmica. Mnogi zadrže ovaj dojam nekoliko mjeseci. Ovo su činjenice koje se ne mogu negirati. Mali je broj onih sa kojima ovo pobožno okruženje đelse ostaje godinama. Međutim, pošto većina to zaboravi za kratko vrijeme, Bog je naredio podsjećanje.

Uvođenje đelse je velika usluga Obećanog Mesije a.s. za nas. Ona nam daje priliku kolektivnog popravljanja i priliku da steknemo duhovnu hranu kao i priliku da obavimo svoje obaveze i dužnosti. Današnja hutba je bila bazirana na cilju đelsa salane u svjetlu proglasa Obećanog Mesije a.s.

Obećani Mesija a.s. je rekao da srca trebaju biti privučena Ahiretu i treba biti usađen strah od Boga. Ljudi trebaju postati uzori ‘Zuhd’ (potpune predanosti), bogobojaznosti, samilosti, uzdržljivosti (umjerenosti), nježnosti i uzajamne ljubavi. Trebaju biti usađeni poniznost i istinoljubivost i treba biti stvorena revnost za religijske stvari. Hazreti Halifatul Mesih je rekao da ovih nekoliko riječi Obećanog Mesije a.s. zapravo istinskom Ahmadi muslimanu pokazuju način na koji trebaju voditi svoj život. Ako se samo zamislimo o riječi ‘zuhd’ vidjet ćemo da ona u sebi nosi tako veliki savjet da pridržavanje tome iskorjenjuje svako zlo. Ono zaustavlja razvijanje pogrešnih osjećaja  i kao rezultat vrata svih štetnih želja se jednostavno zatvaraju. Zaista, osoba ne može potpuno sebe isključiti iz ovog svijeta, međutim, štetne i neopravdane želje svijeta su to što osoba treba izbjegavati i od čega se treba čuvati. U  protivnom je, naravno, nezahvalnost Bogu da se ne okoristimo od Njegovih tolikih svjetskih blagodati.

Hadis navodi da su jedanput ashabi rekli da će neprestalno postiti, neće se ženiti i neće ići blizu žena. U odgovoru im je Časni Poslanik s.a.v.s. rekao da on posti, klanja namaz, spava, obavlja kućne poslove i da je oženjen ženama i ko god bude radio suprotno onome što je on radio taj nije od njega. On je rekao da se boji Boga više nego ashabi i da svoje želje drži u skladu sa Božijom voljom.

Istinski ‘zuhd’ znači da svjetovne želje ne budu jedine u vidu osobe i da se od svjetskih stvari koristi umjereno. Međutim,ako je neko privučen svim stvarima koje zapadni svijet nudi onda je dolazak na đelsu besmislen i također je besmisleno doći u zavjet bai’ata Obećanog Mesije a.s. ‘Zuhd’ usađuje prepoznavanje istinskog duha bogobojaznosti. Zaista, bogobojaznost znači da osoba vodi računa da ne radi nešto što će navući Božije nezadovoljstvo baš kao što čovjek pazi da ne učini nezadovoljnim nekog ko mu je drag ili prijatelja. Ovo se događa kad je ljubav prema Bogu veća od svih drugih ljubavi a ovo je zauzvrat moguće kad osoba ima ličnu vezu s Bogom i ima duhovno znanje o Njemu.

Obećani Mesija a.s. je dao mnoge savjete o postizanju ovog standarda bogobojaznosti. On je rekao da je ovaj savjet vrlo važan za dobrobit Džemata i da Bog nije zadovoljan sa bilo čim osim bogobojaznosti. Allah kaže:

Uistinu, Allah je sa onima koji su bogobojazni i koji čine dobro. (16:129)

Stalni i čest savjet se daje da osigura kad poslije davanja bai’ata proglasimo da ćemo nastojati postići Božije zadovoljstvo i da ćemo nastojati i slijediti Njegove naredbe da to slijedimo svojom praksom, jer bez prakse su ove tvrdnje samo riječi. Naprijed spomenuti ajet tumači bogobojaznost tako da kaže da oni koji čine dobro imaju bogobojaznost. To jest, oni koji su dobri prema drugima i imaju znanje i njihovo znanje ih primorava da se drže bogobojaznosti. Obećani Mesija a.s. je prvo skrenuo našu pažnju na ‘zuhd’ i onda na bogobojaznost i da o primjer iz Božije Riječi koja kaže da žrtvujete svoje emocije da biste koristili drugima.

