Hutbe 2014.

Hutba 21. februar 2014. – Musleh Maud: Predskazanje i Čovjek


Hutba, 21. februar 2014.

Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajada
hulahtalahbi nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija
muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u audio, video i tekstualnom formatu.

VideoAudioTekst

Jučer je bio 20. februar, dan  koji se u Džematu obilježava kao dan predskazanja o Musleh Maudu r.a. U ovom predskazanju je Obećanom Meisji a.s. bilo predskazano rođenje sina koji će biti pobožan i bogobojazan, i imat će mnoge druge vrline. Zadnja hutba petkom je bila o  znakovima koje je Allah dao Obećanom Mesiji a.s. Pošto je danas najbliži petak 20-tom februaru, hazreti Halifatul Mesih  je smatrao prikladnim da dadne izlaganje o ovom predkazanju od 20. februara, koje je Obećani Mesija a.s. nazvao veličanstvnim znakom. On je rekao svojim klevetnicima da je, premda su oni prigovarali, takav znak iznad i mimo ljudske moći. Ovo predskazanje nije samo predskazao rođenje sina nego je također reklo da će on imati dug život. Ako se ovo predskazanje gleda s dubokim i poštenim uvidom, ne ostaje nikakve sumnje da je to Božiji znak. Ako, međutim, klevetnici imaju ikakvu sumnju, onda ih je Obećani Mesija a.s. pozvao da predstave svoje predskazanje sa sličnim znakovima!

On je rekao: ‘Ovdje trebate vrlo jasno opaziti da ovo nije samo predskazanje nego je također veličanstven nebeski znak.’ I baš kao što je svrha njegovog dolaska bila da dokaže istinitost islama i da utemelji veličanstvenost Časnog Poslanika s.a.v.s., Obećani Mesija a.s. nije ovo predskazanje pripisao vlastitoj istinitosti nego je rekao: ‘Uzvišeni Allah je pokazao ovaj znak da pokaže istinitost i veličanstvnost Časnog Poslanika s.a.v.s. Ovaj znak je zapravo stotine puta superiorniji (nadmoćniji), i ubjedljiviji, i veličanstveniji i slavniji nego znak vraćanje u život mrtve osobe. Vraćanje mrtve osobe u život samo zahtijeva pozivanje duha natrag za kratko vrijeme.’ Huzur je rekao da je baš to ono kako što je zapisano o hazreti Isa a.s. i nekim drugim poslanicima u Bibliji, iako su o ovome postavljena pitanja. Također, koju bi korist povratak mrtve duše dao svijetu, dok ovdje, Obećani Mesija a.s. kaže: ‘S milošću i naklonošću Uzvišenog Allaha i blagoslova Časnog Poslanika s.a.v.s. Plemeniti Bog je primio dove ovog poniznog roba i obećao poslati blagoslovljenu dušu čiji će očiti i skriveni blagoslovi biti rašireni svuda po svijetu.’

On je rekao: ‘O ljudi! Ja nisam ništa. Ko god me napada zapravo napada mog Časnog Poslanika s.a.v.s. ali taj treba zapamtiti da ne može baciti prašinu na sunce. Zapravo  će ta prašina pasti na njegovu glavu, na njegove oči i njegova usta i ponizit će ga. A sjaj Časnog Poslanika s.a.v.s. neće se umanjiti. Zapravo će Svemogući Allah još više pokazati njegov sjaj. Možete li vi zaustaviti sunce da se rađa blizu sata sabaha? Slično tome, vi ne možete povrijediti sunce Časnog Poslanika s.a.v.s. i njegovu istinitost. Da Svemogući Allah ukloni vašu zlobu i mržnju.’

Kao što znamo, u skladu sa ovim predskazanjem, ovaj Obećani sin je rođen u martu 1889. i krenuo je da ostvari velika dostignuća koja će se pamtiti do kraja vremena. Prije navođenja ogromnih pobjeda hazreti Musleh Mauda r.a. Huzur je pročitao slavne riječi ovog predskazanja:

‘Februar 20, 1886. Bog, Milostivi i Plemeniti, Veličanstveni i Visoki, koji ima moć da čini sve što hoće (čast Neka je Njemu i neka je uzvišeno Njegovo ime) obratio mi se u objavi i rekao:

(Urdu) Ja ti dajem znak Moje milosti prema onom što si ti od Mene molio. Ja sam čuo tvoje molbe i počastio sam tvoje dove Svojim primanjem kroz Moju milost i tvoje putovanje učinio izvorom blagoslova za tebe. Zato je tebi dat znak moći, milosti, blizine, nagrađen si znakom milosti i dobrotvornosti i dat ti je ključ uspjeha i pobjede.

