Hutbe 2014.

Hutba 07. mart 2014. – Konferencija o svjetskim religijama 2014.


Hutba, 07. mart 2014.

Kratki sadržaj hudbe koju je održao Hazreti Mirza Masroor Ahmad ajada
hulahtalahbi nasre hil aziz, Halifatul Mesih V, poglavar Ahmadija
muslimanske zajednice.

Hutba je dostupna u audio, video i tekstualnom formatu.

VideoAudioTekst

Hazreti  Halifatul Mesih  je rekao da je nešto prije tri sedmice Džemat Ahmadija VB održao konferenciju da obilježi svojih sto godina u Britaniji. Bili su pozvani učenjaci i predstavnici raznih religija da predstave koncept o Bogu i religiju baziranu na svojim knjigama. Tema konferencije je bila ‘Bog u 21. stoljeću’. Na konferenciji je trebao biti predstavljen i islam i predstavio ga je hazreti Halifatul Mesih. Druge religije koje su bile prestavljene bile su judaizam, hinduizam, budizam, druzes i zoroastrianizam. Na skupu su također bila predstavljena sik i behai vjerovanja. Uz to je političarima i aktivistima za ljudska prava također data prilika da predstve svoja mišljenja. Konferencija je održana na tradicionalnom mjestu po nazivu Guildhall koji je izgrađen oko 1429. godine ili možda ranije i poznato je da je jedna od najstarijih zgrada u Londonu. Ona ima historijski značaj.

Ova konferencija je pokazana na MTA i ljudi su je sigurno vidjeli i nadamo se da će biti spomenuto u magazinu Al-Fazl o njenom historijskom značaju. Razlog da se o tome govori u današnjoj hutbi nije bio da se dadne historija ove zgrade nego da se daju neki detalji  konferencije. Nadamo se da je Huzurov govor preveden na urdu kao i drugi govori. Traženo je iz Pakistana da se konferencija treba spomenuti u hutbi petkom kao što Huzur spomene svoja putovanja, da slušaoci dobro razumiju i cijene njen značaj. Neki ljudi ne gledaju (takve) događaje na MTA, baš je jučer neko pisao hazreti Halifatul Mesihu da su o konferenciji pročitali u tim i tim novinama. Ljudi slušaju hutbu petkom s većom žudnjom. Bilo bi bolje da Ahmadi muslimani to gledaju na MTA, to je bila veličanstvena prilika.

Hazreti halifatul Mesih je iznio kratke isječke govora nekih govornika i također dao kratki sadržaj svog glavnog govora i iznio mšljenje i komentare nekih gosta kao znak Božije pomoći  tako da i mi i svijet možemo znati da je pokazana pobjeda Časnog Poslanika s.a.v.s. kroz njegovog istinskog i revnog poklonika.

Prije davanja detalja Huzur je rekao da uprava Džemata VB, koja je organizovala tako veliki događaj nije to unaprijed reklamirala kako su to trebali i bili su zadovoljni jednostavno njegovim organizovanjem i očekivanjem velikog broja gosta. Ovo je bila prilika da se Džemat predstavi na širokoj skali i da se rašire lijepa učenja islama koliko god je moguće većem broju ljudi. Da su mediji kontaktirani kako treba to bi dalo bolje rezultate od onih koje imamo kao rezultat napora koje Amir sahib i njegov tim čine sada. Ovih dana je štampa veliki izvor unapređivanja i reklamiranja poruke. U ovom pogledu većina Džemata širom svijeta ne rade kako se traži i pokazuju propuste. SAD se sada nešto popravlja u ovom pogledu i proveden je dobar posao u ovom pogledu u Gani, Siera Leone i Afričkim zemljama koje govore francuski. Mi trebamo imati pristup medijima na svakom nivou tako da svijet sazna prelijepo učenje islama. Ovo je veličanstven izvor širenja poruke i Džemat treba posvetiti pažnju ovome.