Obećani Mesija a.s. je rekao da je osobito važno za ovaj Džemat da usadi bogobojaznost jer oni slijede onoga koji je tvrdio da je bio određen od Boga. Prema tome, on je rekao da dolazak u zavjet bai’ata nije obična stvar zbog toga što je on tvrdio da je od Boga. On je rekao da će se kroz njega dogoditi popravak ljudi kao i spoznaja o Bogu i veza s Njim. Ovo će zauzvrat stvoriti onaj visoki moral koji Časni Kur’an naređuje.

S ciljem da ispuni prava ljudi osoba mora napustiti sve načine zlobe i ogorčenosti i učiniti svoje srce čistim i sjajnim kao ogledalo; slobodnim od svake vrste širka (pripisivanja partnera Bogu). Naklonost svjetovnom čovjeka udaljava od Boga i zato, ukoliko to ne bude izbjegavao neće s pravom tvrditi davanje bai’ata a ovo nije moguće bez bogobojaznosti.

Obećani Mesija a.s. je savjetovao vrlo oštrim riječima da je Bog uvijek milostiv ali da je On također najviši. Kad On vidi da jedna zajednica iznosi velike tvrdnje ali ih ne slijedi praksom, to navlači Njegovu srdžbu. Hazreti Halifatul Mesih je rekao da (moli Boga) da nikada ne iskusimo Božiju srdžbu nego da uvijek nastojimo i tražimo Božiju milost.

Obećani Mesija a.s. je rekao da je pobožnost/vrlina dvostruka i sadrži obavezne stvari i dobrovoljne stvari; obavezne stvari uključuju plaćanje duga i činjenje dobra zauzvrat dobru. Svaka pobožnost/vrlina ima neobaveznu vrijednost, na primjer činiti dobro za uzvrat dobru i onda činiti dalje dobro, davati milostinju uz davanje zekata… Bog postaje prijatelj ljudi koji ovo prakticiraju i postaje njihova ruka i stopa, u tolikoj mjeri da On postaje jezik kojim oni govore.

Ovaj položaj se postiže kad osoba uzvraća uslugu sa još boljom, uvećanom uslugom. Ako bi svako u društvu slijedio ovu praksu u društvu ne bi moglo biti sebičnosti i umjesto toga bi takvo društvo bilo ispunjeno ljubavlju i mirom. Kad se ovo  praktikuje da se stekne Božije zadovoljstvo, Bog poklanja bezbrojne blagodati na način koji je izvan ljudske zamisli. Potrebno je usaditi ovaj duh. Mi također trebamo klanjati dobrovoljne namaze skupa sa obaveznim namazima da steknemo Božije zadovoljstvo. Sve ovo treba biti bez ikakvog drugog motiva osim da Bog bude zadovoljan jer Boga ne zanima tobožnji ibadet i žrtva.