Neka je mir tebi, Pobjedonosni. Tako je Allah govorio zato da oni koji žele život mogu biti izbavljeni iz zahvata smrti i da oni koji su sahranjeni u grobovima mogu izaći iz njih, i zato da superiornost islama i čast Božije riječi mogu biti pokazani ljudima, i zato da istina stigne sa svim svojim blagoslovima a da laž pobjegne sa svim svojim zlima, i zato da ljudi razumiju da sam Ja Gospodar moći, Ja činim šta Ja hoću, i također zato da mogu vjerovati da sam Ja s tobom, i zato da  oni koji ne vjeruju u Boga i negiraju, i odbijaju Njegovu religiju i Njegovu Knjigu i Njegovog Časnog Vjerovjesnika Muhammeda, Odabranog s.a.v.s. mogu biti suočeni sa jasnim znakom a da put krivih može postati očit. Raduj se, zato, što će ti biti dat lijep i čist dječak; ti ćeš primiti madića bez mrlje koji će biti od tvog sjemena i bit će od tvog potomstva. Lijep i čist dječak dolazi kao tvoj gost. Njegovo ime je Emmanuel i također Bešir. On je opremljen duhom uzvišenosti i oslobođen je svake nečistoće. On je svjetlo Allahovo. Blagoslovljen je onaj koji dolazi od Boga. On će biti praćen milošću koja će stići s njim.

On će biti odlikovan veličanstvenošću, veličinom i imetkom. On će doći na svijet i svojim Mesijanskim odlikama i kroz blagoslove duha uzvišenosti izliječit će mnoge od njihovih poremećaja. On je riječ Allaha jer su ga Allahova milost i čast opremili Riječju Uzvišenosti. On će biti izuzetne inteligencije i opažanja,  i bit će mehkog srca i ispunjen svjetovnim i duhovnim znanjem. On će preokrenuti tri u četiri. Ponedeljak je, blagoslovljeni ponedeljak. (Perzijski) (Sin, radost srca, visokog položaja, plemenit.) (Arapski) (manifestacija Prvog i  Zadnjeg, manifestacija Isitne i Visine; kao da se Allah spustio s neba). (Urdu) Njegov dolazak će biti uveliko blagoslovljen i bit će izvor manifestacije Božije Uzvišenosti. Gledaj, dolazi svjetlo, koje je Bog namirisao  parfemom Svog zadovoljstva. Mi ćemo uliti Svoj duh u njega i on će biti zaklonjen pod Božiju sjenu. On će naglo rasti u stasu i bit će sredstvo sticanja oslobađanja onih vezanih u lance. Njegova popularnost će se raširiti do krajeva svijeta i ljudi će biti blagoslovljeni kroz njega. Onda će biti uzdignut svom duhovnom položaju na nebu. (Arapksi) (Ovo je stvar određena). (Tadhkirah, str. 175-177)

Ovo su bile vrline ovog sina kojeg je trebao imati. Mi znamo da je hazreti Musleh Maud r.a. počastio službu halifata 52 godine i otišao s ovog svijeta nakon što je svijetu dokazao svoj karakter. Trebale bi se napisati mnoge knjige ako bi neko  proučavao ove odlike u dubinu i  ocijenjivao život hazreti Musleh Mauda r.a. Nije moguće obuhvatiti njegov život i ostvarenja u hutbama i govorima. Džemat svake godine obilježava 20. februar i učenjaci daju govore u skladu sa svojim znanjm i uvidom o ovaj predmet. Huzur je rekao da je on ponavljajući također govorio o ovom predmetu i hazreti Halifatul Mesih III i hazreti Halifatul Mesih IV r.a. su davali izlaganja  na ovu temu ali se ne može reći da su život hazreti Musleh Mauda r.a. i ovo predskazanje obuhvaćeni ili da je to svako razumio. Danas je Huzur predstavio jedan aspekt ovog predskazanja i također dao uvid o dojmu koji je on imao na ljude Džemata kao i na one izvan Džemata.