Neki govornici su dobro govorili i nadat se je da je to bio glas njihovog srca. Predsjedavajući hindu vijeća u Britaniji, Umesh Chander Sahrma je rekao: ‘Današnja tema je vrlo zanimljiva, ona znači da je bar jedna stvar zasigurna a to je da svi mi vjerujemo da Bog postoji. Druga stvar koja je vrlo jasna je da sve političko vodstvo i grupe nisu uspjele da donesu mir i sklad među zajednicama ili u svijetu. Možete vidjeti sukobe svuda u svijetu i iz jednog ili drugog razloga ljudi ne vjeruju političkim vođama. Ja mislim da je ovo vrijeme kad se trebamo vratiti svojoj vjeri.’ On je također rekao da trebamo predvoditi primjerom a ne jednostavno savjetovati druge. Huzur je rekao da Allah dadne da oni ovo prakticiraju zato što je ovo zaista stvarnost.

Poruku Dalai Lame pročitao je njegov predstavnik u Londonu. On je rekao: ‘Sve religije poučavaju vrlinama ljubavi, nesebičnosti i strpljenju. Zbog toga čak i ako možda imaju drugačije filozofske poglede mi ih sve trebamo poštovati. Svaka religijska tradicija je dala značajan doprinos čovječanstvu u prošlim stoljećima. U budućnosti nam, također, takve tradicije mogu pomoći da unapređujemo mir u svojim pojedinačnim zajednicama i dovedemo do sklada i razumijevanja među komšijama. Važna stvar je za sve vjernike da učenja svojih religija iskreno stave u praksu u svom svakodnevnom životu. Sukob u ime religije izbija kad ljudi ne uspiju da dokuče istinsku namjeru i svrhu svoje vjere. Mi trebamo ohrabriti kontakt između sljedbenika raznih religija., opća javnost će razviti poštovanje za religijske tradicije drugih i ovo će zauzvrat unapređivati sklad u društvu. Ja dajem svoju potporu cijelim srcem ovoj konferenciji svjetskih religija koju je Ahmadija muslimanska zajednica  VB sazvala u Londonu 11. februara 2014. Ja vjerujem da skupovi ove vrste imaju snažno simbolično dejstvo; moje molitve su da plodovi vaše razmjene budu dalekosežni i dugotrajni.’

Duhovni poglavar Druze zajednice u Izraelu, sheikh Moafaq Tarif je rekao: ‘Mi imamo snažne odnose i bliske veze sa svim sektama i religijama u Svetoj zemlji, kolijevci vjere i domu i mjestu duhovnog putovanja svih poslanika. Časni Kur’an kaže: ‘O ljudi, Mi smo vas stvorili od muška i ženska; i Mi smo vas podijelili u narode i plemena da biste upoznali (jedni druge). Uistinu, kod Allaha je najplemenitiji onaj među vama ko je nabogobojazniji. Sigurno, Allah sve zna (i) uvijek je obaviješten.’ (49:14) Ja sam zaista zahvalan Njegovom visočanstvu, poglavaru svjetski raširene Ahmadija zajednice i njenim članovima na ovom pozivu i ja vam čestitam na ovoj dojmljivoj konferenciji svjetskih religija koja je dio proslave stoljeća Ahmadija muslimana VB. Kao Druze zajednica mi smo osnovali vrlo snažne veze sa Ahmadija muslimanskom zajednicom u Svetoj zemlji. Hajde da udružimo ruke u osudi nasilja i agresije u svim njenim formama i zasijemo sjeme ljubavi razvijanjem mira ne samo na Istoku nego svuda širom svijeta.’

Arhibiskup Kevin McDonald je predstavio Katoličku crkvu. On je rekao: ‘Ja sam i počaščen i zahvalan na prilici da govorim u ime Katoličke crkve na ovoj konferenciji svjetskih religija koju je organizovala Ahmadija muslimanska zajednica u ovoj godini vaše stogodišnjice. To je znak  vremena da se okupljanje kao ovo treba dogoditi i to je razlog da budemo zahvalni za vremena u kojima živimo.’ On je pročitao poruku kardinala Petera Turksona, predsjednika Biskupskog vijeća za mir  pravdu: ‘Ja sam zahvalan za priliku da uputim svoju pobožnu čestitku  konferenciji stogodišnjice Ahmadija muslimanske zajednice pogotovo što su se predstavnici različitih vjera okupili da razmatraju mir.’