Bog kaže:

‘A Ja nisam stvorio Džinnove i ljude osim da Mene obožavaju.’ (51:57)

Međutim, ponekad baš ovaj ibadet postaje povod uništenja ljudi. Zaista je vrijedno da se pitamo zašto pobožnost može biti izvor uništenja. Jednostavan odgovor na ovo je da je Bog naredio da svaka dobra stvar bude bazirana na bogobojaznosti. To jest, bogobojaznost je temeljna stvar i jezgra, stvarni sadržaj naspram spoljašnje čahure. Ako ibadet Bogu ne usađuje saosjećanje i sažaljenje prema ljudima, onda spoljašnji postupak nije stvorio naumljeni duh. Ovo je slično kad ponekad plod izgleda izvana vrlo privlačno ali kad ga razrežete onda vidite da ili jezgra nije formirana ili su plod pojeli crvi ili kad razbijemo badem u očekivanju ali samo uvidimo da je gorak. Mi moramo sačuvati ovu bitnu stvar (jezgru), bit ibadeta Bogu a ovo će biti kad skupa sa vezom s Bogom također budemo osjećali iskreno sažaljenje za ljude.

Njemački Džemat je bio u stanju izgraditi četiri ili pet džamija svake godine i kad je hazreti Halifatul Mesih imao priliku da ih otvori, podsjećao je Džemat da njihova odgovornost raste poslije izgradnje džamije. Nije dovoljno izgraditi džamiju i posjetiti je radi namaza. Glavna stvar za klanjače je da imaju uzajamnu ljubav i poštovanje što također bude očito ljudima te oblasti.

Obećani Mesija a.s. je želio za članove svog Džemata da imaju nježnost i uzajmnu ljubav i sklad koji će postati uzor za druge. Uzori uzajamne ljubavi i sklada privlače Božiju ljubav i uvećavaju bogobojaznost i također privlače pažnju drugih. Obećani Mesija a.s. je molio (Allaha) da očisti srca njegovog Džemata i privuče ih prema Sebi i čuva ih daleko od smutnje. U isječku iz pisanja Obećanog Mesije a.s. navedenom na početku on je također skrenuo pažnju na poniznost i skromnost. Zaista, poniznost unapređuje uzajamni sklad i također skreće pažnju drugih. Bog je rekao da je znak Njegovih robova da oni:

‘…skrušeno idu Zemljom…’ (25:64)

Takva poniznost/čestitost usađuje duh u čovjeku koji ga vodi bliže Bogu i uvećava ljepotu društva.

Obećani Mesija a.s. je također skrenuo pažnju na istinoljubivost i iskrenost. Zaista, osoba koja se drži bogobojaznosti slijedi sve vrline, jer je to sama definicija bogobojzanosti, ali je važno naglasiti neke elemente jer oni uvećavaju bogobojaznost. Zato je Bog posebno naredio istinoljubivost i da govorimo qavl e sadiid (ispravnu i poštenu riječ:

O vi koji vjerujete! Bojte se Allaha, i govorite istinitim govorom. (33:71)

Hazreti Halifatul Mesih je rekao da je nedavno održao hutbu na temu qavle sadiid u svjetlu ovog ajeta.

Obećani Mesija a.s. je posebno naredio  onima koji dođu na đelsa salanu da radi duhovnog napretka posvoje istinoljubivost, iskrenost i otvorenost. Kad iskrenost svakog Ahmadi muslimana bude visokog standarda njihove riječi će biti djelotvorne i oni će biti u stanju da svoju misiju upute nadalje i naviše. Zaista se misija Obećanog Mesije a.s. sastoji od dva važna zadatka: da učini da čovjek spozna Boga i stvori vezu s Bogom i drugo da ispunjava dužnosti prema ljudima. Oba ova zadatka od nas zahtijevaju da napravimo čiste promjene u svojoj praksi.

Mi svijet ne možemo povezati s Bogom ukoliko sami mi nemamo snažnu vezu s Njim i ne možemo ispuniti dužnosti prema ljudima ukoliko ne usadimo entuzijazam, iskrenost, ljubav, jedinstvo i žrtvovanje. Trebamo se zamisliti nad ovom vezom i ovim entuzijazmom u ova tri dana i to uvećati tako da možemo ispuniti želje Obećanog Mesije a.s. Svaki Ahmadi musliman treba nastojati da uveća svoju bogobojaznost u ova tri dana. Da nas Allah osposobi da to učinimo.