Prvo je Huzur dao pregled njegovih knjiga i predavanja. U vrijeme hezareti Musleh Mauda nije bilo prikladnog aranžmana za snimanje i ljudi su zapisivali njegova izlaganja u vrijeme održavanja. Nije bilo moguće uzeti tačne zabilješke. Fazl e Omer fondacija je objavila 24 toma njegovih književih djela pod nazivom ‘Anwarul Uloom’ koji obuhvata 633 predavanja i knjige. Fondacija kaže da će konačna zbirka imati 32 toma koji sadržavaju 850 predavanja, govora itd. Tomovi 25 do 29 su spremni iako još nisu štampani. Slično tome, broj njegovih hutbi koje je održao petkom, na Bajram i u prilici sklapanja mnogih brakova je 2076 izlaganja i do danas je objavljeno 28 tomova Hutbaat e Mahmood i oni sadrže 1602 hutbi. Hutbe koje je održao od 1948. do 1959. bit će objavljeni kasnije. Ovo je samo pregled njegovih akademskih radova. Svaki komad koji je napisao napunjeni su biserima mudrosti, znanja i duhovne pronicljivosti.

Hazreti Halifatul Mesih III r.a. je rekao da, čak ako se uzme samo jedan aspekt ovog veličanstvenog predskazanja od 20 februara, na primjer: ‘On će biti ispunjen svjetovnim i duhovnim znanjem’ on je tako širok da osoba to ne može obuhvatiti, bez obzira koliko je rečeno na to. Jedan primjer ovoga je ‘Tafseer e Kabir’ (njegov prijevod/komentar na Časni Kur’an) koji je tako čudesan komentar da svaki pojedinac koji je s koncentracijom pročitao dio toga ne može a da ne prizna da, ako bi u svijetu postojala sveta osoba koja je objavila samo dio takvog komentara Časnog Kur’ana sa detaljnim bilješkama, to bi za njega bio dovoljno da bude priznat kao sveta osoba od najsvetijih osoba u svijetu. Međutim, hazreti Musleh Maud r.a. napisao je  mnogo drugog o Časnom Kur’anu! On je vjerovatno napisao 10.000 do 12.000 stranica o Časnom Kur’anu. Sadašnji Tafseer e Kabir sadrži 6000 stranica i on je o Časnom Kur’anu pisao na mnogim drugim mjestima. Tafseer e Kabir obuhvata suru Al-Fatiha do sure Al-Bakara, onda suru Junuz do sure Al-Ankabut i onda sa prazninom u objavljivanju, on obuhvata suru Al-Naba do sure Al-Nas, obuhvatajući tako 59 sura u 6000 stranica, sa 55 neobuhvaćenih sura. Veličina štampanih slova u ovim tomovima je vrlo mala i ako se primjeni veličina slova koja je u ovom trenutku upotrebljena, ove stranice će vjerovatno ići do 10.000 do 12.000. Ponovno printanje je u toku.

Hazreti Musleh Maud r.a. je napisao 10 knjiga i članke o Kalamu(islamskom učenju) i 31 knjigu i članke o duhovnosti, i islamskom moralu i o islamskom vjerovanju i 13 knjigu i članke o životu Časnog Poslanika s.a.v.s., 4 knjige i članke o historiji, 3 knjige i članke o pravu (fikh), 25 knjiga i članke o politici prije podjele Indije i 9 knjiga i članke o politikama poslije podjele i osnivanja Pakistana. On je napisao 15  knjiga i članke o politici Kašmira i 100 knjiga i članke o Ahmadija pokretu i obuhvatio je stotine drugih tema.

Hazreti Halifatul Mesih III r.a. je rekao da, baš kao što je predskazano: ‘On će  biti ispunjen svjetovnim i duhovnom znanjem’ jedan pogled na njegove književne radove ukazuje na svjetovno kao i duhovno znanje i ljepota toga svega je da je svaki put kad je napisao knjigu ili članke svako rekao da se ne može napisati ništa bolje! Svaki put kad je vodio u politici ili dao savjet o rukovodstvu,  veliki i dobri su bili primorani priznati njegovu neusporedivu sposobnost. Ukratko, aspekt: ‘On će biti ispunjen svjetovnim i duhovnim znanjem’ izuzetno je detaljan i mi ne možemo doseći čak njegov hiljaditi dio.