Rabbi profesor Daniel Sperber, je predstavljao Vođu Rabai Izraela. On je rekao: ‘Mi živimo u društvu gdje se materijalizam vidi kao pozitivna vrijednost najvišeg reda i gdje je jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju dostigao strašne razmjere. U ime napretka i udobnosti mi crpimo iz svijeta njegova prirodna bogatstva zagađujući naše bogatstvo svježe vode, uništavanjem naših šuma i teško da trebam nastaviti ovu tužnu priču ekoloških bolesti. Mi živimo u svijetu pocijepanom političkim i religijskim borbama i nemirom. Ime Boga i Njegovih poruka su zgaženi pod nogama u ime racionalizma i političke pogodnosti.’ Ovaj Rabbi je rekao da svako treba da se okupi i radi protiv ovih aspekata. Hazreti Halifatul Mesih je rekao da se nada da će ove misli također cijeniti poglavar njihove zemlje i da se također odnose na njega.

Visoki povjerenik Gane pročitao je poruku predsjednika Gane. Poruka je rekla da nas ovaj događaj ponovo podsjeća da je Bog poslao Svoje voljene poslanike na ovaj svijet da svoju poruku upute ljudima svih rasa bez razlike, da čovječanstvo treba živjeti mirno i u uzajamnom skladu. On je rekao da je u Gani osnovano Vijeće za mir i da zemlja ima vjersku toleranciju gdje svako ima pravo predstavljanja.

Baroness Warsi je rekao: ‘Čast je govoriti pred tako slavnom publikom u ovako uglednom okruženju ovdje na konferenciji svjetskih religija. Svjedočanstvo je otvorenosti, pragmatizma i poniznosti Ahmadija zajednice da vaš vodeći globalni događaj danas nije samo o proslavljanju vaše vlastite vjere nego vi proslavljate sve vjere. Vi samo trebate pogledati okolo Britanije da vidite ogroman doprinos koje Ahmadija zajednica čini u svim životnim putevima vezano za dobrotvorne svrhe i pogotovo u vezi sa društvenom akcijom. Zaista je bio važan momenat za toliko mnogo vjera da se okupe ovdje i izraze svoju solidarnost jedan prema drugom i svoju solidarnost i predanost međuvjerskom radu i za mene je bila privilegija da budem dio toga.’

Dr Katrina Lantos Swett, zamjenik predsjedavajućeg povjerenika SAD-a o međunarodnoj religijskoj slobodi koja poznaje Džemat neko vrijeme također je došla na ovu konferenciju čak iz SAD-a. Ona je rekla: ‘Uistinu je čast i privilegija biti ovdje sa svima vama ove večeri dok proslavljate stogodišnjicu prisustva Ahmadija muslimanske zajednice u VB, u radosnoj proslavi tolerancije i slobode koji su oznaka vaše zajednice i njenih ljudi. Jednostavno rečeno, vi, Ahmadija zajednica ste živi dokaz da religija zaista može biti istinski prijatelj mira, razumijevanja i slobode. Gledajući natrag na dvadeseto stoljeće također vidimo nešto prelijepo i dragocjeno. Mi vidimo hrabre ljude prožete svojim religijskim učenjima da se dižu i postaju svjetlo u mraku…’ Ona je nastavila i dala neke primjere u ovom pogledu i onda rekla da smo u 20-tom stoljeću vidjeli da Džemat Ahmadija diže glas protiv tlačenja prema svim ljudima. Huzur je rekao da ona ovdje nije bila posve tačna zato što je Džemat dizao glas protiv tlačenja od vremena Obećanog Mesije a.s. i u skladu sa njegovim učenjem do 19-tog stoljeća. Ona je rekla: Gledajući natrag na 20. stoljeće vidimo vas, Ahmadija zajednicu, da se zalaže ne samo za sebe nego za svo čovječanstvo protiv tlačenja ljudi. Mi, kao i vi, zalažemo se za toleranciju i slobodu. Mi, kao i vi, zalažemo se za svijet gdje se ljudi svih odgoja i vjerovanja mogu okupiti zajedno i učiti jedan od drugog. Učiti podrazumijeva slušanje a slušanje podrazumijeva poštovanje i toleranciju. Ja sam zaista zahvalna da Ahmadija zajednica je u vezi sa poštovanjem za sva druga ljudska bića. Da  udvostručimo svoje napore da upravo ovo uradimo.’ Huzur je rekao da Allah dadne da velike sile ovo razumiju.

Rt Hon Dominic Grieve, opunomoćeni general pročitao je poruku Glavnog ministra prije čega je rekao: ‘Gledajući naprijed na 21. stoljeće, ja mislim da ne mogu misliti o pogodnijem mjestu za ovu međuvjersku konferenciju da se sastanemo u velikom holu trgovaca, upravo ljudi koji su Britaniju, Englesku odveli naprijed u odnosu na ostatak svijeta i kao čudesnu posljedicu koja je  sve vas dovela zajedno na ovo mjesto. Kao osoba kršćanske vjere meni je uvijek izgledalo da je  mnogo lakše za nekoga ko ima vjeru da razumije ljude drugih vjera nego što je to za one koji uopće nemaju vjere.’ Huzur je rekao da Allah učini da tako bude, da bude tačan u ovome što je rekao. Poruka glavnog ministra je bila: ‘Ja šaljem svoje iskrene čestitke Ahmadija muslimanskoj zajednici jer ste se okupili zajedno sa vjerama cijelog svijeta da se ujedinite radi društvenog i međunarodnog mira. Ja priznajem da ste vi ovdje u Britaniji uradili veliki posao, od međuvjerskih događaja širom zemlje do pomaganja zajednicama koje su bile pogođene nedavnim poplavama i današnji vrhunski značajan rad koji radite za međuvjerske odnose i mir u drugim zemljama. Ja sam presretan da je danas prisutna Britanska vlada. Mi se pridružujemo Njegovom visočanstvu i vjerskim vođama širom svijeta da diskutujemo kako se vjere mogu okupiti zajedno da pomognu da dođe do mira.’

Poruka Njenog visočanstva, Kraljice, koja je vrhovni upravitelj Engleske Crkve i branilac vjere glasi: ‘Kraljici je drago što je primila vašu poruku koju ste poslali u ime Ahmadija muslimanske zajednice VB prilikom konferencije svjetskih religija koja se danas održava u Guildhollu kao dio proslave vaše stogodišnjice.Njeno visočanstvo je bilo zainteresovano da sazna o ciljevima konferencije i cijeni vašu smotrenost u pisanju kakvu ste pokazali. Zauzvrat, Kraljica vam svima šalje svoje najbolje želje za izuzetno uspješno i znamenito okupljanje.’

Zatim je Huzur dao kratki sadržaj svog glavnog govora. Bog želi da popravi ljude i radi toga, da ispune dužnosti prema Bogu i prema Božijem stvaranju, i radi ove svrhe On je slao Svoje poslanike. Oni koji slušaju poslanike budu uspješni a oni koji ih odbijaju na kraju dođu do lošeg kraja i svaka nacija koja se suprostavljala poslanicima, odbila ih i odbila postojanje Boga, i govorila da su ovo samo priče i da nema Boga, i da nikakva kazna ne stiže takvo žalosno stanje. Časni Kur’an je pun iznošenja o takvim ljudima kao što su i knjige drugih religija. Ove nam stvari trebaju dati povod za brigu jer ovo nisu priče.

Huzur je rekao da je Časni Kur’an Božija knjiga u koju on vjeruje i ona nas obavještava da Bog slanjem poslanika želi da utemelji visoke nivoe duhovnosti među ljudima i da se radi toga povežu s Bogom i tako ispune Njegova prava i da, sticanjem visokog nivoa morala također ispune prava Božijeg stvaranja.

Huzur je rekao konferenciji da, kad je Bog poslao Časnog Poslanika s.a.v.s. da popravi cijeli svijet, on je nadmašio u prenošenju ove poruke i ne samo to, on je noći provodio u snažnim dovama i molbama Bogu. Pri tome bi jecao sa takvim bolom i tugom da je mjesto gdje je padao na sedždu postalo natopljeno suzama. Njegova snažna bol i patnja da popravi ljude ne može se opisati riječima. U Časnom Kur’anu Bog mu se direktno obratio pitanjem: Pa zar ćeš ti zbog njih sebe tugom ubiti, ako oni u ovaj govor neće da vjeruju.(18:7) Međutim, Svemogći Bog je onaj Koji sluša žarke i srčane molbe. I zato je On odgovorio na ove molbe Časnog Poslanika s.a.v.s. Historija svjedoči činjenici da su upravo ovi ljudi, koji su bili neuki i necivilizovani postali oni sa najboljim moralnim vrijednostima. Nikada nijedna svjetska sila nije mogla dovesti do takve duhovne revolucije.