Zatim je Huzur predstavio neke komentare i poglede ljudi izvan Džemata.

Allamah Niaz Fateh Puri sahib napisao je pismo hazreti Musleh Maudu r.a. u kojem je rekao da je pred sobom imao treći tom Tafser e Kabir nad kojim je razmišljao i uvidio da je on nesumnjivo predstavio potpuno novi vidik u proučavanju Časnog Kur’ana. On je smatrao da je to prvi komentar Kur’ana na urdu ove vrste. On je hvalio njegovu razboritost, njegovu izvanrednu rječitost i razumijevanje koji su bili vidljivi iz svake riječi. Žalio je da do tada nije znao o ovom komentaru. On je rekao da je, nakon što je pročitao mišljenja o poslaniku Lutu u suri Hud njegovo srce zadrhtalo i bio je primoran pisati hazreti Musleh Maudu. Smatrao je da  nije odgovarajuće mogao pohvaliti način na koji je ovaj komentar bacio svjetlo o aspektima koji su bili drugačiji od onih kako su drugi komentatori predstavili. Smatrao je da je objavljivanje Tafser e Kabir bilo služenje islamu tako visokog reda da to čak protivnici nisu mogli poreći.

Akhtar sahib sa Panta univerziteta napisao je da je ove tomove Tafseer e Kabir poslao profesoru persijskog jezika, Abdul Mannanu sahibu, i ovaj profesor je bio tako dojmljen da je raspodijelio neke tomove drugim akademicima da pročitaju. On ih je kasnije pitao o njihovom mišljenju o tome. Ovi akademici su priznali da na perzijskom jeziku nije bilo komenatra ovog kalibra. Kad su upitani šta misle o njegovom poređenju sa arapskim komentarima, oni su rekli da arapski komentari nisu bili dostupni na panta jeziku. Međutim, ovaj profesor im je rekao da nije postojao komentar kalibra kakav je bio onaj Mirze Mahmooda na bilo kojem jeziku i čak i ako bi se komentari donijeli iz Egipta i Sirije oni ne bi bili ravni ovome!