Huzur je rekao konferenciji o ponašanju Časnog Poslanika s.a.v.s. prema njegovim neprijateljima. On je rekao: Oni su bili svjedoci istiniti da Časni Poslanik s.a.v.s. nije odgovorio na njihovu surovost (zvjerstvo), mržnju i na zlobne napade ni sa čim drugim nego oprostom, milošću i sažaljenjem. Oni su bili svjedoci istini da je Časni Poslanik s.a.v.s. stekao pobjedu nad zakletim neprijateljima islama koji su prije učinili sve što su mogli u svojim naporima da unište religiju;  on je odgovorio mirom govoreći im: ‘Ja  nemam nikakve lične mržnje prema vama, ja ne želim da se svetim za okrutnosti i proganjanje koje ste nam u prošlosti zadali. Sve dotle dok garantujete da ćete živjeti u miru slobodni ste da ostanete u Meki, neće se prema vama postupati sa okrutnošću ili nepravedno’… kad su bezbrojni neprijatelji islama vidjeli ovo neusporedivo dobročinstvo nisu imali izbora nego da to priznaju i primili su islam.

Huzur je rekao konferenciji da je Časni Kur’an dao Časnom Poslaniku s.a.v.s. titulu ‘milost za cijelo čovječanstvo’ i imamo hiljade primjera koji dokazuju istinitost Božije Riječi i Poslanikovom sažaljenju. U svjetlu ovih saosjećajnih učenja možda se postavi pitanje ili optužba, i zaista se redovito priziva od nekih nemuslimana da, ako islam poučava muslimane da pokažu ljubav i saosjećanje i ako je Časni Poslanik s.a.v.s. uistinu bio milost za cijelo čovječanstvo zašto su se onda vodili religijski ratovi. Da biste ovo razumjeli morate biti upoznati sa istinskom historijom ranog islama i imati na umu dvije važne stvari. Prvo, historija svjedoči činjenici koju čak nepristrasni nemuslimanski orijentalisti prepoznaju da su, u ranim godinama, nakon što je Časni Poslanik s.a.v.s. iznio svoju tvrdnju on i njegovi sljedbenici bili podvrgnuti krajnje divljem i strašnom proganjanju u Meki.  Pa ipak muslimani nisu tražili osvetu. Poslije godina neprekidnog proganjanja, Časni Poslanik s.a.v.s. i njegovih ashabi  su iselili u Medinu. Međutim, kad su ljudi iz Meke napali Medinu da unište muslimane oni su odgovorili po Božijoj naredbi koja je spomenuta u Časnom Kur’anu: ‘Dozvoljena je (borba) onima protiv kojih se ratuje, zato što su im učinjena nasilja – zaista je Allah kadar da ih pomogne – one koji su bili nepravedno istjerani iz svojih domova samo zato što su govorili: ‘Naš Gospodar je Allah’ – a da Allah nije odbranio neke ljude od drugih ljudi, doista bi bili porušeni manastiri, i crkve, i sinagoge, i džamije, u kojima se često Allahovo ime spominje. Allah će sigurno pomoći onoga ko Njemu pomaže. Allah je, zaista, silan, moćan.’ (22:40-41)

Huzur je rekao konferenciji da je u svjetlu ovih ajeta potlačenim dato pravo da se brane i ovi ajeti također čuvaju druge religije i kažu da je Bog moćan i ima moć da odbrani muslimane protiv mnogobožaca. Uprkos njihove moći i naoružanja mnogobožci će biti poraženi i zaista, dajući dokaz o Svom postojanju Bog je pomogao muslimanima da poraze vojsku mnogo veću od njih koja je također bila izuzetno dobro opremljena. Ratovi koje je vodio Časni Poslanik s.a.v.s. i njegove ispravno upućene halife bili su u odbrani i zato da se utemelji mir a ne radi moći i vladavine.

Huzur je rekao konferenciji da su i Časni Poslanik s.a.v.s. i Časni Kur’an predskazali da će doći vrijeme kad će muslimani zaboraviti istinska učenja islama i danas je, bilo koja nepravda koju su počinili muslimani ili njihovo pogoršano stanje, upravo kako je predskazano. Huzur im je rekao da ovo nije konačno stanje muslimana, on je rekao da je njegovo snažno vjerovanje da će se, baš kao što je predskazanje o pogoršanju muslimana bilo ispunjeno, predskazanje o njihovom duhovnom stanju popraviti i također će se obistiniti ono što se trebalo dogoditi skupa sa dolaskom Obećanog Mesije. Huzur im je rekao da on i Džemat Ahmadija vjeruju da je Obećani Mesija došao u osobi osnivača Ahmadija Džemata i on je utemeljio učenje istinskog islama među svojim sljedbenicima. On je formirao zajednicu koja teži/trudi se da prakticira istinski islam. Božija pomoć i potpora je uz Obećanog Mesiju a.s. i Huzur je dao samo tri primjera njegove istinitosti. Prvo, Obećani Mesija  je rekao da će se u ovo doba pojaviti mnogi zemljotresi i prirodne nesreće i ovo se pokazalo ispravnim jer vidimo da su se u prethodnom stoljeću, u poređenju sa prethodnim stoljećima dogodili mnogi zemljotresi. On je također predvidio da će ruski Cezar biti svrgnut i ovo se pokazalo tačnim. On je također predvidio o velikim ratovima i svijet je od tada doživio dva velika rata. Svijet pokušava da ponovo ide tim putem. Odbrambeni budžeti širom svijeta su zanemarili druge potrebe i pažnja je usredsređena na uvećavanje vojne sposobnosti.  Svijet se  ponovo treba zamisliti. Nedostatak mira u svijetu nije zbog religije nego naprotiv, zbog pohlepe i politike.

Huzur je također rekao konferenciji da je Božija pomoć s onim koga je on poslao u ovo doba, jer kako bi inače onaj koji je to tvrdio iz malog sela u Indiji postao čuven širom svijeta. I poslije njegove smrti, on bez Božije pomoći nije mogao ostaviti iza sebe takvu zajednicu koja napreduje. Zajednicu koja je, zato što je čvrsto vezana za instituciju halifata, unapređivala  njegovu misiju širom svijeta. Huzur je rekao da nam je osnivač našeg Džemata dao shvatanje da Božija Riječ nije stara priča, zapravo Bog živi danas i govori Svojim ispravnim robovima i pokazuje im istinske znakove. Naša je dužnost da obratimo pažnju prema reformatoru ovog doba i prepoznamo istinski duh svog Stvoritelja. Umjesto da stavljamo optužbu svojih grešaka na Boga i na svoje religije mi trebamo pogledati u ogledalo i procijeniti svoje nedostatke. Da Allah osposobi svijet da ovo pakticira!

Zatim je Huzur predstavio neka mišljenja i komentare gosta na konferenciji.

Stein Villumstad, genealni sekretar Evropskog vijeća vjerskih vođa rekao je da je okupljanje kao ovo, gdje ljudi raznih vjera slušaju jedan drugog otvorenog razuma i da svako prizna da  svi mi želimo mir, veliki uspjeh.

Njegova ekselencija Joslyn Whiteman, Visoki povjerenik za Granadu u VB rekao je da je ovo bila veličanstvena konferencija.  Povod je uvećanja vjere da se pod jednim krovom zajedno okupi toliko ljudi koji pripadaju različitim vjerama. Druga prednost ovoga je da možemo imati ideju kako ljude okupiti zajedno da riješimo probleme s kojima se svijet suočava.

Mak Chisty, komandir Metropolitan policije u Londonu rekao je da su ljudi raznih religija govorili o odlikama svoje religije i niko nije kritikovao drugog. Ovo je to što uzgaja slogu i sklad.

Huzur je rekao da je Obećani Mesija a.s. zaista pisao Kraljici (Viktoriji) u ovom smislu.

Član Evropskog parlamenta, Charles Tannock rekao je  da nema drugog izbora nego da u budućnosti posvojimo ovaj put. Mi svi vjerujemo u Boga i ne možemo prihvatiti da od nas Bog želi da budemo u sukobu jedan s drugim u ime religije. On je podržao poruku mira koju je ova konferencija dala i cijeni Ahmadija moto ‘ljubav svakome, mržnja nikome’ i rekao da je to univerzalna poruka. Što se religije više budu okupljale to će biti bolje.