Syed Jaffer Hussain sahib piše kako je bio zatvoren pod optužbom da je rušio vladu Indije da je zamijeni  islamskom vladom. On je smatrao da je to vrlo visoka optužba za nekoga tako poniznog kao on. Dok je bio zatvoren proučavao je Tafseer e Kabir (on u to vrijeme nije bio Ahmadi musliman) i u njemu je vidio živi islam i u njemu je našao sve što je tražio i osjećao je da je poslije čitanja prvi put bio upoznat sa Časnim Kur’anom. Ahmadija Džemat je bio prikazan kao svirepo čudovište ali kad mu je istina jedanput bila očita, nije ga bilo briga o opasnostima. Pao je dole na sedždu pred Bogom i molio da  mu bude pokazan pravi put. Mjesecima je noć i dan molio Boga u tom smislu tako da je mjesto gdje je padao na sedždu bilo mokro od suza. Osjećao je da su njegove dove bile primljene kad je bio odlučan o istinitosti Ahmadijata i napisao je pismo tražeći bai’at. Veliki dio svog zatvora proveo je u Secunderabad zatvoru gdje je tamničar bio neki obrazovani musliman i bio je upoznat sa svim dopisivanjima zatvorenika zato što se pisma koja su poslana iz zatvora nisu mogla poslati bez njegovog potpisa. Iako to nije bilo dobro ali zbog nedovoljne hrabrosti Jaffer sahib je nastojao da ne nekako neda da tamničar iznađe o njegovim pismima napisanim u Kadian. Osoblje zatvora i drugi zatvorenici su prema njemu postupali s velikim poštovanjem i premda nije mogao vidjeti nikoga drugog osim osobe na straži, njegova pisma su nekako ipak poslana u Kadian bez znanja ovlaštenih. Međutim, tamničar je saznao za svako pismo koje je dolazilo iz Kadiana. Kad je iz Kadiana stigla bai’at forma tu je nastao problem i njegova tajna je bila otkrivena. Tamničar je došao da ga vidi i govorio je s njim vrlo saosjećajnim tonom i tražio od njega da ostavi komentar Kur’ana (Tafseer e Kabir) i ponudio da mu obezbjedi komentare drugih vjerskih učenjaka kao što je Abul Kalam Azad i maulana Maudodi. Jaffar sahib je pročitao komentare obojice ovih učenjaka prije nego što je ispunio bai’at formu. On kaže da učenik Tafseer e Kabira stiče sposobnost da kritički pregleda druge komentare. Prema tome, on je rekao tamničaru koji dijelovi obaju komentara su bili nejasni, gdje je prevod bio pogrešan i gdje je dato značenje bilo ograničeno. On kaže da ovo nije mogao lahko uraditi  zato što Tafseer e Kabir uključuje značenja Kur’anskog termina: ‘Koji niko neće dotaći osim  očišćenih’ (56:80). On dalje kaže da je napisao svaki detalj tako da protiv njega bude ukonjena optužba što je odgodio davanje zavjeta bai’ata. On je poslao formu bai’ta natrag i zauzeo se u ibadetu jer nije bio siguran hoće li njegov bai’ta biti primljen. Njegovo predosjećanje se pokazalo  ispravnim. Prije primanja njegovg bai’ata hazreti Musleh Maud r.a. mu je napisao da je njegova dužnost kao Ahmadi muslimana bila da također ostane odan trenutnoj vladi i da sve radi zakonski. On je odgovorio da je Tafseer e Kabir urezao sve ove stvari na njegovo srce. Nekoliko dana kasnije obaviješten je da je njegov bai’at primljen i pao je na sedždu sa zahvalnošću. On kaže da je u Tafseer e Kabiru pročitao da će halifa koji će biti Musleh Maud biti sredstvo sticanja oslobađanja onih koji su u okovima’, tako da je pisao hazreti Musleh Maudu r.a. i tražio dove za svoje oslobađanje i uskoro poslije je bio oslobođen. On piše da je živi dokaz dijela ovog predskazanja o Musleh Maudu koji kaže da će on biti sredstvo sticanja slobode onih držanih u lancima’.

Primjer mišljenja zapadnih učenjaka o pet tomova komentara je britanski akademik A J Arberry koji je bio učenjak arapskog, persijkog i islamskih studija. On je rekao da je komentar u pet tomova ogromno ostvarenje i onda da je sadašnji tom bio prvi stepen ovog dostignuća. On je rekao da su Ahmadi učenjaci započeli ovaj posao pod ohrabrujućim nadzorom hazreti Mirze Bašir ud din Mahmood Ahmada. Ovaj posao, to jest proizvesti izdanje Kur’ana sa tačnim i odgovarajućim prevodom na engleski kao i komentar na svaki ajet bio je veoma visoke prirode. Prvi tom koji je bio objavljen u vrijeme A J Arberyjevog pregleda sadržavao je prvih devet sura. On je napisao da je detaljan uvod napisao hazreti Mirza Bašir ud Din Mahmood Ahmad lično u kojem on kaže da sadržaj komentara predstavlja duhovno znanje koje je osnivač Ahmadija zajednice saopštio u svojim knjigama, i podsticanje i znanje koje je kasnije izrazio prvi halifa ili on lično, koji je drugi halifa. Zato je zaključio da se može reći da ovaj prevod i komentar predstavlja Kur’ansko opažanje Ahmadija Džemata.

Dr Anas iz Sirije piše da je u svom traganju za istinom i svjetlom pročitao knjige i komentare raznih učenjaka, uključujći i komentar hazreti Muhyiddina Ibn ‘Arabi. Ali nije našao zadovoljsto i slast koji mu je dao komentar Mirze Bašir ud Din Mahmooda. On kaže kad je vidio komentare o vizijama negovo tijelo i duša su to osjetili i kad je pročitao Tafseer na Ahmadija veb stranici on je u njemu našao svjetlo i istinu, i to je zarobilo njegovo srce.