Baroness Beridge, predsjedavajuća Sveparlamentarne grupe o međunarodnoj vjerskoj slobodi, VB, rekla je da je bila upoznata o dobrotvornim uslugama Ahmadija zajednice kao što je spomenuo poglavar Zajednice u svom govoru. Ona je rekla da joj je bilo drago da sarađuje sa Ahmadija zajednicom u njihovom radu i bila je sretna da je Ahmadi muslimanima data potpuna sloboda u ovoj zemlji.

Jedan član Sveparlamentarne grupe o međunarodnoj vjerskoj slobodi rekao je da, kao što je poglavar Ahmadija zajednice rekao, sve religije u osnovi poučavaju ljubavi, toleranciji i miru. Mediji su religiju predstavili kao povod  uzajamnog sukoba no, kao što smo vidjeli na konferenciji danas, stvarnost je posve suprotna.

Druga poruka od poglavice Rabbai bila je da je ova poruka Ahmadija zajednice poruka o miru i uzajamnom razumijevaju. Sve svjetske religije trebaju izmijeniti ideje jedna s drugom jer svi smo djeca Adema i Božija stvorenja smo. Mi trebamo poštovati uzajamna osjećanja i živjeti zajedno u miru umjesto u sukobu. Trebamo se boriti za mir koliko god je to moguće. Huzur je rekao da kao poglavica Rabbai treba ovu poruku također dati vladi Izraela.

Jedan kancelar rekao je da smatra da je poglavar Ahmadija zajednice rastumačio ideju da sve religije imaju mnogo zajedničkog i da sve religije poučavaju vrijednostima humanosti.

Član jedne političke partije iz Norveške rekao je da je poglavar Ahmadija zajednice na kraju dao vrlo važnu poruku koja je da se trebamo okupiti zajedno da radimo za mir. On je smatrao da je ovo najpotrebnija stvar u svijetu i da je to također jako potrebno u Norveškoj.

Jedan profesor sa Univerziteta iz Amsterdama rekao je da je poglavar Ahmadija zajednice rekao vrlo jasnim riječima da učenja islama i Kur’ana ističu održavanje mira umjesto ekstremizma.

Fra A Ethelwine iz Grčke ortodoksne patrijarhije iz Antiocha rekao je da je prisustvovao mnogim skupovima Ahmadija zajednice i da iskreno cijeni poglavara Zajednice i njegovu poruku. Kao i uvijek najbolji govor na konferenciji bio je govor Ahmadija Halife. Sigurno je smiono i hvale vrijedno okupiti zajedno ljude raznih religija i govoriti o religiji.

Jedan gost iz Irske rekao je da je bio dirnut porukom konferencije. On je rekao Ahmadija zajednici da je vrlo teško raširiti svoju poruku bez razglašavanja. Zajednica je obavila toliko mnogo posla i bilo bi mu drago da je ovaj rad populariziran na bolji način jer je samo mali broj ljudi u svijetu upoznat o radu Zajednice.

Jahangir Sarosh iz Evropskog Vijeća vjerskih vođa rekao je da je po vjeri zoroastrian i da je bio veoma impresioniran konferencijom. Svi govornici su bili vrlo dobri i da je završni govor jednostavno bio veličanstven.

Učitelj vjerskih studija rekao je da nije znao kako će konferencija biti duhovna. On je rekao da je slušao sve vjere i da će ići kući i razmišljati o onome što je čuo. On se nada da će tekst govora poglavara Ahmadija zajednice biti uskoro objavljen.

Gost iz Katoličke crkve rekao je kako su već prilično dugo vremena ljudi počeli smatrati da religija nije potrebna. Ova konferencija je dokazala da je ovo neosnovana misao.

Dva akademika sa Univerziteta iz Antwerpa došli su na konferenciju. Oni su rekli da su bili veoma impresionirani govorom poglavara Ahmadija zajednice u pogledu ispravnih učenja islama i Časnog Poslanika s.a.v.s. Oni su odlučili da se vrate kući i studentima Univerziteta  omoguće prevod Časnog Kur’ana na Flemish jeziku tako da se mogu upoznati sa ispravnim učenjima islama. Huzur je rekao da im je dat prevod Kur’an na Flemish jeziku.