Jamal sahib iz Maroka, koji se dugo dopisivao sa hazreti halifatul Mesihom IV r.a. piše kako mu je bila poslana kopija prvog toma Tafseer e Kabir kojeg je pročitao i onda uporedio sa raznim drugim komentarima koje je također pročitao. Razlika je bila ogromna. On je našao da je Tafseer e Kabir bio kratki sadržaj srži Šerijata, drugi komentari su bili tek čahura. Proučavanje Tafseer e Kabira je u njegovom srcu oslikalo krasnu sliku islama koja je prodrla u samu njegovu dušu.

Huzur je dao neke ilustracije o djelovanju koje su na druge imala predavanja hazreti Musleh Mauda r.a.

Hazreti Musleh Maud r.a. je održao dva predvanja na zahtjev Literalne Lige. Prvo predavanje je bilo o položaju arapskog jezika među drugim svjetskim jezicima i održano je 31. Maja 1934. u YMCA holu u Mall ulici, Lahore. Predavanju je predsjedavao dr. Barkat Ali Kureši, koji je bio direktor Islamia koledža, Lahor. Predavanje je trajalo jedan sat i 30 minuta i publika je slušala sa ushićenom pažnjom. Dr Kureši se zahvalio hazreti Musleh Maudu r.a. i savjetovao publiku da se okoriste od onoga što su čuli. On je također izrazio želju da i u budućnosti sluša takve akademske teme.

Bivši načelnik pravde Kašmira bio je prisutan u ovoj prilici. On se na engleskom zahvalio hazreti Musleh Maudu r.a. i rekao da mu je bio presretan da sluša zanimljiv i tako vješt govor najsposobnijeg govornika. On je mislio da će ovaj govor biti u starom stilu kao kad Arap bude upitan za razloge izvanrednosti arapskog jezika on navodi slijedeće razloge: prvo, zato što je on Arap, drugo, zato što je arapski jezik jezik Časnog Kur’ana i treće, zato što će arapski biti jezik u Džennetu. Međutim, on je uvidio da je ovo predavanje velike akademske i filozofske dimenzije. On je uvjeravao ‘Mirzu sahiba’ da je svaku riječ slušao s izuzetnom pažnjom i uveliko se okoristio od toga i da se nada da će dojam  govora na njegovo srce biti dugotrajan.

Syed Abdul Kadir sahib, zamjenik direktora Islamskog fakulteta, Lahor, dao je da se objavi članak u novinama pod naslovom ‘Islam i komunizam’, i rekao da je to dio predavanja Mirze Bašir ud Dina, Imama Ahmadija Džemata na temu ‘Ekonomski sistem islama i komunizam’, koji je imao čast slušati. On je uvidio da je ovo predavanje, kao i druga njegova predavanja, služe da poliraju akademske misli i da je ispunjeno informacijama. On je rekao da je ‘Mirza sahib’ imao od Boga datu sposobnost i cjelovitu vjeeštinu o svakom aspektu datog predmeta i iz ovog razloga njegova razmišljanja zaslužuju da budu cijenjena i uzeta u obzir.

Potrebno je ovu knjigu raspodijeliti u svijetu izvana. Općenito se uzima da je koncept ekonomskog sistema islama prvo predstavio maulana Maudodi, iako je hazreti Musleh Maud r.a. održao ovaj akademski govor dugo vremena prije. Ovaj govor je  obavljen kao knjiga i sada je također dostupan njen prevod na engleski koji trebaju pročitati ljudi koji govore engleski i trebaju to dati onima koji se zanimaju za stvari ekonomije.

Lala Ram Chand, koji je predsjedavao ovom događaju, rekao je  da se smatra sretnim što je slušao tako vrijedan govor. Rekao je da ga je smatrao izuzetno korisnim. On je pogrešno mislio da islam samo pazi na muslimane u svojim pravilima i propisima a ne na nemuslimane. Ali je iz govora uvidio da islam daje učenje jednakosti i bio je presretan da ovo čuje. Rekao je da će to iznijeti svojim prijateljima nemuslimanima i pitati koji izgovor imaju u tome da poštuju ovu vrstu islama! Ponavljajući se zahaljivao hazreti Musleh Maudu za ovaj govor.

Tako je ovo bio kratki pogled samo jednog aspekta odlike: ‘On će biti ispunjen svjetovnim i duhovnim znanjem’. Da nas Allah osposobi da proučavamo ovu nađeno skriveno blago znanja koju nam je dao hazreti Musleh Maud r.a. i baš kao što je objašnjeno, on je obuhvatio cijeli niz raznih predmeta. Da nas Allah također osposobi da se okoristimo od njih i da uvećamo svoje znaje i duhovnu svijest!

Zatim je Huzur najavio da će klanjati dženazu namaz  odsustvu za Sahibzadu Mirzu Hanif Ahmada, sina hazreti Musleh Mauda r.a. koji je umro 17. februara na Tahir institutu za srce sa 82 godine. On je bio Huzurov daiđa.

Rođen je 1932. i kao i druga djeca hazreti Musleh Mauda r.a. u djetinjstvu je posvetio svoj život služenju islamu. Njegovo obrazovanje je bilo u skladu sa ovim. Religijsko obrzovanje je dobio u Medresi Ahmadija i Đamija Ahmadija, Kadian. Privatno je položio svoj matrik ispit i stekao dalje obrazovanje. Postigao je LLB pod uvjetom da neće prakticirati (pravo). Godine 1962. otišao je u inostranstvo da služi Zajednici i služio je kao direktor drugostepene škole u Siera Leonu do 1969.

Bio je učena osoba. Poslije dvadeset godina napornog rada sastavio je knjigu koja sadrži vrijedne proglase Obećanog Mesije a.s. i poetične strofe na urdu, persijkom i arapskom jeziku i njegove objave. Knjiga je objavljena 2004. Napisao je još jednu knjigu koja sadrži poeziju Obećanog Mesije a.s. na urdu, persijskom i arapskom jeziku. Ova knjiga je remek djelo.

Godine 1959. Oženio je Tahiru Begum sahibu i imaju četvoro djece. Salman Ahmad sahib, Amtul Momin Hina sahiba, Meena Mubaraka sahiba i Amtul Samee sahiba.

Njegova žena prenosi kad je, dok je bio u Siera Leonu izgradio prvi blok za nauku u Ahmadija školi u Bo gradu. Lično je nadgledao izgradnju bloka. Ljudi iz Siera Leona i danas pamte Sahibzadu sahiba.

Brinuo je za siroča i pomagao im skriveno. Brinuo je za svoje prijatelje i kad je jedan od njegovih bliskih prijatelja umro on je pazio na njegovu porodicu i uredio za njegovu djecu sklapanje braka i  vrlo dobro ispunio dužnost prema prijateljstvu.

Među potomcima hazreti Musleh Mauda r.a. on je imao najveću vještinu u persijskom jeziku i bio je vrlo načitan u terminima knjiga Obećanog Mesije a.s. Njegova žena prenosi da joj je rekao kako je ove knjige, ili većinu njih, pročitao dvadeset do dvadset pet puta. Imao je izuzetnu ljubav prema Kadianu i uprkos slabom zdravlju on je tamo išao redovno zadnjih nekoliko godina. Imao je veliko vjerovanje u dovu i savjetovao je svojoj djeci da čine dove za njega nakon što ode s ovog svijeta. Da Allah osposobi njegove potomke da ostanu čvrsti na vrlinama za koje je hazreti Musleh Maud r.a. činio dove za svoje potomke i Džemat, da oni postanu ispunjenje ovih dova; njegova djeca, drugi članovi porodice Obećanog Mesije a.s. kao i članovi Džemata. Molba hazreti Musleh Mauda r.a. Bogu je bila: ‘Da njihova djeca i djeca njihove djece budu vječno u Tvom povjerenju koje šejtan ne može prodrijeti.’

Da Allah ima milosti na Sahibzadu Hanif Ahmada i oprosti mu i uzdigne njegov položaj i da njegova djeca istinski ispune dužnosti krvnog srodstva s kojim su povezani. Huzur je rekao da je Sahibzada sahib imao veliku vezanost sa Huzurom, od ranije također, ali od Halifata ova ljubav i naklonost su porasli iako sa snažnom potvrdom poniznosti, iskrenosti i odanosti, bila još snažnija! Da Allah  nastavi uzdizati njegvov položaj i također osposobi njegovu djecu da imaju poseban odnos sa Halifatom!