Gosp. Santiago, univerzitetski profesor iz Madrida, autor mnogih knjiga koji ima bliske veze sa Džematom također je prisustvovao konferenciji. On je rekao da bi mogao ispuniti mnoge stranice da izrazi svoje mišljenje o značaju ove konferencije i poruke Ahmadija zajednice. On je rekao da su različite religije bile povod sukoba u historiji svijeta. U sadašnje doba također tu su sukobi između raznih kultura, između Istoka i  Zapada, islama i kršćanstva, razvijenih zemalja i onih u razvoju. Ovi se sukobi mogu koristiti kao izgovor da raspale vatru mržnje i nepravde. Međutim, moto Ahmadija zajednice ‘ljubav svakome, mržnja nikome’ je kratki sažetak svih religija. Ovaj moto okuplja zajedno sve narode i religije da se uzdignu iznad svojih vjera i mišljenja. U vrijeme kad  mali broj muslimana stavljaju vlastite živote i živote drugih u opasnost unapređivanjem okrutnosti i tlačenja, uloga Ahmadija zajednice je izuzetno značajna. Zato  ideološke i religijske zajednice trebaju na globalnom nivou unapređivati događaj kao ovaj.

Gosp. Garcia iz Pedro Abada, Španija, je bivši gradonačelnik grada i u ovom svojstvu je dozvolio da se nastavi i završi gradnja Bašarat džamije uprkos suprotstavljanju. On se sreo sa hazreti halifatul Mesihom IV r.a. koji mu je poklonio uramljenu kopiju Kelimei šehadeta koja je ukrasila njegovu kancelariju. On je veoma impresioniran Džematom. On je rekao da je okupljanje tolikog broja delegata, članova Parlamenta, političkih ličnosti, akademika i predstavnika raznih humanitarnih organizacija vrlo pozitivan korak. Rekao je da želi čestitati Ahmadija zajednici na ovome i da im želi da postignu svoje ciljeve. On je rekao da je bio duboko počašćen što se sreo sa trećim Ahmadija Halifom na svečanosti polaganja kamena temeljca za Bašarat džamiju i također se sreo sa četvrtim Halifom na otvaranju ove džamije i sada se kroz ovu konferenciju sreo sa petim Halifom. On je cijenio riječi hazreti Mirze Masroor Ahmada koji je govorio o mirnoj zajednici, slobodnoj od rata i sukoba, i ukorio one vlade koje, u ime odbrane  daju prednost naoružavanju nad humanošću. On je rekao da mu je bilo izuzetno drago što je hazreti Mirza Masroor Ahmad  okupio ljude raznih religija da podržavaju društvo bazirano na pravdi i uzajamnom poštovanju. Mi živimo u svijetu punom oprečnosti. Neke zemlje su dostigle vrhunac napretka dok ogroman broj ljudi umiru od gladi i siromaštva. S jedne strane mi bacamo stotine hiljada hrane u more a s druge strane milionima je teško da se hrane. Dok je broj milionera u porastu, neki slojevi društva su izuzetno siromašni. Ono što je potrebno jeste svijet koji napušta rat i želi mir i koji se kreće naprijed sa svima drugima i unapređuje društvenu pravdu.

Zatim je hazreti Halifatul Mesih rekao da (moli Boga) da se svijet okrene svom Gospodaru, i da može biti spašen od razaranja s kojim se suočava samo okretanjem Bogu. Zaista, Obećani Mesija a.s. je upozorio o ovom u svojim pisanjima. Huzur je tražio dove za situaciju u Pakistanu. Da Allah spasi ovu zemlju od zla i čuva Ahmadi muslimane sigurnim i da također sačuva one koji žele mir i žele da izbjegnu sukob i borbu. Također trebamo činiti dove za situaciju u Siriji, da Allah zaštiti Ahmadi muslimane tamo. Nedavno je još jedan Ahmadi musliman bio zatvoren bez ikakvog razloga. Molite Allaha za sve Ahmadi muslimane i također obilno činite dove za svijet. Sa situacijom koja se razvija okolo, svijet izgleda ide ka ratu i velike sile izgleda ne razumiju kako će strašna situacija izbiti ako nastane rat. Svijet stoji na rubu razaranja, naša je dužnost da molimo (Boga) za njih.